RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Analiza: Izbori za Mostar tek 2016. godine!?

Napisano 23.10.2014. 14:43
Mostar

Pregovori o donošenju novih izbornih pravila za Mostar ulaze u novu fazu. Mostarci lokalnu vlast nisu birali još od davne 2008. godine. U međuvremenu je Ustavni sud BiH donio odluku kako su izborna pravila za ulazak u mostarsko Gradsko vijeće neustavna. Suprotna ustavu je bila odredba koju je nametnuo visoki predstavnik Paddy Ashdown, prema kojoj je drastično različiti broj birača u šest gradskih područja birao jednak broj vijećnika – po tri. Isto tako, stanovnici središnje gradske zone nemaju zajamčeno pasivno biračko pravo. Je li moguće, uskoro, riješiti pitanje Mostara, kako bi se u ovom gradu konačno održali lokalni Izbori analizirao je za portal Dnevnik.ba Igor Božović, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

U pregovorima o budućnosti Mostara do sada je sudjelovalo previše strana, što stranaka koje su imale ozbiljniji politički utjecaj u prošlom sazivu vlasti na svim razinama, što predstavnika međunarodne zajednice. Politički stavovi nerijetko su bivali nedovoljno jasni, kontradiktorni, a bile su pomiješane i interesne sfere stranaka i vjerskih zajednica.

 

Novi odnosi snaga

Posljednjih mjeseci uslijedilo je dodatno zatišje u pregovorima, dijelom zbog zdravstvenog stanja lidera Stranke demokratske akcije, rahmetli Sulejmana Tihića, a dijelom zbog očekivanja da će Opći izbori 2014. donijeti upliv nove energije u pregovore.

Očekivana nova energija pristigla je novim odnosom snaga, prvenstveno značajnom uspjehu Hrvatske demokratske zajednice BiH i Stranke demokratske akcije, dvaju glavnih pregovarača oko Grada Mostara.

U HDZ-u BiH ne kriju da očekuju mnogo od uspostave vlasti na federalnoj razini, pogotovo jer na ovoj razini treba biti donesena konačna potvrda dogovora na lokalnoj razini. Već u izbornoj noći novoizabrani hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović naglasio je da će Mostar biti dio paketa pregovora oko uspostave vlasti. Volja očito postoji, a prvi čovjek HDZ-a BiH u Mostaru Slađan Bevanda želi pričekati da uspostava vlasti ide ”po vertikali”. Bevanda je ujedno bio nositelj liste HDZ-a za Skupštinu HNŽ-a.

-Mislim da je najbolje da se na svim razinama vlasti oforme iste koalicije, koje bi kasnije mogle provoditi reforme i raditi kvalitetno u narednom mandatu. Ovdje u HNŽ-u HDZ BiH je definitivno najjača stranka. Očekujemo 12 mandata i naravno, kao najjača stranka ćemo otpočeti pregovore, objašnjava Bevanda za Dnevnik.ba.

Podsjeća i kako su pregovori o Statutu Grada i izmjenama Izbornog zakona BiH zapeli na činjenici da određeni politički subjekti žele da Mostar ima poseban, nimalo prirodan status unutar Federacije BiH.

-Za Mostar ne može vrijediti ništa posebno, Mostar je dio Bosne i Hercegovine, ovdje mora vrijediti ono što vrijedi svugdje u Bosni i Hercegovini, to je dobro i jedino moguće za ovaj grad, a to je i jedino moguće za Bosnu i Hercegovinu, podvlači Bevanda opisujući stavove na kojima HDZ BiH inzistira u pregovorima.

 

Lokalna samouprava nije definirana

U Stranci demokratske akcije zadovoljni su rezultatima izbora i žele pregovore početi što prije. Prema mišljenju Zijada Hadžiomerovića, prvog čovjeka mostarske SDA, grad je i previše izgubio zbog čekanja na izbor lokalnih tijela vlasti.

-Što se nas tiče, mi smo spremni za pregovore odmah danas, ako može, barem na lokalnoj razini. Ali Mostar je vrlo složen pitanje. Tu treba donositi odluke na državnoj, na federalnoj, na županijskoj razini i konačno na razini Grada. Tako da nisam siguran da će se to tako brzo realizirati, s obzirom da HDZ BiH ne želi početi razgovore dok se ne konstituira vlast i ne omogući dijalog o svim hrvatskim pitanjima na razini države, ocjena je Hadžiomerovića o mogućnosti da se rasterećeno nastavi s pregovorima, sada s manje subjekata.

Hadžiomerović smatra kako je Mostar dugo vremena talac šire politike bosanskohercegovačkih problema i da će vjerojatno i ovaj put čekati na državnu razinu.

-Sigurno da će se rješavati u paketu. To je Čović više puta naglasio, da se Mostar može riješiti na način koji je primjenjiv i na druge gradove, recimo Travnik, Tuzla, dodaje Hadžiomerović.

SDA se, podsjećamo, zalaže za podjelu Mostara na najmanje dvije nacionalno dominantne općine, dok HDZ BiH predlaže da se Mostar uredi kao i ostale jedinice lokalne samouprave, odnosno da grad bude jedinstven i da u njemu vrijedi pravilo ”jedan čovjek, jedan glas”. No, u HDZ-u spremni i na podjelu Mostara, ali pod uvjetom da se taj princip uvede i u druge općine, u prvom redu Travnik i još neke srednjobosanske općine gdje su Hrvati manjina.

U SDA, s druge strane, ne bježe od paketnog rješavanja pitanja Mostara i ispunjavanja odluke Sejdić i Finci. I oni smatraju da dogovoreno treba biti primjenjivo na sve zajednice lokalne samouprave.

-Pitanje lokalne samouprave uopće nije uređeno. Mislim da se previše luta, recimo, prije nekoliko mjeseci imali ste izmjene federalnog Zakona o lokalnoj samoupravi, gdje se konstituiraju gradovi na teritorijalnom principu, dok je prije bilo na društveno-političkom principu. Grad je bio zajednica više općina, sad grad može biti i jedna općina, ako je ona sjedište regije. Na tom pitanju se luta, mislim da to treba riješiti kao početak svih reformi u Bosni i Hercegovini, zaključuje Hadžiomerović za Dnevnik.ba.

 

Izbori za Mostar tek uz sljedeće lokalne

U političkim strankama nisu optimistični da ćemo uskoro imati lokalne izbore u Mostaru. Slađan Bevanda je gotovo siguran da to neće biti moguće do redovitih lokalnih izbora, iako su određeni pomaci u pregovorima dviju stranaka već ostvareni.

-Mi priželjkujemo da izbori u Mostaru budu što je moguće prije. To je dobro za grad, da prodiše punim plućima, da se formira zakonodavna vlast koja će grad pokrenuti. Međutim, moramo biti realni, mislimo da će izbori ipak biti 2016. godine jer vidimo da bi samo formiranje vlasti na svim razinama moglo potrajati do iduće godine, dok potom budu pregovori itd. Mislim da prije 2016. godine nije realno očekivati da budu izbori u Mostaru, zajedno s lokalnim izborima u ostalim sredinama, zaključuje Bevanda.

Novinar i politički analitičar Mirsad Behram optimističniji je od političkih dužnosnika, a to potkrepljuje ranijim podatcima koji su potvrđeni u stranačkim stožerima glavnih pregovarača.

-Dužnosnici HDZ-a BiH i SDA već su najavljivali da navodno imaju neko rješenje za Mostar, ali da će ga zbog zabrinutosti javnosti obznaniti tek nakon izbora. Izbori su prošli, a oni su izborni pobjednici, sada treba očekivati neke konkretne korake, izjavio je Behram za Dnevnik.ba.

 

Behram stanje u Mostaru opisuje paradoksalnim.

-S jedne strane, SDA više-manje u različitim formama teže ka građanskoj državi sa što manje mehanizama, ali kad u Mostaru pregovaraju, traže etničke kvote i razne mehanizme zaštite. Isto tako, HDZ BiH na višim razinama traži balans, paritete, ali u Mostaru je protiv toga. Svidjelo se to nama ili ne, Mostar jeste daytonska kategorija, spominje se i Washingtonskom i Daytonskom sporazumu i tome sada ne možemo ništa, izjavio je Behram.

Novinar i politički analitičar Milan Šutalo, inače glavni urednik Hrvatskog medijskog servisa, smatra kako Mostar ne smije biti izuzetak u BiH.

-Na razini lokalne zajednice važi princip ”jedan čovjek, jedan glas”. Ako to važi u Bugojnu, Travniku, Zenici i svugdje drugdje, onda treba važiti i u Mostaru. Osim toga, sama presuda Ustavnog suda BiH, koji je poništio nametnutu diskriminaciju da različiti broj birača daje jednak broj vijećnika je takva da implicira da i izmjene Izbornog zakona moraju ići u tom smjeru, objašnjava Šutalo dodajući da je neprihvatljiv izgovor da je u Mostaru tijekom rata bilo etničkog čišćenja.

-Bilo ga je u cijeloj Bosni i Hercegovini. Bilo ga je i u Bugojnu, Travniku, i tamo je nestao značajan postotak Hrvata. U Varešu su, recimo, Hrvati bili većina. Zašto onda taj princip jednakosti na lokalnoj razini ne primijeniti na Vareš, pita se Šutalo.

 

Dnevnik.ba/HMS


Nema komentara

Anketa

Ustavi