RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Intervju Miroslav Tuđman: NATO je bio pred raspadom kada je Hrvatska 1994. godine trebala probiti blokadu Bihaća

Napisano 05.08.2010. 14:26

Miroslav Tuđman je bio jedan od rijetkih visokopozicioniranih ljudi u Hrvatskoj koji je osobno nazočio trenutku kada su se spojile snage Hrvatske vojske i Armije BiH nakon razbijanja opsade Bihaća. Danas se također bavi Olujom, ali kao znanstvenik. Profesorskim pristupom, bez razmetanja, ovaj doktor informacijskih znanosti, koji je tijekom devedesetih bio ravnatelj HlS-a, govori o Oluji.

 - Profesore, hipotetski gledano, da nije bilo Oluje, kako bi Hrvatska danas izgledala?
Posve drukčije. Ne bi imala jednu trećinu teritorija pod suverenitetom. S druge strane, Hrvatsku bi prisiljavali na raznorazne južnoslavenske integracije i "Jugosfere".

Oluja spriječila genocid

- Što je Oluja značila za BiH?
Upravo se to zaboravlja. Ona je imala presudnu ulogu za BiH. Prije svega zbog bihaćke enklave koja je od konca 1994. do srpnja 1995. bila gotovo na izdisaju.

- Prema informacijama koje ste tada posjedovali -jesu li Beograd i Pale nad opkoljenim stanovnicima bihaćke enklave spremali izvršiti genocid poput onoga u Srebrenici?
Da! Bihać je spašen da ne doživi sudbinu Srebrenice. Operacija je te ljude oslobodila izolacije u kojoj su živjeli godinama. Cilj srpske strane bio je spojiti srpske krajine od Knina do Beograda. Da su uspjeli s Bihaćem, onda bi praktično imali vlak od Knina do Beograda. S druge strane, Srebrenica se dogodila, a da međunarodna zajednica nije imala nikakav odgovor. Oluja je označila kraj genocidnih operacija koje je srpska vojska provodila u BiH.

– I danas se nagađa u javnosti koliko je blizu Hrvatska vojska došla do Banjaluke?
Možda najbolje ilustrira informacija da Slobodan Milošević tijekom pregovora s Richardom Holbrookeom nije vjerovao Amerikancima da je Banjaluka pred padom. Tada smo mu poručili da je general Ante Gotovina isključio struju Banjaluci. Bila je to demonstracija koliko je blizu Hrvatska vojska.

HV pred Banjalukom

- Što je bilo presudno da se HV povuče?
Hrvatska vojska je bila na teritoriju druge države. Bez međunarodne potpore i suglasnosti. Kako su kola s hrvatske strane krenula naprijed, a nizbrdo za srpsku stranu, onda se vidjelo da međunarodna zajednica unutar sebe nije bila jedinstvena o rješenju za BiH. Da je HV nastavio, došlo bi do političkoga sukoba s dijelom međunarodne zajednice.

- Je li kod predsjednika Tuđmana, kada se donosila konačna odluka da se ide u vojnu akciju, bilo ikakvih dvojbi i strahova da se možda neće uspjeti?
U euforiji koja je postojala, a koja se temeljila i da hrvatske snage vojnom akcijom mogu riješiti i Podunavlje, tada je bio velik broj ljudi koji su od predsjednika očekivali da kaže kako ćemo i taj dio vojno riješiti. Bio sam s njim kada je rekao: ,,Da, mi smo u Oluji imali 300 mrtvih. Treba potpisati nalog za takvu akciju i dati zapovijed. A ovdje u Podunavlju bismo imali minimum 500 mrtvih". Prema tome, itekako se vodilo računa o svakom životu i on je nastojao da se izbjegnu nove žrtve.

- A dvojbe oko mogućega neuspjeha Oluje?
Dva tjedna prije Oluje bio sam u Bosanskom Grahovu. Knin je u tom trenutku bio na dlanu. Bilo je jasno da se Knin neće moći obraniti. Imali smo dobro organiziranu vojsku. Oluji je prethodila izvrsna akcija Bljesak. S druge strane, na Dan državnosti 1995. na Jarunu smo imali vojni mimohod koji je pokazao snagu Hrvatske vojske.

- Je li do Oluje moglo doći i ranije?
Koncem 1994. postojao je plan Amerikanaca da Hrvatska razbije obruč oko Bihaća. No tada je došlo do sukoba unutar NATO-a. Anthony Lake, savjetnik za nacionalnu sigurnost Billa Clintona, rekao je: ,,Mi smo bili pred dvojbom - da poduzmemo unilateralnu akciju pa da nam se raspadne NATO, zato što su Francuzi i Britanci bili protiv toga, ili da ne poduzmemo ništa". Da je Hrvatska tada krenula, došla bi u škare zbog sukoba unutar NATO-a.

Uloga HVO-a

- Bi li se Oluja mogla provesti da nije bilo prethodnih zajedničkih akcija s HVO-om oko Bosanskog Grahova i Drvara?
To je zapravo ključ odgovora da se samo s jedne strane Oluja ne bi mogla realizirati.  Veličina toga strateškoga pristupa je što je cijeli proces trajao od jeseni 1994. Kada se nije moglo ići na pomoć Bihaću iz Hrvatske, onda se išlo s juga da se oslobodi pritiska i to je ostvareno. Ujedno, Knin je bio gotovo opkoljen.

- Je li 15 godina nakon Oluje opravdan većinski osjećaj Hrvata u BiH da ih je Zagreb izigrao?
Mislim da jest, iako danas, primjerice, Hercegovina gospodarski bolje izgleda nego prije 20 godina. No u političkom smislu Hrvati su dobili puno manje ili jako malo u odnosu na ono što su očekivali. Posljedica pritisaka međunarodne zajednice jest da se Zagreb odrekao potpore Hrvatima u BiH bez obzira što je po Daytonu predviđeno da Hrvati u BiH imaju posebne odnose s Hrvatskom. Isto tako, da bi se išlo na ruku Bošnjacima, nije se pristalo na treći entitet, republiku ili kanton. Očekivanja Hrvata u BiH nisu ispunjena i zbog slabosti hrvatskih političkih stranaka u BiH.

- Može li danas Zagreb uopće pomoći Hrvatima u BiH ako oni sami ne definiraju što zapravo žele?
To je istina. No nemojte zaboraviti da su 15 godina visoka predstavnici sve one koji su artikulirali nacionalne interese Hrvata brisali iz političkoga života. Bilo je toga i na drugim stranama. U tom slučaju dolazite do stanja rasula i nepostojanja konsenzusa. Ono što se zaboravlja je 70 do 80 milijuna dolara koje je međunarodna zajednica preusmjerila za „discipliniranje" medija u BiH. Također, izvedene su i brojne operacije koje su imale za cilj lomljenje volje hrvatskoga naroda u BiH.

- Jesu li hrvatske stranke okupljene u kreševsku šestorku trebale nastupiti s jednim kandidatom za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH?
I sam sam potpisnik peticija nevladinih udruga koje su zagovarale takav dogovor. Dogovor oko bilo kojeg kandidata bolje je od ovoga što imamo sada.

- Postoji li realan put da se dođe do hrvatske federalne jedinice u BiH?
Uvjeren sam da BiH može funkcionirati po švicarskom modelu. To bi mogla biti zemlja sa samodostatnim razvojem. Jedini put je uspostava suradnje između sva tri naroda kako bi se definirala ne samo individualna nego i kolektivna prava. I pitanje Europe će se mjeriti po tome - hoće li zaštititi kulturne i nacionalne identitete svojih članica. Istodobno, u BIH treba rješavati i gospodarski razvoj jer bez ekonomske podloge nema budućnosti.
 

O Bosni i Hercegovini
BiH će opstati kao država, ali uz zaštitu sva tri naroda
Možemo li očekivati da će srpski entitet ostati dio BiH?

To ne ovisi o volji Republike Srpske, nego o volji međunarodnih čimbenika. Međunarodni poredak je nešto što je poput fizičkih zakona. Ponovno se vraćam na dogovor. Nažalost, u odnosima Bošnjaka i Srba razgovori su dosta zablokirani. Bošnjačka strana prigovara da je Republika Srpska nastala na genocidu, a ne uvažava se činjenica da je to ratificirala međunarodna zajednica s Daytonskim sporazumom.
- Znači, predviđate opstanak BiH kao države!?
Mislim da je to racionalno rješenje, ali preduvjet je da sva tri naroda imaju zaštićene identitete.


Hrvatima u BiH je prijeko potrebna strategija razvoja
Gdje je izlaz za Hrvate u BiH?
Nema uspješne zemlje i naroda koji nemaju strategiju razvoja i moguće solucije kako se dalje razvijati. Mi to nemamo ni u Hrvatskoj, ali u RH ipak postoji nekakav intelektualni i kulturni potencijal. BiH bi trebalo nekoliko takvih centara. Svaki od naroda bi trebao imati takve centre u kojima bi se izrađivale strategije prije nego one postanu dio političkih realizacija ili pregovora. (VL)


A šta je sa GENOCIDNIM operacijama tzv. ARBIH s braćom mudžahedinima (ljudi druge rase , jezika iz dalekih tuđih zemlja) NAD Hrvatima Srednje bosne i Sjeverne hercegovine?? Šta ?? O tome ne pričate .

da bi se provele te genocidne operacije balija s munđama POPUTNU logistiku (naoružanje, opremu , sva materijalna tehnička sredstva, OBUKU ) ZG je osigurao tim ZVJERIMA , a oni odmah počeli KLATI ,ubijati i progoniti Hrvate.

Nevjerojatno da o tome nitko ne priča.

Autor: sred.bosna | Napisano 05.08.2010. | (47) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(26)

Čak i Miroslav odustao od Trećeg nego predlaže inzistiranje na "švicarskom modelu".

Ali neki nikako da shvate kako okolo kole doći na mala vrata...

Autor: Junuz Djipalo | Napisano 05.08.2010. | (29) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(31)

Anketa

Ustavi