RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Prvi u sportu, školstvu, gospodarstvu, ali još muku muči s vodovodom i kanalizacijom…

Napisano 14.08.2012. 12:14

Analiza – Je li Široki Brijeg doista najbolje mjesto pod suncem u BiH?

Prvi u sportu, školstvu, gospodarstvu, ali još muku muči s vodovodom i kanalizacijom…

Široki se ponosi svojom nekadašnjom franjevačkom gimnazijom, sada Akademijom likovnih umjetnosti

Piše: Frano Vukoja / VLM

Slogan širokobriješke općine glasi: Široki brijeg - uvijek na 1. mjestu! Taj slogan skovali su dijelom širokobriješki sportski klubovi čestim osvajanjima prvog mjesta u bh. prvenstvima, a nastao je i dijelom zbog činjenice da su Širokobriježani u Širokom i čitavom svijetu ponosni na svoju širokobriješku dolinu i svoj sveti Grad na gori te im je u srcu i duši uvijek na prvom mjestu. U Širokom Brijegu utemeljena je Hercegovačka franjevačka provincija, prva visokoškolska institucija u Hercegovini osnovana je u Širokom Brijegu – studij bogoslovije i filozofije utemeljili su širokobriješki franjevci 1867.

Široki se ponosi svojom nekadašnjom franjevačkom gimnazijom, sada Akademijom likovnih umjetnosti, prvacima u mnogim sferama života, od stranačkih prvaka do sportskih prvaka. U puno toga Široki Brijeg uistinu je na prvom mjestu.Na prvo mjesto svrstali su ga i Centri civilnih inicijativa. Prema izvješću ove institucije o kvaliteti života građana BiH za 2011. godinu, rađenom u okviru projekta „Lokalna uprava za kvalitetu građana – faza 2.“, najveći indeks kvalitete života u BiH ima Široki Brijeg. Prosječan indeks kvalitete života u BiH je 50,24 od mogućih 80, a Široki Brijeg je s indeksom od 57,89 ispred Banje Luke i Novog Sarajeva. Široki je po tom istraživanju najbolje mjesto pod suncem u BiH. No, jedan postotak Širokobriježana ne bi se složilo s rezultatom istraživanja Centara civilnih inicijativa i kažu da Širokom još puno toga nedostaje da bi zauzeo tako visok rejting. Ima i onih koji misle da se Široki u javnosti favorizira kako bi dobivao što manji dio državnog, federalnog i županijskog „kolača“, dok u isto vrijeme najviše pridonosi njegovu spravljanju u odnosu na broj stanovnika. Ili je „štos“ u tome da je u drugim sredinama toliko loše, da je onda Širokom lako biti na prvom mjestu. U širokobriješkoj općini koji ima 30-ak tisuća stanovnika zaposleno je 6.100 osoba, a po nekim izračunima blizu 7.000, pa je u odnosu na „ostatak“ BiH stopa zaposlenosti u Širokom najveća.

U ovoj općini oko 40 privatnih tvrtki ostvaruje ukupni godišnji prihod veći do pet milijuna KM, značajan broj njih i do sto milijuna pa i više. U ovoj općini registrirano je 13.000 vozila, što na svoj način govori o gospodarskoj i socijalnoj, ali i sociološkoj, zbilji u ovoj općini. Prema istraživanjima Centara civilnih inicijativa, u Širokom je „samo“ sedam posto kućanstava s mjesečnim prihodima manjim od 500 KM, dok je, primjerice, u Foči 72 posto kućanstava ispod tih 500 KM, na razini totalnog siromaštva. No, u Širokom se i s dvostruko većim iznosom teško živi jer ima najskuplju potrošačku košaricu, a sami sebi Širokobriježani osiromašili su vlastiti život skupim košaricama i ostalim darovima koje su „dužni“ široj rodbini i mnogobrojnim prijateljima u prigodi vjenčanja, krstitki, pričesti, krizmi, što nema nikakve veze s vjerom i dobrim starim običajima. Tu su rođendani, godišnjice, imendani i koješta još. Zapadna Hercegovina podigla je visoke malograđanske standarde na štetu običnog standarda građana. U Širokom će se mnogi smijati čovjeku ako ima plaću ispod prosjeka, a pritom nema automobil iznad prosjeka. Korisnici javnog prijevoza za mnoge su javni sablazan. Lažni sjaj sve više izaziva istinsko siromaštvo, duhovno siromaštvo ruga se onom materijalnom. Sirkov film „Imitacija života“ trebao bi se neprekidno vrtjeti na nekom vidnom mjestu u Širokom. Kao i u susjednim općinama, naravno. Patrijarhalno je ustupilo mjesto materijalnom, glumljenje života na visokoj nozi obara s nogu, pa bi se lokalna recesija s dvostrukim dnom mogla pretvoriti i depresiju s trostrukim. Ako konačno ipak ne sazrije svijest kod većine da manjina ne može određivati pogubne trendove.

Diskretni šarm novovjeke tranzicijske buržoazije sve manje će zavoditi „običan svijet“ jer povodljivih sve je manje. Srednji sloj nestat će potpuno ako gotovo svi njegovi pripadnici uporno budu nastojali biti aristokracija.Ugledni sarajevski sveučilišni profesor dr. Besim Spahić, predstavljajući knjigu „Komunikacija jedinica lokalne samouprave s javnošću“ mr. Drage Martinovića, kazao je kako je kao student 70-ih godina prošlog stoljeća dolazio često u Široki te da je širokobriješka općina u dva posljednja desetljeća u gospodarskom, kulturnom i sportskom pogledu najviše napredovala od svih drugih u BiH. Valja se prisjetiti da je Široki uz Ljubuški, Posušje i Grude u bivšem sustavu spadao među pet-šest izrazito nerazvijenih u BiH. Sad se Širokobriježani mogu pohvaliti najbolje uređenim klubovima, stadionom, sportskom dvoranom, bazenom, brojnim teniskim terenima, kinodvoranom, izletištima, Franjevačkog galerijom i kulturno-povijesnom jezgrom na Brijegu, festivalima regionalnog značenja, kvalitetnim radom u brojnim kulturnim institucijama, od ogranka Matice hrvatske do filmske i televizijske produkcije Kadar, mažoretkinja, plesnih klubova, brojnih uspješnih KUD-ova, tiskovina, radiopostaje, amaterskih kazališnih skupina, pop i rock izvođača, raznih alternativaca… U Širokom ima puno onih koji će reći kako se „nema gdje izići“, a oni suprotnog mišljenja kazat će kako ovaj grad ima najuređeniju gradsku kavanu u BiH, diskoteka Flamingo i još neki prostori pokušavaju parirati Posušju, Čitluku i Mostaru.

Puno toga je u čemu je Široki doista na prvom mjestu. No, značajan broj Širokobriježana reći će kako Široki u nekim stvarima i – zaostaje. Ne samo u BiH, već i u Hercegovini. I to u nekim „običnim“ stvarima koji određuju kvalitetu komunalnog standarda. Ljubuški i Posušje prometno bolje stoje od Širokog, više općina u Hercegovini ima kvalitetniju vodovodnu mrežu. Široki Brijeg muku muči s kanalizacijom. Općinske vlasti čine sve koliko mogu da se to popravi. Za sve mjesne zajednice urađena je projektna dokumentacija za vodovodne mreže, najesen počinju radovi na projektu kanalizacije od hotela Park do zgrade Vlade Zapadnohercegovačke županije…

Žele i u tome biti na prvom mjestu, ne samo u Hercegovini. Široki ima potencijala, ako može biti na prvom mjestu u mnogo čemu, zašto ne bi i u tom „nesretnom“ komunalnom standardu. Mnogi u Širokom vole reći da bi se najuspješniji širokobriješki gospodarstvenici trebali aktivnije uključiti u komunalno i arhitektonsko uređenje središta njihove općine. Njihove vile s bazenima u samom gradu ili nadomak njega imali bi puno veću vrijednost da je središte njihova grada barem upola toliko uređeno. Općinski proračun od nekoliko milijuna za mali milijun onih koji žele komadić za sebe ne može iznijeti zahtjevne kapitalne projekte. Širokobriješki gospodarstvenici u velikoj mjeri pune proračune, valjda bi se nešto od toga trebalo vratiti njihovoj općini. Širokobriješki načelnik vrši pritisak na više razine vlasti kako bi financijski poduprli kapitalne infrastrukturne projekte u općini. Mogli bi u tome pomoći ugledni širokobriješki gospodarstvenici. Valjalo bi ozbiljno porazgovarati o toj temi i dilemi. Treba tako malo zajedničke volje (više nego novca) da se urade pročelja u samom središtu grada, riješi problem sjevernog ruševnog dijela Penavića kuće. Nova zgrada na mjestu ruševne Šoline kuće mogla bi biti primjer. Starije objekte, kao oni u Dogani, koji imaju arhitektonsku vrijednost, valjalo bi zaštititi, obnoviti, a za one koji su ruglo Širokog valja naći neko prihvatljivo rješenje.

Ako se ima volje, ima i načina. Najgore bi bilo da Širokobriježani izgube volju i nađu neki krivi način. Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća gradonačelnik Vinkovaca dr. Mladen Karlić i Matija Posevec, dožupan Muđimurske županije, uvjeravaju Širokobriježane da oni svake godine vide pozitivne pomake u Širokom Brijegu, koje možda ne vide oni koji su tu svaki dan. No, mnogima jako se dojmi prilaz Širokom, a taj dojam splasne uz takozvanu Kruninu stranu. Načelnik Kraljević zagovara što više cestovnih spojnica kako bi se Krunina strana što više zaobilazila. No, ona se za sada ne može izbjeći pa će je „ispeglati“ i učiniti prohodnijom u jesenjim i zimskim danima. Kolodvor će se izmjestiti u Klanac, odnosno Vrace, a na proljeće oko 600 osnovaca preseljava u školu na Lisama pa će se u gradu smanjiti gužve. Mnogi će se složiti s načelnikom Kraljevićem da gužve u gradu ne bi trebale biti neki veći problem jer odaju puls života, kojeg u Širokom ima.

No, mogao bi biti i bolji, makar je i sada, barem po istraživanjima CCI-a, najkvalitetniji u, doduše, nekvalitetnoj BiH, kad se o standardu građana radi. Široki je zahvaljujući novim prometnicama sve bliže moru, Mostar mu je udaljen 20 kilometara. Jedni kažu da je to dobro za Mostar i Širokobriježane, a da nije baš najbolje za Široki. Poznavatelji gospodarskih (ne)prilika kažu da bi Široki u perspektivi trebao biti atraktivno mjesto za nova ulaganja, da općina ima kapaciteta u svim segmentima djelovanja. No, valjalo bi te kapacitete što kvalitetnije udružiti, da ne budu rogovi u vreći, već da svi pušu u isto rog, kako bi se za Široki još dalje čulo. Mnogo toga u Hercegovini započelo je baš u Širokom, a Širokobriježani se nadaju da i dalje vrijedi ona hercegovačka narodna: Di je bilo, bit će, di je vrilo, vrit će! Široko se nipošto ne smije udaljavati od Brijega, srca i duše širokobriješke općine. Širokobriješka zaobilaznica postala je nova ulica pa se govori o novoj od Privalja preko Mokrog do Knešpolja. Ta prometnica bila bi nova širokobriješka žila kucavica, a franjevački samostan, crkva i Akademija bili bi onda u – središtu Širokog Brijega! Široki bi tada bio i na prvom i na pravom mjestu - sveti Grad na gori!

| VLM |


Nema komentara

Anketa

Ustavi