RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Analiza: Što su donijeli sabori HDZ-a, SNSD-a i SBB-a?

Napisano 28.04.2015. 11:34

Što su nam donijeli sabori HDZ-a BiH, SNSD-a i SBB-a te kako će se odraziti na političku stvarnost u BiH za Dnevnik.ba analizirali su Dražen Pehar, Marko Tokić, Tvrtko Milović i Milan Sitarski.

U subotu su održani izborni sabori HDZ-a BiH i SNSD-a te kongres SBB-a. Dragan Čović, Milorad Dodik i Fahrudin Raodnčić su izabrani na stranačke predsjednike. Nisu imali protukandidate, a nije bilo iznenađenja ni u izboru članova stranačkih tijela.

Politički analitičar Tvrtko Milović primjećuje kako su programi tri spomenute stranke kompatibilni, iako su im programi naizgled različiti.

”SBB je očigledno prodržavna stranka koja tolerira postojeći politički sistem zemlje. HDZ je antisistemska stranka koja tolerira državu, dok je SNSD antidržavna, prosistemska stranka. U ovoj, naočigled kompleksnoj, a ustvari jednostavnoj formuli, nalazi se recept za pomirenje tri vizije BiH”, rekao je Milović za Dnevnik.ba.

 

Tri sabora isti dan – slučajnost?

Naime, SNSD dovodi državu u pitanje ukoliko se sistem ne prilagodi. HDZ insistira na promjeni sistema a SBB nije protiv promjene sistema ukoliko bi to učvrstilo postojanje države.

”Ove tri stranke stoje na strani potrebe značajne, djelomične i minimalne potrebe promjene političkog sistema. Činjenica da su se tri sabora/kongresa dogodila na isti dan, te da su tri političara koji imaju visok stupanj međusobnog poštovanja obnovili svoje mandate, govori nam da će pritisak na promjenu političkog sistema biti velik”, izjavio je Milović.

Nasuprot HDZ-u, SNSD-u i SBB-u, dodaje, stoji politička filozofija DF-a i SDA. Obje stranke su prodržavne i prosistemske. Za razliku od SDA koji promjenu političkog sistema doživljava (tek) kao udar na privilegije svoga članstva, DF svaku promjenu političkog sistema doživljava kao kraj države uopće.

”S obzirom da je SNSD donio kondicionalnu Rezoluciju o neovisnosti, kojom traži promjenu političkog sistema (u svoju korist) inače će realizirati antidržavne namjere, bit će zanimljivo vidjeti pristaje li DF (i SDP kao matična stranka) na bilo kakve promjene sistema, ili će čekati sljedeći potez SNSD-a”, istaknuo je Milović.

Činjenicu da su tri sabora održana istoga dana zanimljivom smatra i politolog Dražen Pehar. Za Dnevnik.ba je iznio mišljenje kako to nije koincidencija, nego da ima i simboličku konotaciju.

”SNSD je od ove tri stranke uputila najjasniju i najsadržajniju kritiku međunarodnoj zajednici, s kojom se načelno slažem, a koja jasno indicira da trenutno uređenje BiH, nametnuto od strane međunarodne zajednice, a legitimirano isključivo u očima predstavnika jednog naroda, odnosno njegove političke elite, dakle manjine unutar BiH – da takvo uređenje nije niti u skladu sa federalističkim načelima Daytonskog Ustava niti demokratsko niti održivo i da trebamo čim prije inicirati proces sveobuhvatnih pregovora, bez sudjelovanja međunarodne zajednice, kako bi se formulirala neka održiva alternativa”, rekao je Pehar.

Milović je, pak, dodao kako SNSD zapravo potpuno razgolitio nemoć međunarodne zajednice u BiH.

”Što treba učiniti da bi se isprovocirala reakcija žešća od ‘priopćenja OHR-a”’, pita se Milović.

Mišljenja je i kako su tri sabora očito bila puka formalnost. Sva tri su, pojašnjava,  poslužila kao formalni završetak nekih unutarstranačkih preslagivanja, te manifestaciju jedinstva stranke.

”U smislu snage stranke, sve tri stranke su postigle efekt, ali ono što ostaje problematično u sve tri stranke jeste činjenica da bi bez lidera teško zadržale politički utjecaj koji imaju. SBB bez Fahrudina Radončića bi vjerojatno izgledao gore nego Stranka za BiH bez Harisa Silajdžića. SNSD bez Milorada Dodika bi se vjerojatno raspao na dvije ili tri frakcije dok bi HDZ bez Dragana Čovića neko vrijeme izgledao kao vlak bez lokomotive, s neizvjesnim odredištem”, rekao je Milović.

 

Korekcije bez utjecaja na stvarnost

Marko Tokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Mostaru za Dnevnik.ba je izjavio kako Sabor HDZ-a BiH nije donio bitne promjene u stranci.

“Nisam vidio novih imena, nisam vidio ni mladih osoba. Čini mi se da je najmlađa izabrana osoba u neku od struktura dovoljno stara da bude predsjednik stranke”, rekao je Tokić bez kvalificiranja je li to dobro ili loše.

Govoreći o Saboru HDZ-a BiH, Pehar je izjavio kako mu je osobno drago da se čini da se idejni sadržaj platforme stranke uobličuje u jednu jednoznačniju i vrlo otvoreno cjelinu.

”Mislim pri tome posebno na vrlo jasan Čovićev stav u odnosu na Federaciju BiH i Vladu Federacije, te na Programsku Deklaraciju stranke o troentitetskom uređenju BiH. No, zanimljivo je i da su jučer izrečeni stavovi mnogo jasniji i sadržajno bogatiji od stavova koji su izrečeni na posljednjem Hrvatskom narodnom saboru”, rekao je Pehar.

Podsjećamo, Čović je izjavio kako Hrvati u Vladi FBiH trebaju imati polovinu ministarskih pozicija, ali i da će vlast na federalnoj razini u sljedeće četiri godine teško funkcionirati. Istovremeno, izrazio je optimizam da će Vijeće ministara funkcionirati vrlo dobro jer odnos moću u njemu uravnotežen. To, pak, nije slučaj s Vladom FBiH, gdje Bošnjaci i dalje dominiraju nad Hrvatima (Hrvati imaju šest od ukupno 17 ministarskih pozicija).

”Iz jučerašnjeg Sabora HDZ BIH jasno se vidi da je izvanredno velika moć još uvijek koncentrirana u rukama jednog pojedinca – nisam siguran da je to dobro za bilo koju organizaciju ili instituciju, ne samo političku stranku; također, nisam se posebno bavio zamršenim poslom profiliranja kadrovske strukture HDZ, tako da ne isključujem mogućnost da je, trenutno, obzirom na okolnosti, ‘čvrsta ruka upravljanja’ HDZ-u kao stranci uistinu potrebna. Ono što ja trenutno vidim kao nedostatak, to je nejasno kadroviranje ‘drugoga’ i ‘trećeg’ reda u HDZ (članova stranke koji bi trebali graditi i voditi stranku u nekoj bližoj budućnosti) – tu vidim previše fluktuacije i izraženu neujednačenost u izboru”, izjavio je Pehar.

Nada se, pak, kako će naglasak na mlađim kadrovima, i poticanju sudjelovanja mladeži, biti nastavljen i ubuduće, te da će, općenito, stranka ići u smjeru moralnijeg odnosa prema politici obilježenog dostojanstvom osobe i naroda.

 

Borba za jednakopravnost s pozicije vlasti

Analitičar Instituta za drušveno-politička istraživanja iz Mostara (IDPI) politolog Milan Sitarski za Dnevnik.ba je  izjavio kako reizbor dosadašnjih čelnika tri stranke koje spadaju među najsnažnije u BiH, a posebice na političkim scenama njezinih konstitutivnih naroda, svjedoči o kontinuitetu politika tih stranaka. Te će se politike, međutim, provoditi u značajno promijenjenim okolnostima.

”HDZ BiH kao neporecivo dominantna stranka kod bh. Hrvata, dosadašnju će borbu za punu jednakopravnost među konstitutivnim narodima, koja je u prethodnom mandatu bila brutalno osporena, sad nastaviti s pozicija vlasti. Ona sada obnaša vlast ne samo na državnoj i županijskoj, već i na federalnoj razini, koja faktički nosi najveću institucionalnu političku moć i najveći potencijal za realne promjene. Mogućnost institucionalnih promjena, prije svega u domeni izbornog zakonodavstva, ali i ustavnog ustrojstva, koje bi otklonile mogućnost ponovnog lišavanja Hrvata njihovih ustavnih kolektivnih prava u budućnosti, ipak ovisi ne samo o volji HDZ-a BiH, već i ostalih snažnijih aktera na političkoj sceni zemlje”, rekao je Sitarski.

Stoga, pojašnjava, dometi očekivanih institucionalno-reformskih inicijativa ove stranke ovise u najvećoj mjeri o dometima njezinog utjecaja na međunarodne aktere relevantne za BiH, kao i na utjecaj tih aktera na dominantne političke snage Bošnjaka i Srba.

”SNSD je po svoj prilici prebrodio svojevrsnu unutarstranačku krizu oličenu najprije u oštrim kritikama na račun Milorada Dodika koje je izgovorio do skora jedan od najmoćnijih ljudi stranke i predsjednik Narodne skupštine RS u prethodnom sazivu Igor Radojičić. Ova je stranka pretrpjela i izlazak iz tijela vlasti na državnoj razini, što nosi značajne simboličke posljedice, kao i relativno opadanje moći u okviru vladajuće koalicije u RS-u u korist koalicijskih partnera, prije svega DNS-a o kome ovisi stabilnost koalicije i entitetske vlade”, izjavio je Sitarski.

Pred Dodikom je sada izbor hoće li dalju kompenzaciju tih udaraca pokušati raditi radikalizacijom retorike, o kojoj svjedoči ponovna najava referenduma o statusu RS-a, koji je ovog puta najavljen za 2018. godinu, ili pak pomirljivijim potezima kojima bi entitetskoj oporbi osporio „povlašten status” kod bošnjačkih stranaka.

”Indikator takvog pristupa je bio nedavni posjet Srebrenici i odavanje počasti tamošnjim žrtvama, te naglašeno kooperativan uzajamni odnos s načelnikom općine Ćamilom Durakovićem”, rekao je Sitarski.

 

Radončić napada SDA ”s desna”

Obnovu mandata Fahrudina Radončića na čelu SBB-a vidi, pak, kao potvrdu trenda koji se među Bošnjacima pojavio tek posljednjih godina – da SDA kredibilnu alternativu nema više samo s „lijeve”, „građanske” i „bosanske” strane bošnjačkog političkog spektra, bila to Silajdžićeva SBiH, Lagumdžijin SDP ili Komšićev DF. Sa svima njima je SDA unatoč verbalnim i ideološkim sukobima tijekom kampanja uvijek stupala u postizbornu koaliciju.

”Sad SDA prvi put ima respektabilnu konkurenciju u SBB-u, stranci koja se deklarira kao bošnjačka i umjereno desna, pokazujući pri tom izrazito razumijevanje za legitimne težnje drugih konstitutivnih naroda, prije svih Hrvata. Zanimljivo će biti pratiti optiranje umjereno desnog dijela bošnjačkih birača, koji će tražiti alternativu SDA uslijed njezinog neuobičajeno dugog kontinuiranog obnašanja vlasti. Ti će birači morati razriješiti dilemu – je li im bliža politička alternativa ideološki koherentnija s njima do tad bliskom strankom, ili „ljevičarske” i unitarističke snage za koje bi mogli glasati tek uz prelaženje formalno snažno naglašene lijevo-desne podijele”, rekao je Sitarski.

Time će se, veli, dobiti odgovor na pitanje jesu li to doista birači umjerene, proeuropske desnice, ili su pristalice tek površno prikrivenog bosanskog unitarizma, koji Bošnjacima suštinski šteti isto koliko i Srbima, Hrvatima i ostalim građanima BiH.

Dnevnik.ba


Nema komentara

Anketa

Ustavi