Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9570
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » BiH Hrvatima treba pomoći, ali treba paziti kako

BiH Hrvatima treba pomoći, ali treba paziti kako

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 18.09.2014. 18:54

Tomislav Karamarko prije koji dan progovorio je nimalo delikatno o BiH. Upotrijebiti frazu »miješanje u unutarnje stvari« jest štetno, pogotovo što dolazi od čovjeka koji ima solidne šanse za nešto više od godinu dana postati hrvatski premijer.

Istina jest da se u zadnjih 14 godina službena Hrvatska malo ili nimalo brinula za situaciju u BiH, ali sada je pak Karamarko otišao u drugu krajnost ponašajući se, blago rečeno, kao slon u staklarni govoreći o miješanju u unutarnje stvari države koja je već sama po sebi bure baruta.

A istu je stvar mogao reći na samo malo drugačiji način i nitko mu ne bi mogao prigovoriti. Jer Hrvatska se, istina, nikako ne smije »miješati u unutarnje stvari BiH«, ali definitivno mora biti puno zainteresiranija nego dosad za poziciju Hrvata u BiH.

Jer oni u toj zemlji sve brže idu prema poziciji lošijoj od one koju imaju klasične nacionalne manjine kojima je u zemljama koje su u EU ili žele u nju ući zajamčen cijeli niz prava i povlastica. A Hrvati u susjednoj državi vise između toga da su nešto što se naziva konstitutivni narod i toga da su faktički potlačena i obespravljena manjina, što prevedeno na svakodnevni jezik znači da su praktički nigdje.

U demokratskom svijetu potpuno je normalna stvar da se zemlja matica zanima kako žive pripadnici njenog naroda u susjednoj državi. Primjerice službena Italija itekako prati kako se u Hrvatskoj tretira njihova nacionalna manjina. Sjetimo se samo benignog spora iz 2001. između Vlade Ivice Račana i IDS-a oko dvojezičnosti u Istri kada je talijansko Ministarstvo vanjskih poslova, blago rečeno, vrlo pomno pratilo što se događa. Ili česta reagiranja službenog Beograda na situaciju sa srpskom manjinom u Hrvatskoj.

S druge pak strane službeno Sarajevo i bošnjački politički krugovi ne žele čuti ni najmanji prigovor. Dovoljno se sjetiti državničkog poteza hrvatskog premijera Milanovića koji je svojim odlaskom u Mostar tijekom BiH nemira primirio situaciju koja je prijetila prilično gadnom eskalacijom. Naime, velika skupina bošnjačkih prosvjednika ušla je u zapadni dio grada paleći samo točno određene zgrade i vičući »Ovo je Bosna«. Iako je usput budi rečeno opće poznato da Mostar nije u Bosni već u Hercegovini, a što pak definitivno nije samo obična zemljopisna razlika. Nakon toga se na Milanovića iz bošnjačkih krugova sručilo drvlje i kamenje, a naročito je gruba – da ne upotrijebimo koji tvrđi, a zasluženi pridjev – bila poznata redateljica Jasmila Žbanić.

Treba se i sjetiti da je neposredni okidač za spomenute nemire bila propast niza tvrtki u Tuzli i tjeranje stotina ljudi na cestu, a za što skoro 20 godina nakon završetka rata definitivno nisu krivi ni Hrvatska ni Srbija, ni Milanović ni Vučić, ni Tuđman ni Milošević. Isključivi i jedini krivac za tragičnu gospodarsku i društvenu situaciju u onome što se naziva Federacija BiH jest bošnjačko-muslimanska politička elita, vjerojatno najlošija vladajuća ekipa od svih postjugoslavenskih država. Bošnjaci faktički već sad imaju svoju državu, to je gore spomenuta Federacija BiH, i u zadnja dva desetljeća pokazali su da ne znaju ni što bi s njom ni što bi od nje željeli napraviti.

Osim toga koliko god su u susjednoj državi bili s pravom ljuti na izjavu o miješanju u unutarnje poslove što onda reći o lideru SDA Bakiru Izetbegoviću koji se uživo uključivao u predizborne skupove turskog predsjednika Regipa Erdogana nazivajući ga vođom svih muslimana. Što bi si o tome trebali misliti pripadnici druga dva naroda, ali i zemlje koje se nalaze u BiH okruženju. I to ne samo one postjugoslavenske.

Sve u svemu hrvatska bi se politika trebala kloniti izjava o izravnom miješanju u unutarnje BiH stvari. Hrvatska je članica EU, stabilnija, demokratskija i uređenija zemlja od svih naših istočnih susjeda, i samim time ima na raspolaganju niz efikasnijih mjera kojima bi mogla utjecati na boljitak BiH Hrvata.

Zlatko Crnčec/Novi list