Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9565
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Gospodarstvo » Struka smatra – pet bolnica u krugu od 50 km je previše

Struka smatra – pet bolnica u krugu od 50 km je previše

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 20.01.2013. 13:37

Intervju - Nikola Grubešić ministar zdravstva u Vladi Srednjobosanske županije

Struka smatra – pet bolnica u krugu od 50 km je previše

■ Opremanjem zdravstvenih ustanova u SBŽ-u smanjiti troškove i osigurati kvalitetniju uslugu
■ Dvije bolnice u Travniku, jedna u Novoj Biloj, jedna u Bugojnu i jedna u Jajcu, a svih pet u krugu od 50 km je previše, mišljenje je struke koja jasno kaže da nam pet bolnica ne treba, kazao je ministar zdravstva Srednjobosanske županije
■ Zavod je u posljednjih deset godina izdvojio 65 milijuna KM za troškove liječenja izvan SBŽ-a.
■ Ovo otvara brojna pitanja, a jedno od njih je i jeli se prije moglo krenuti s ulaganjima
■ Kadrova u SBŽ-u ima, ali uvijek može i bolje. U tom kontekstu ćemo uskoro donijeti plan
specijalizacija liječnika i u primarnoj i u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti

Razgovarala: Ana Popović, VLM

O stanju u zdravstvu Srednjobosanske županije, problemima i planovima razgovarali smo s ministrom Nikolom Grubešićem

■ Iako niste liječnik po struci, urađenom analizom stanja u zdravstvu SBŽ-a opća je ocjena da ste vi nakon dugo godina uspostavili dijagnozu zdravstvenog sustava te odredili terapiju. Zašto ovakve analize nije bilo i ranije?

Najprije bih rekao da dosad nije bilo metodologije po kojoj bi se ocjenjivalo stanje u zdravstvu. Mi smo nekoliko mjeseci radili na donošenju tih mjerila na osnovi kojih smo analizirali stanje u zdravstvu. Krenuli smo od Zavoda zdravstvenog osiguranja i njegova rada u posljednjih deset godina koliko ova ustanova postoji, a nastavili s ostalim javnim zdravstvenim ustanovama u SBŽ-u.

■ Do kakvih podataka se došlo prilikom izrade analize stanja u sustavu zdravstva SBŽ-a, gdje ima prostora za uštede, a gdje su u ovom trenutku nužna ulaganja?

Posebno zanimljiv je podatak da je Zavod u posljednjih deset godina izdvojio 65 milijuna KM za troškove liječenja izvan SBŽ-a. Upravo ovaj podatak otvara brojna pitanja, a jedno od njih svakako je i je li se prije nekoliko godina moglo krenuti s ulaganjima u vlastite zdravstvene kapacitete i kadrove. No, mi smo odlučili ne baviti se time. Na osnovi urađene analize stanja u zdravstvu, dobili smo zaključke zastupnika u Saboru SBŽ-a koji su za nas obvezujući, a čijom provedbom, uvjeren sam, moguće je smanjiti troškove u idućih tri do pet godina, ali i poraditi na rekonstrukciji i adaptaciji vlastitih, prije svega bolničkih kapaciteta, u bolnicama u Novoj Biloj te u dvije bolnice u Travniku. U spomenutom razdoblju bit će ulaganja i u nabavu opreme u navedenim, ali i bolnicama u Jajcu i Bugojnu. Na osnovi urađene financijske analize u svih 17 zdravstvenih ustanova u SBŽ-u, došli smo do podatka da su naše zdravstvene ustanove, uključujući i ljekarne, u stabilnom financijskom stanju.

■ Je li sustav zdravstva u SBŽ-u opterećen s previše bolničkih ustanova. Je li pet bolnica za SBŽ financijski gledano previše, a opet i premalo s obzirom na milijune potrošene za zdravstvene usluge u centrima izvan županije?

Dvije bolnice u Travniku, jedna u Novoj Biloj, jedna u Bugojnu i jedna u Jajcu, a svih pet u krugu od 50 km je previše, mišljenje je struke koja jasno kaže da nam pet bolnica ne treba. Jedan od zaključaka Sabora SBŽ-a donesen na tematskoj sjednici o zdravstvu odnosi se upravo na bolnice koje će biti predmet posebne analize. Na osnovi te analize mi ćemo Saboru predložiti rješenje koje je već u izradi. Najveći problem nam je kako riješiti status bolnica, u smislu da se točno zna tko je njihov osnivač, tko ima vlasnička prava, tko imenuje upravna vijeća i tko ih financira. Argumenti će na kraju odlučiti o sudbini bolničkih ustanova.

■ Ima li sustav zdravstva u SBŽ-u dovoljno kvalitetnih kadrova?

Kadrova ima, ali uvijek može i bolje. U tom kontekstu ćemo uskoro donijeti plan specijalizacija liječnika i u primarnoj i u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. Tim planom predvidjet ćemo i u idućih pet godina potrebe za kadrovima. Osim toga, nastojat ćemo osigurati uvjete za otvaranje jednog očnog, odjela za uho, grlo, nos te infektivnog odjela. Ta tri odjela nužna su da bi barem dvije ustanove dobile status Županijske bolnice u SBŽ-u, a i najveći dio sredstava nam se odlijeva zbog nepostojanja upravo tri spomenuta odjela. Što se ušteda tiče, one bi bile zanemarive u prve recimo dvije - tri godine. Kasnije bi one bile puno značajnije. No, moram napomenuti da kad govorimo o zdravstvu, uštede nisu uvijek u prvom planu. Glavni i konačan cilj je osigurati kvalitetnu zdravstvenu uslugu i sigurnost za pacijente, odnosno osiguranike.

■ Kakav je interes liječničkog kadra za specijalizacije?

U primarnim zdravstvenim ustanovama nema baš interesa za specijalizaciju iz oblasti obiteljske medicine i to nam je trenutačno problem. Prema analizi imamo nešto više od dvije tisuće zaposlenih u zdravstvu, odnos liječničkog i nemedicinskog kadra je zadovoljavajući, ali za kvalitetniju zdravstvenu usluge bit će potrebno još medicinskog kadra.

■ Odakle krenuti u oporavku sustava zdravstva, od nabave opreme, ulaganja u kadrove ili nečeg trećeg?

Tu su mišljenja podijeljena. Moj je stav da nam je potrebna desetogodišnja strategija zdravstva s jasno definiranom vizijom sustava zdravstva kao i ciljevima i načinom njihova ostvarenja. Dio te strategije svakako će se odnositi i na to kako dobiti kvalitetan kadar i zadržati ga. Međutim, podaci s terena, a naročito iz bolnica, nameću nam nabavku opreme kao prioritet. Oprema jednostavno zakazuje, rok trajanja i amortizacije je prošao ili je pri kraju. To nam predstavlja višestruke probleme jer oprema koja je dotrajala nije dijagnostički pouzdana, njezino održavanje je preskupo... Zbog svega toga mi razmišljamo da kao Vlada uđemo u postupak nabavke bolničke opreme. Zavod zdravstvenog osiguranja zakonski to ne može.

■ Dojam koji novinari imaju o Vama jest da se zauzimate za rješavanje životnih pitanja. Koliko imate potpore od ostalih u Vladi?

Ono što sam ja primijetio, kada je Vlada SBŽ-a, u pitanju jest da nama nedostaje nekoliko ključnih stvari kako bi bili puno učinkovitiji nego sada. Prva je mehanizam upravljanja ljudskim resursima, a riječ je o više od 7.000 proračunskih i izvanproračunskih korisnika, što je oko 18 posto ukupno zaposlenih u SBŽ-u. Imati toliko zaposlenih, i to uglavnom s visokom stručnom spremom, a nemati rezultate, jasno ukazuje na potrebu da se nešto treba mijenjati. Nedostaje nam i sustav upravljanja kvalitetom. Ono što, po mome mišljenju nedostaje, kad je rad županijskih tijela vlasti u pitanju, je i dvosmjerna interaktivna komunikacija predstavnika vlasti s javnošću, kao i komunikacija između sudske zakonodavne i izvršne vlasti. Odnosi s javnošću važna su karika koja nam nedostaje tako da javnost ne zna što mi to kao Vlada radimo i s kojim problemima se susrećemo, niti mi znamo što javnost o nama misli. Karike koje nam još nedostaju su i upravljanje ljudskim resursima, te nadzor nad trošenjem proračunskih i izvanproračunskih sredstava.

■ Vi ste se svojedobno zauzeli za centraliziran sustav javnih nabava. Mislite li da bi on otklonio uočene ne pravilnosti u revizijskim izvješćima?

Mislim da je u sustavu javnih nabava ključan nadzor nad provedbom. Danas imamo situaciju da se posao dogovori po jednoj, a realizira po sasvim drugoj, daleko višoj cijeni.

■ Kako je to moguće?

To ni meni nije jasno. Upravo je zbog toga ključan kvalitetan nadzor nad procesom javnih nabava, a on je, po mom mišljenju, moguć jedino ako imamo centraliziran sustav javnih nabava. Vlada je obvezala Ministarstvo pravosuđa i uprave da predloži oblik i organizaciju Odjela za centraliziranu javnu nabavu u kontekstu rješavanja ovog problema.

■ Kad o javnim nabavama govorimo, onda se nameće još jedno pitanje, dati prednost domaćim tvrtkama, ili to jednostavno Zakon o javnim nabavama ne predviđa?

Zakonom to nije definirano, ali uvijek ima načina da animiramo ovdašnje tvrtke, potičemo ih da se prijave, budu konkurentne i na kraju dobiju posao što je višestruko korisno. Boljom komunikacijom s ovdašnjim poduzetnicima mogli bi uraditi puno i polučiti bolji ekonomski učinak, utjecati na otvaranje novih radnih mjesta, uplatu doprinosa...
Budući da je proračunom SBŽ-a za 2013. predviđeno smanjenje izdvajanja za bruto-plaće proračunskim korisnicima u iznosu od nekoliko milijuna maraka, vrlo je izvjesno i smanjenje plaća za oko pet posto.

■ Kako su na to reagirali zaposleni u sustavu zdravstva, hoće li biti štrajkova?

Štrajkova zasad neće biti. Pregovarački tim Vlade održao je sastanak sa sindikatom zaposlenih u zdravstvu i nekim ravnateljima javnih zdravstvenih ustanova. Tema je bila kolektivni ugovor zaposlenih u zdravstvu. Zaključili smo da će Zavod zdravstvenog osiguranja ispitati mogućnost povećanja plaća te o tomu obavijestiti sindikate i vladin pregovarački tim. Također smo dogovorili da će Ministarstvo zdravstva Vladi SBŽ-a dostaviti zahtjev za izmjenu kolektivnog ugovora. No, ja moram kazati da svako eventualno povećanje plaća zaposlenima u zdravstvu, s obzirom na stanje u proračunu, podrazumijeva smanjenje nekih drugih stavki, poput iznosa za liječenje izvan županije ili liste besplatnih lijekova. Stoga, kod donošenja odluke o plaćama treba biti vrlo oprezan.