RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Mostar grad slučaj: Od biskupove promemorije do rušilačkog pohoda (III dio)

Napisano 26.01.2015. 12:18
Neredi u Mostaru

Oko situacije u BiH, ali i u Mostaru, odnosno položaju Hrvata promemorijom se predsjedniku Republike Hrvatske dr. Ivi Josipoviću obratio biskup Mostarsko-duvanjski dr. Ratko Perić. Promemorija se pojavila u medijima u rujnu, a on ju je dao predsjedniku tijekom njegovog posjeta Mostaru.

U promemoriji stoji kako su Hrvati kao narod u BiH institucionalno neravnopravni te da im se nameću predstavnici koje narod nije birao.

Ključan aspekt “hrvatskoga pitanja u BiH” jest nedostatak političkih institucija i sustav koji omogućuje da Hrvate u vlasti ne predstavljaju uvijek osobe koje imaju potporu hrvatskoga biračkog tijela. Ovo je najčešće omogućeno raznim pravnim i izbornim odredbama, međunarodno nametnutima.

„Najdrastičnije o nepravednu sustavu govori primjer Mostara, jedinoga jačega grada s većinski hrvatskim stanovništvom. Visoki predstavnik 2004. nameće poseban Statut za Grad Mostar.

 

Nepravedan sustav

U Gradskom vijeću od 35 članova nijedan narod ne može imati većinu – iako su Hrvati većinski u gradu. Tako jedna hrvatska izborna jedinica, koja može imati četiri puta više birača nego bošnjačka, jednako ima u Vijeću tri predstavnika kao i ova druga. A Vijeću obično treba godina i više dana da izabere gradonačelnika. Nepravedan je to sustav!

A činjenica da od svih bh. gradova samo u Mostaru vrijedi poseban Statut, dodatna je nepravda i diskriminacija prema Hrvatima! Ustavni je sud proglasio djelomično Statut neustavnim, i sada se ponovno traži neki poseban status. Zašto za Mostar ne vrijede ista izborna pravila kao i u drugim gradovima BiH? Ili ovdje nepravda mora biti definitivna!? I komu je nepravda donijela sreću?

Visoki predstavnici, dok su bili u upravi, osobito su se znali oboriti svojim oktroiranim odlukama protiv zakonitih težnja Hrvata. A kada se vrate svojim kućama, onda govore: kako treba rehabilitirati hrvatsku samoupravu, kako su zanemarili Hrvate, kako Hrvati u BiH moraju imati svoju regiju, kako su zabrinuti što Hrvati nisu uključeni u federalnu vlast i slično. Svi su upozoravani na nepravde in loco. Nisu te nepravde uklanjali, nego su ih potvrđivali. Malo nam koristi ovakva naknadna pamet, “isprika” i priznanje “mistakea”.- istaknuo je biskup Perić.

Pregovori oko provedbe odluke Ustavnog suda u Mostaru koje je organizirao OHR početkom 2013. godine praktično su propali. Razloga je više, a prije svega nepostojanje želje SDA da uopće sudjeluje u provedbi presude, a OHR na takvo ponašanje SDA gleda vrlo blago, izjednačavajući odgovornost HDZ-a i SDA za neuspjeh razgovora!!!

 

Muftija pregovarač!

Viski predstavnik Valentin Inzko u pregovore je, mimo svake logike, uključio i mostarskog muftiju Seda ef. Smajkića, kojeg uz predsjednika GO SDA Mostara Zijada Hadžiomerovića, drže najradikalnijim i najvećim kočničarom pozitivnih procesa pomirenja u Mostaru. Hadžiomerović je nedavno u svom gostovanju na TV PINK-u šokirao gledatelje svojim rigidnim i netolerantnim istupom što je izazvalo osude i reakcije čak i u dijelu bošnjačke javnosti.

Da je muftija Smajkić i Islamska zajednica u Mostaru predvodnik bošnjačkog nacionalizma i radikalizma govori i posljednje izvješće Međunarodne krizne grupe (ICG)

“Opasni bosanski tango: islam i nacionalizam” naziv je posljednjeg izvještaja Međunarodne krizne grupe (ICG) u kojem istražuje povezanost bošnjačkog nacionalizma (koji može biti islamski ili sekularni) i identiteta bosanske države, a sačinjen je uz participaciju svih relevantnih osoba za ovu temu.

Kako u izjavi za Agenciju FENA kaže analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal, prilikom izrade ovog izvještaja konsultirane su političke stranke, predstavnici Islamske zajednice, bošnjački intelektualci, a izvještaj zapravo zaključuje već odavno prisutne polemike u društvu.

– U Bosni i Hercegovini opasnost od radikalnog islamizma ili eventualnog islamskog terorizma nije ništa veća nego što je bilo gdje u zapadnoj Evropi, ali stvarna opasnost za BiH dolazi od sukobljenih nacionalizama ne samo bošnjačkog nego i srpskog i hrvatskog – pojašnjava Latal, dodajući da je opasnost od islamskog radikalizma preuveličana.

Mnoštvo netradicionalnih salafističkih i drugih islamističkih grupa koje su se pojavile na marginama društva još uvijek su zanemarivi slučajevi.

Također, Latal je naglasio da ono što zabrinjava, a što je i u izvještaju navedeno, jeste radikalna retorika i fokusiranje političara na njihove unutarstranačke i osobne sukobe koji sve više BiH gura u pravcu zemlje koja je disfunkcionalna.

 

Cerićevo poimanje BiH

Posljednji izvještaj, između ostaloga, govori i o Islamskoj zajednica (IZ) u BiH koja je iz vjerske organizacije izrasla u važnog političkog aktera koji je pomogao oblikovati bošnjački identitet, a bivši vođa IZ Mustafa ef. Cerić je oslikao BiH koja, iako multietnička, treba biti država bošnjačke nacije, jer, kako Cerić tvrdi, Hrvati i Srbi već imaju svoje zemlje.

Dio izvještaja govori i o bosanskim salafistima koji su podijeljeni oko lojalnosti prema državi i Islamskoj zajednici. Većina njih je izuzetno domoljubna, a tek neki su se borili kao mudžahedini u ratu od 1990. Ima onih koji se povlače u izolirana naselja gdje prakticiraju vjeru i više su zainteresirani za islam nego za sudbinu Bosne.

– Niti jedna skupina nije pokazala sklonost nasilju, većina napada su djelo emigranata ili osoba s kaznenom ili psihičkom dokumentacijom. Islamska vjerska zajednica i bh. državni dužnosnici trebaju surađivati na uključivanje nenasilnih salafista u život, te kroz dijalog poticati njihovu društvenu integraciju – stoji u saopćenju koje je objavljeno povodom izvještaja.

Također u izvještaju je tretirana i situacija u Mostaru gdje Islamska zajednica zagovara “tvrdu liniju”, tražeći da se Bošnjaci ujedine u političkoj borbi protiv glavnih hrvatskih stranaka, što blokira formiranje lokalne vlasti. Navedena je i činjenica da u Mostar nisu održani izbori u 2012. godini.

Izvještaj donosi poglavlje o bošnjačkom radikalizmu i vjerskim vrijednostima te poglavlje o novim islamskim grupama i utjecajima.

U zaključku izvještaja je navedeno da su djela nasilja u posljednjih nekoliko godina koja su počinili Bošnjaci odraz stresa i fragmentacije tradicionalnog islamskog društva i bosanske politike.

– Medijske kampanje, većinom vođene liderima Republike Srpske, održavaju sjećanje na zločine počinjene od strane mudžahedina tijekom rata 1992.-1995. nakon čega su mnogi počinitelji napustili zemlju – stoji u izvještaju.

Dodaje se da povremeni napadi, kao što je napad na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država pomažu stvaranju pogrešne slike da BiH ubrzano pada pod utjecaj džihada. Većina islamske populacije u BiH izbjegava nasilje.

Sve ovo samo su dijelovi izvještaja Međunarodne krizne grupe koji je napisan na 25 stranica.

No, veliki broj domaćih aktera drži da odgovornost za stanje u BiH i prije svega u Mostaru ima i međunarodna zajednica, odnosno ono što se pod tim pojmom u užem smislu podrazumijeva, zemlje članice Vijeća za provedbu mira, OHR i još neki drugi čimbenici.

Bosanskohercegovački i hrvatski književnik i scenarist Josip Mlakić u svom intervju na pitanje kako je u Hrvatskoj rašireno stajalište kako je Mostar grad podijeljen između Hrvata i Bošnjaka, no malo njih zna da je i u Uskoplju nakon rata situacija bila identična te kako je stanje danas, odnosno jesu li jesu li se ljudi opustili i bar donekle izmirili, kaže:

„Situacija u gradu je već odavno relaksirana i međunacionalni odnosi nisu toliko prioritetna tema koliko to, možda, nekome sa strane izgleda. Za razliku od Mostara, koji je poligon najprizemnijih političkih manipulacija, prvenstveno od strane međunarodnih parapolitičkih struktura, kod nas su stvari ipak pristojno posložene. Ovo pristojno uzmite s rezervom, jer ipak živimo u nefunkcionalnoj i nakaradnoj državi“. (Večernji list 8. srpnja 2014.)

 

Rušilački pohod

To se dijelom i pokazalo nakon nasilnih i rušilačkih prosvjeda početkom veljače 2014. godine kada su prosvjednici u Mostaru, nakon vala prosvjeda u Tuzli, Zenici, Bihaću i Sarajevu, u jednom danu u roku sat vremena spalili zgradu Gradske uprave, gradsku Vijećnicu, zgradu Vlade HNŽ-a u Đačkom domu, te zgradu HDZ-a BiH i prostorije SDA. Načinjena je milijunska šteta na objektima, službenim vozilima i imovini grada.

Vrlo pozitivnu ulogu u smirivanju strasti odigrao je hrvatski premijer Zoran Milanović koji je posjetio Mostar odmah nakon nasilnih i rušilačkih pohoda, a za koje se vežu u pojedini centri moći izvan BiH.

I Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić na pitanje kako procjenjuje trenutačno stanje u gradu Mostaru drži da su nasilni prosvjedi u veljači imali vrlo negativne posljedice po grad.

„Stanje u Mostaru može se gledati iz više kutova, ovisno o tome na što konkretno ,mislite. Općenito stanje u Mostaru, uz činjenicu da grad nema zakonodavnu vlast praktično dvije godine, je, može se reći, relativno zadovoljavajuće. U Mostaru se još uvijek koliko toliko gradi i radi, isplaćuju se plaće svim proračunskim korisnicima. Imali smo sreće da nas ove godine nisu pogodile, hvala Bogu, elementarne nepogode. Nema previše političkih, socijalnih, i što je važno, nacionalnih tenzija. Ono što je svakako ostavilo traga, a možda kreatori onog kaosa, i nasilnih prosvjeda i paljenja nisu ni svjesni, jesu događaji s početka veljače. Te posljedice će se još, nažalost, zadugo osjećati. Sve štete još uvijek nisu zbrojene, kako financijske tako i one druge. To nas je, ipak, vratilo unatrag. ( Večernji list 25.8. 2014.)

Ono što svakako vrijedi izdvojiti kao pozitivno u BiH su promjene na čelu Islamske zajednice u BiH i u Mostaru. Umjesto ekstremnog reisa Musfate Cerića, i muftije mostarskog Seida ef. Smajkića, koji je vladao 28 godina, na čelu su došli umjereni vjerski dužnosnici Husein ef. Kavazović i na čelo mostarskog muftijstva Salem ef. Dedovića.

Njihova retorika doprinijela je dijalogu, smirivanju strasti i pomirenju za vrlo kratko vrijeme, ocjena je na početku njihovog mandata. Ova dva mjesta vrlo su značajna, Kavazovića samog po sebi što je na čelu IZ BiH, ali muftije Dedovića na razini Mostara i Hercegovine, jer poznato je koliko je štetnog utjecaja na dijalog i pomirenje imalo djelovanje i retorika efendija Smajkića, koji je više djelovao kao politički i vjerski lider Bošnjaka u Mostaru.

 

Gradonačelnik 2015. okupio biskupa, muftiju i episkopa

Po prvi puta od kada je na funkciji gradonačelnika Mostara Ljubo Bešlić okupio je tri vjerska čelnika u Mostaru i Hercegovini. U Gradskoj vijećnici u siječnju Bešlić je primio u Gradskoj vijećnici u Mostaru vjerske poglavare i to vladiku Zahumsko-hercegovačkog i primorskog dr.Grigorija Durića, mostarskog muftiju Salema ef. Dedovića i mostarskog biskupa dr.Ratka Perića.

Bešlić je u uvodnom obraćanju kazao kako je današnji susret prigoda da razmjene svoja stajališta i promišljanja, prije svega kada je u pitanju odnos religijskih zajednica i Gradske uprave u Mostaru.

– Zahvalan sam svima na dosadašnjoj suradnji tijekom proteklih, skoro 12 godina od kako sam na dužnosti gradonačelnika i dogradonačelnika Mostara. Svih tih 12 godina, ali i na trenutke teških godina, naša suradnja je bila s većim ili manjih intenzitetom na većoj ili nižoj razini, ali ono što je najvažnije je da nikada nije prekinuta – istaknuo je Bešlić.

Po njegovim riječima, današnji susret je prigoda da se ta suradnja nastavi, ali i poboljša.

– Iako je od završetka rata i potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma prošlo puno vremena, ove godine navršava se 20 godina, i danas kao i tada potreban nam je dijalog kroz koji ćemo se međusobno uvažavati i poštovati. Ne bilo kakav dijalog, nego otvoren i iskren, međusoban, nekada bolje i mimo medija. Kako bi smo jedni drugima rekli svoja zapažanja i mišljenja, a sve u cilju, boljih, iskrenih i zdravih odnosa uz punu toleranciju i međusobno uvažavanje.

Vjerujem da i pored političkih problema izazvanih naslijeđem rata, neriješenog statusa Mostara i njegovog specifičnog položaja u BiH, neprovedbe ustavnih odredbi za Mostar oko Statuta grada, dvogodišnje političke krize izazvane nepostojanjem Gradskog vijeća, u ovom gradu ima mjesta za sve i uz vašu nesebičnu pomoć možemo puno dobroga uraditi i da naš grad bude ugodno mjesto življenja za sve njegove sugrađane bez obzira na njihovu naciju, vjeru ili rasu – istaknuo je Bešlić.

Istaknuo je kako svojim izjava, potezima i gestama mogu puno doprinijeti unaprjeđenju “naših odnosa, ali isto tako i pokvariti ga i poslati iz Mostara neke druge poruke koje će štetiti nama, građanima, vjernicima i ukupnim odnosima u BiH”.

– U izbor dobroga ili lošega ne treba dvojiti jer u svakoj religiji na ovim prostorima uči se o dobrim djelima i kako treba činiti dobro. Zbog toga vjerujem da ćemo svi primijeniti ono što nas vjera podučava i da će Mostar postati grad gdje nitko nikoga neće i ne smije ugrožavati – kazao je Bešlić.

Čelnici vjerskih zajednica izrazili su zadovoljstvo pozivom na zajednički prijem te izrazili nadu kako će suradnja biti u budućnosti još bolja i na rješavanju konkretnih pitanja koji se tiču vjerskih zajednica kao i da će ovakvi sastanci u budućnosti biti i češći. KRAJ

HMS

 

Poveznice:

Mostar: Od prvih demokratskih izbora do “grada slučaja” (I dio)

Mostar: Nova politička kriza nakon odluke Ustavnog suda, muftija dolijeva “ulje na vatru” (II dio)


Nema komentara

Anketa

Ustavi