Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9572
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » Europa se budi zbog opasnosti koje vrebaju u BiH

Europa se budi zbog opasnosti koje vrebaju u BiH

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 02.05.2015. 16:00

Rezolucija o BiH, koju je nedavno usvojio Europski parlament, svojim sadržajem šalje poruku da se Europa budi iz diplomatske ali i geopolitičke uspavanosti u vezi stanja na Balkanu. Tekst Rezolucije prožet je, po mojem shvaćanju, trima ključnim neuralgičnim točkama s kojima se suočava BiH, a to su: neravnopravnost Hrvata, geopolitičke ambicije Rusije i bujanje (geo)političkog islama.

Zagovaranje federalizacije BiH u ovoj je Rezoluciji formulirano na sljedeći način: „U budućoj bi se ustavnoj reformi trebala uzeti u obzir načela federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja kako bi se zajamčio učinkovit i neometan proces integracije BiH u EU“.

Semantička logika

Razmatranjem semantičke logike citirane rečenice iščitavamo poruku kako su federalizacija BiH i „legitimno predstavljanje“ jamac ulasku BiH u Europsku uniju. Drukčije rečeno, ustrajavanje na unitarizaciji BiH s „temeljnim narodom“ te prakticiranje uvlačenja u platformašku vlast onih političara i stranaka koji nemaju legitimitet većinske glasačke potpore Hrvata u BiH u suprotnosti je s europskim kriterijima za uključivanje BiH u EU.

To je iznimno važna poruka najnovije Rezolucije Europskog parlamenta jer ona na poseban način odzvanja i kao opomena onim zagovornicima „građanske“ BiH koji su slijepi i gluhi na potrebu uspostave institucionalne nacionalne ravnopravnosti u BiH.

Treba primjetiti kako se u kontekstu zagovaranja federalizacije BiH ovom Rezolucijom Europskog parlamenta zahtijeva i ispunjavanje „institucijskih uvjeta“ za članstvo BiH u EU. To stajalište je uobličeno ovako: „BiH neće biti uspješna kandidatkinja za članstvo u EU dok se ne uspostave određeni institucijski uvjeti“. Posve je jasno kako „institucijski uvjeti“ ciljaju na komponiranje takvog institucionalnog ustroja BiH u kojem bi se unaprijed eliminirao svaki eventualni budući pokušaj repriziranja „platformaške vlasti“ i ponovnog gaženja „legitimnog predstavljanja“ Hrvata. Pozivanjem na „legitimno predstavljanje“ Europski je parlament ovom Rezolucijom ujedno diplomatski nježno, ali dovoljno prepoznatljivo, udario po prstima i one međunarodne glavešine koji nisu bez grijeha u poništavanju glasačke volje Hrvata pri uspostavi „platformaške vlasti“.

Pretenzije Moskve

Europski parlament je Rezolucijom o BiH ukorio i pretenzije službene Moskve izrazivši zabrinutost „zbog posljedica odbijanja Rusije da prihvati standardni jezik Vijeća za provedbu mira o teritorijalnom integritetu BiH i zbog njezina negativnog opisa težnji BiH za pristupanje Europskoj uniji“.

Čini se kako je ovakvom porukom Europski parlament odlučio pokazati mišiće Ruskim geopolitičkim stremljenjima prema BiH i Balkanu uopće. U tom se kontekstu mogu iščitavati i prijekori koje je Europski parlament ovom Rezolucijom udijelio Republici Srpskoj. Primjerice, poziv Europskog parlamenta nadležnim tijelima „da istraže vrlo teške optužbe o uključenosti premijerke Republike Srpske u kupovinu glasova dvaju parlamentarnih zastupnika koji ne pripadaju njezinoj stranci radi dobivanja većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske“.

Pošto je aktualna premijerka RS-a Željka Cvijanović na tu dužnost imenovana kao kandidatkinja SNSD-a Milorada Dodika, primjedbe Europskog parlamenta upućene njoj mogu na dubinskim razinama značiti suptilno discipliniranje Dodika zbog proruskih stajališta. Zapravo, Bruxelleski odgovor Banjoj Luci bi u tom slučaju značio konzumiranje onog rezona po kojem se prekomjerna „zagledanost“ u Moskvu ukroćuje pozadinski.

Utjecaj ISIL-a

U pažljivo izbalansiranoj Rezoluciji o BiH Europski parlament upozorava na pipke koje u BiH razgranava Islamska država Iraka i Levanta (ISIL) koja je zaprijetila širenjem svojeg kalifata na europskom tlu.

„Europski parlament je zabrinut zbog izvješća o sve češćoj radikalizaciji među mladim ljudima u BiH, koji se pridružuju terorističkim borcima ISIL-a u relativno velikom broju u usporedbi s drugim zemljama regije, te poziva vlasti da izmjene kazneni zakon kako bi pojačale kriminalizaciju financiranja terorizma“, navodi se u Rezoluciji o BiH.

Znakovita je intonacija ovog upozorenja Europskog parlamenta kojom se bez uvijanja kaže kako se mladi ljudi iz BiH pridružuju terorističkim borcima „u relativno velikom broju“. Antiterorističko usmjerenje Rezolucije pojačano je osudom nedavnog terorističkog napada na Policijsku postaju u Zvorniku u kojem je poginuo jedan policajac. „Najsnažnije osuđujemo nasilnu ekstremističku ideologiju koja stoji iza ovog napada“, navodi se u Rezoluciji.

Tako sročena poruka je do te mjere jasno adresirana da joj nije potreban dodatni komentar. Europski parlament je ozbiljna međunarodna institucija koja je sublimira ne samo diplomatska saznanja, nego do njega dopiru i diskretnija obavještajna otkrića o nekom problemu- u konkretnom slučaju o utjecaju ISIL-a na mlade ljude u BiH.

Domaći su političari u BiH, htjelo se to priznati ili ne, pijuni jedne mnogo veće igre. Čini se kako se Europski parlament najnovijom Rezolucijom otvorenije no što je to do sada bio slučaj hvata u koštac sa nadirućim geopolitičkim scenarijima koji sve snažnije zapljuskuju Balkan i BiH. Sadržaj Rezolucije Europskog parlamenta o BiH signalizira da ona dolazi iz pravca jedne sveobuhvatnije strategije obuzdavanja i ruskih i kalifatskih pretenzija prema Balkanu. Nesuglasja u BiH imaju domaći miris, ali iz mnogo razloga može se tvrditi da su ona i dio širih kalkulacija.

Pejo Gašparević/HMS