RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

To je naša zemlja, tu žive Hrvati

Napisano 20.02.2010. 03:04

To je naša zemlja, tu žive Hrvati

 

 

Čitajući ovih dana brojne portale i brojne forume po bespućima internetskih dubina, običan čovjek koji se zanima za sudbinu napaćenog i ponosnog hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, ne može se oteti dojmu da je situacija u najmanju ruku katastrofalna.

Piše se o tome kako su Hrvati demografski, kulturološki, politički, pa čak i financijski doživjeli potop na ovom, vjekovima hrvatskom prostoru.

Potaknut tim natpisima malo sam dublje proučavao situaciju moga naroda i došao do informacija koje ne samo da pobijaju ove natpise, nego čak pokazuju dijametralno suprotnu situaciju.

Demografija 

Proučavajući demografiju Hrvata u Bosni i Hercegovini došao sam do dosta ohrabrujućih podataka.

Naime, prvo što me zanimalo su pet županija koje su „obranjene" (neke više neke manje) u Domovinskom ratu.

  

Napomena: U Bosanskoj Posavini je „spašeno" dosta stanovništva (56%). Od prijeratnog broja Hrvata iz popisa 1991. godine (cca 120.000) oko 68.000 je živjelo na teritoriju FBiH i Distrikta Brčko. O mogućnostima novog krojenja općina u Posavini kao i u Tesliću ćemo pisati u novoj kolumni.

 

 

 

Napomena: U tablicama su prikazani podaci prema popisu stanovništva 1991 godine, te procjene stanovništva temeljene na izborima 2008 godine (redovni birači) te prosjek djece u OŠ prema hrvatskom i bosanskom planu i programu projiciran na populaciju koja ne sudjeluje na izborima (0-17 god.)

 

 

 

Prema priloženim tablicama, iako je broj Hrvata u razdoblju od 1991 godine do 2008 pao u apsolutnom iznosu za 53.716, u relativnom broju Hrvati su povećali svoj udio u ovih pet županija sa 49,7% na 57,2%, što je povećanje od 7,5%.

Ono što posebno veseli je Zapadno Hercegovačka Županija, koja je danas najmlađa županija u BiH i u kojoj osnovnu školu pohađa čak 10.000 mališana, što je oko 1.100 po generaciji.

Kada bi gledali popis iz 1991. godine po „novoj metodologiji" broj Hrvata u BiH bi iznosio oko 690.000. Danas se taj broj kreće oko 500.000 Hrvata.

Treba napomenuti da smo od okončanja nesretnog rata na ovim prostorima uspjeli povećati svoj udio u pojedinim općinama. Tako je primjerice 2000. godine broj Hrvata u Mostaru bio ispod 50%, dok je danas zahvaljujudi doseljavanju, sveučilištu te percepciji Mostara kao glavnog grada Hrvata u Bosni i Hercegovini postotak Hrvata narastao na 57%. Slična je situacija sa Vitezom u kome je taj odnos porastao sa 55% na 60%.

Prije nekog vremena u emisiji „Otvoreno" jedan je „Hrvat" (prof. Kukić) govorio o tome kako „nisu Hrvati samo nestali sa područja u kojima su bili pod pritiskom Muslimana i Srba", pa je spomenuo Livno i Tomislavgrad i nestanak Hrvata s toga područja. Treba napomenuti činjenicu da je primjerice u popis stanovništva iz 1991. godine u stanovništvo Livna uključeno čak oko 8.200 Hrvata „na privremenom radu u inozemstvu", koji tada nisu živjeli u Livnu, a po novoj se metodologiji ne bi ubrajali u rezidentno stanovništvo BiH.

Nešto lošiji su podaci u općinama Kakanj i Vareš, dok je u velikim gradovima poput Zenice, Tuzle i Sarajeva jako teško procijeniti broj Hrvata, budući da pored Hrvata koji glasuju za hrvatske stranke postoji veliki broj onih koji glasuju za „narodne stranke". Također, u gradovima je dolazilo do većeg miješanja stanovništva (miješani brakovi), te su podaci koje primjerice daje katolička crkva o broju vjernika, dosta podcijenjeni.

Politika

Kada bi gledali politiku Hrvata u Bosni i Hercegovini kazali bi da su na tome polju Hrvati možda i najviše ugroženi. Razjedinjenost političara, velik broj malih stranaka te kao točka na „i" - stvaranje „novog" HDZ-a, prema nekima je dovelo Hrvate na samo dno političke scene u BiH.

Međutim, proučavajući Ustav FBiH i status Kantona/Županija, došao sam do zaključka da smo jedna od decentraliziranijih zemalja u okruženju. Naime, Županije imaju dosta ovlasti koje im daju skoro pa notu „države u državi", a neke koje treba izdvojiti su potpuna autonomija u školstvu, zasebno Ministarstvo Unutrašnjih Poslova (MUP), Ministarstvo Financija…

Ovaj potencijal Županija treba iskoristiti maksimalno, budući da mi već imamo pet „entiteta" u kojima smo koliko toliko zastupljeni u Vladi istih.

Karta županija FBiH i broj hrvatskih mandata u pojedinoj županiji (5 prije navedenih županija)

Pored ovih županija, Hrvati imaju i vlast u općinama Usora i Žepče koje se nalaze u Zeničko Dobojskoj Županiji. Hrvati su se uspjeli obraniti na ovim područjima, tako da u tim krajevima broj Hrvata ne odstupa puno od popisa iz 1991. godine. 

Sveučilište

Sveučilište u Mostaru je možda i najbolji i najjači kohezivni faktor opstanka Hrvata u Bosni i Hercegovini, budući da daje mogućnost mladim ljudima, napose Hrvatima da se školuju u svojoj domovini. Govoreći o Sveučilištu, moramo napomenuti da je danas to najbrže rastuće Sveučilište u BiH. Podaci FZS govore kako je:

  •  Akademske godine 2007/08 Sveučilište pohađalo 6993 studenata 
  •  Akademske godine 2008/09 Sveučilište pohađalo 7767 studenata  

Povećanje od čak 11% u jednoj godini, daje i budi nadu u akademsku budućnost Hrvata BiH.

Treba napomenuti da se nastava Sveučilišta u Mostaru izvodi i u dislociranim centrima diljem Herceg Bosne: Livno, Jajce, Kiseljak, Vitez, Žepče i Orašje. Govoreći o kapitalnim ulaganjima, Sveučilište u Mostaru je najveće gradilište u Mostaru kao i Sveučilište u koje je najviše uloženo od svih visokoškolskih ustanova u BiH.

U prvoj fazi izgradnje kampusa Hrvatska Vlada je uložila 183 mil. KN te su izgrađene brojne zgrade , dok će u drugoj fazi biti uloženo još čak 173 mil. KN !

Novoizgrađeni objekti Sveučilišta u Mostaru, koji su dovršeni u prvoj fazi izgradnje Kampusa u Mostaru.

 Građevinski fakultet

Medicinski fakultet

Filozofski fakultet

 Visoka zdravstvena škola

Ekonomija i gospodarstvo  

Hrvati su u Bosni i Hercegovini definitivno najpoduzetniji narod, što pokazuju brojni privatnici od Posavine preko Žepča, Viteza, Kiseljaka pa sve do Mostara, Širokog Brijega, Ljubuškog…

FIS Vitez je pokretač razvoja lašvanske doline zajedno sa Economicom i nizom malih poduzeća koja su u vlasništvu lokalnih Hrvata. Prije nekoliko godina izgrađena je na rijeci Lašvi mini hidroelektrana, novoizgrađeni Franšizni centar u Vitezu je središte raznih kongresa i seminara…

U Širokom Brijegu je sjedište Feala (vodećeg poduzeća u preradi aluminijskih proizvoda u regiji), Tomislavgrad ima tvornicu kablova koja izvozi većinu svojih proizvoda, u Ljubuškom su sjedišta koncerna Agram i Croatia Osiguranja. Mostar je posebna priča i pored svih državnih poduzeća u njemu su sjedišta Hypo i Unicredit Banke.

Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg Bosne u svome vlasništvu ima 5 velikih hidroelektrana (Jajce I, Jajce II, Mostar, CHE Čapljina i Rama), a izgradili su poslije rata i dvije nove (HE Peć-Mlini, te je pri kraju izgradnja novog postrojenja HE Mostarsko Blato). U planu su izgradnja VE Mesihovina, nekoliko mini hidroelektrana, te termoelektrana u Tomislavgradu…Ovo poduzeće zapošljava oko 1800 ljudi.

 

 Upravna zgrada Elektroprivrede Hrvatske Zajednice Herceg Bosne

HT Mostar zajedno sa HP Mostar i Eronetom također zapošljava nekoliko tisuća ljudi. Aluminij je najveći izvoznik u BiH, te je sa svojih oko 1000 zaposlenika razvojni pokretač čitave mostarske regije.

Tamo gdje Hrvati žive bolji su ekonomski pokazatelji, pa čak i u „mješovitoj" županiji Središnja Bosna. Donosimo top 10 poduzeća po prihodima iz CORE businessa SBŽ (2008. godina):


  1. FIS d.o.o. Vitez

  2. BOREAS d.o.o. Kreševo

  3. KIM TEC D.O.O VITEZ

  4. ECONOMIC d.o.o. Vitez

  5. TIOIL d.o.o. Stara Bila

  6. SARAJEVSKI KISELJAK d.d. Kiseljak

  7. SAB D.O.O Busovača

  8. UTD "BEST" d.o.o. Travnik

  9. ECOS d.o.o. Vitez

  10. KORLEA d.o.o. Jajce

SVIH 10 poduzeća su u vlasništvu BiH Hrvata.

 

ZAKLJUČAK

Ono što želimo poručiti svima onima koji bi voljeli da nas nema je :

Mi Hrvati smo, suprotno željama pojedinih pa i visoko pozicioniranih osoba, kako u BiH tako i Hrvatskoj, opstali, ostali i čuvamo svoju domovinu. Jaki smo u ekonomskom, političkom (u dobroj mjeri), demografskom i svakom drugom smislu.

Još smo tu, još nas ima u inat svima.


Ispiši
Ocijeni: 5.0
50392 pregleda

Odličan članak, najbolji na netu što se tiče demografije!

Nisam znao da su svih 10 najuspješnijih poduzeća u srednjoj Bosni u vlasništvu Hrvata, pa to je fantastično!

Nema zime za Hrvate srednje Bosne, muslimani bi vremenom mogli isparit sa svojih područja pritisnuti teškom ekonomskom situacijom.

Autor: Starfucker226 | Napisano 21.12.2009. | (3061) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(173)

Bravo, treba nastaviti u ovom smjeru. Hvala i pozdrav!

Autor: MRSHO | Napisano 21.12.2009. | (2266) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(116)

Hegemonizam Bošnjaka se temelji na mitu - "Sabur, sabur, Hrvati nestaju...". Takva politika je prepreka uređenju i dogovoru u državi.
Tako će nekima ovi podaci sjesti k'o budali šamar :)

Autor: Ministry of Sound | Napisano 22.12.2009. | (1059) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(346)

To je naša zemlja, tu žive hrvati! I to je to...

Autor: Ultras1986 | Napisano 22.12.2009. | (1836) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(111)

Odličan članak , svaka čast !

Autor: PCM | Napisano 22.12.2009. | (1796) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(99)

Hrvati u BiH (Hercegbosna) imaju u svakom aspektu najsvjetliju budućnost od sva 3 naroda. A političkoj nepravdi se bliži kraj, i što to "partneri" u zajedničkoj BH državi brže shvate svima će biti bolje!

Neka Hercegbosna zablista!!

Autor: Robbie MO | Napisano 22.12.2009. | (1778) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(124)

odličan članak! otvara oči ;)

Autor: dudu | Napisano 22.12.2009. | (1499) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(94)

svaka čast!gdje bih nam kraja bilo kad bih dobili svoju jedinicu federalnu, da te pare ostavljamo u našoj jedinici.Kako bih se onda tek razvijali i gradili

Autor: drazan123 | Napisano 23.12.2009. | (1433) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(101)

http://hercegbosna.org/forum/politika/1995-2009-krah-multietni-arsko-demografske-politike-bosnji-t252.html

Autor: Leonardo Da Vinci | Napisano 23.12.2009. | (456) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(124)

Kada sljedeći put čujete/pročitate prijetnje ili žalopojke, ovaj članak je najbolji penicilin. Pogotovo za neinformirane i preplaćene novinarčiće.

Autor: Mike Hunt | Napisano 23.12.2009. | (736) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(102)

Vrlo dobro.. Kad uvide da su slabiji u svakom segmentu pocet ce se jos vise priblizavat (odseljavat) Sarajevu i Zenici, kod svojih, jelte, tako da nema zime za Hrvate u Lasvanskoj..

Autor: Tulkas | Napisano 23.12.2009. | (638) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(125)

Svaka čast autoru, vrhunski sistematizirani i realni podaci! Samo da što više ljudi i pročita ovaj članak i vidi ove podatke! Svaka čast, još jednom...

Autor: maria2004 | Napisano 03.01.2010. | (702) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(93)

U svakoj državi, a pogotovo višenacionalnoj - postoji načelo subsidijariteta. BiH može jedino tako funkcionirati. Najjednostavnija jeste unutarnja podjela na 3 entiteta. Hrvatsko vodstvo u BiH je nedovoljno organizirano i nedovoljno čvrsto u svojim potpuno legitimnim zahtjevima.

Autor: Trpimir | Napisano 21.02.2010. | (659) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(108)

Ovo su odlične vijesti.....mislio sam da je puno gore stanje...muslimani su tu problem, niko drugi, iako svi znaju da je to Hrvatski teritorij..... BiH =Bog i Hrvati....

Autor: ivandominik | Napisano 25.03.2010. | (592) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(151)

ne zelim biti pesimistican, ovo je dosta dobar clanak, mada uvjek postoji ono ALI; od ovih 10 firmi koje se nalaze u regionu VIteza odnosi se na njih sest (6); FIS, Economic, Ecos, Best, SAB, KIM TEC, TIOIL, samo u njih 3 (Economic, Ecos, Kim Tec) je plata veca od 650 Km, provjereno znam da je plata "obicnog radnika" u ostale 4 manja od 450 km, sto opet uvjetuje to da nasi (citaj Hrvati) nece radit za tako sitan novac, sto opet nazalost uvjetuje odlazak hrvatskoga zivlja iz ovog djela Herceg-Bosne
od ovih firmi koliko mi je poznato samo FIS, ECONOMIC I ECOS imaju neku malu prozvodnu djlatnost, sto je takodje zabrinjavajuce

Autor: goran | Napisano 26.03.2010. | (520) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(119)
2 » 

Anketa

Ustavi