RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Novo vrijeme, nova nafaka – Novi dani, novi amandmani

Napisano 13.04.2015. 09:48

Spominjući amandmane u kontekstu BiH, sunarodnjaci koji su upoznati genezom dekonstituiranja jednog naroda u BiH, trznut će se i sjetiti Roberta Berryja, vođe misije OSCE-a u BiH u doba kada je počeo prvi poslijeratni udar na konstitutivnost Hrvata u BiH.

Udar na konstitutivnost jednog od tri konstitutivna naroda je de facto značio i državni udar, jer su pravno, institucionalno, vojno-sigurnosno i infrastrukturno Hrvati kao narod činili (i danas bi trebali) jedan od tri stupa na kojima je uspostavljen mir i daytonska BiH.

Ni tada ni danas Sarajevo koje je »državotvornost« uzelo za isključivo svoju odrednicu nije reagiralo na rušenje državnosti BiH. Ni tada, ni u svakom sljedećem pokušaju ekskluzivno »državotvorno« Sarajevo nije reagiralo na amandmane, zakonske promjene i intervencije Visokog predstavnika i ostalih stranih faktora, kojima su urušavani temeljni postulati BiH kao države triju naroda i ostalih.

Nikada to Sarajevo svoju državotvornost nije iskazalo kada se urušavalo principe BiH koji su zapisani kako u ZAVNOBIH-u tako i u »suvremenijim« dokumentima koji su stvorili Federaciju BiH – Washingtonski sporazum i Splitska deklaracija – a vojnom kooperacijom dogovorenom na temelju tih dokumenata i samu Bosnu i Hercegovinu.

Sarajevo ne samo da je bilo tihi promatrač srozavanja BiH kao zajednice triju konstitutivnih naroda i ostalih građana, nego je glasno navijalo za polariziranje BiH, navijalo za dualnu srpsko-bošnjačku zajednicu one iz, od strane Sarajeva, prešućivanog sporazuma Karadžić-Filipović, na kakvu su je sa svakom novom intervencijom pod plaštom »građanskih prava« svodili međunarodni faktori.

Nama, koji sliku i priliku Bosne i Hercegovine ne stvaramo na temelju (isključivo) projekcija iz Sarajeva, jasno je da »standing ovations« amandmanima i intervencijama vanjskih faktora nisu bile bučne zbog iskrene želje po »konstitutivnosti na čitavom teritoriju« i »građanskim pravima«. Ukidanje pariteta, i ostalih zaštitnih mehanizama preglasavanja nanijeli su štetu isključivo Hrvatima BiH i stabilnosti daytonske države, a da pri tome ni jednom građaninu, pripadniku »ostalih« odnosno manjina nisu te izmjene donijele nikakvu korist. S odgovornošću tvrdim da Hrvat u Gračanici ili Derventi od uvođenja »konstitutivnosti na čitavom teritoriju« ne konzumira nikakva dodatna, a kamoli jednaka prava sa većinskim narodom na konkretnom području.

 

Hrvatsko ime Željko i zašto »ostali« u Domu naroda ne jedu svinjetinu?

Čak što više. Izmjene su dovele do opće poznatih apsurdnih situacija gdje hrvatski narod nije imao mogućnost izabrati čak ni vlastite predstavnike na najvišim razinama vlasti. Manje poznato, ali isto tako vrlo važno, da većinski narod u FBiH osim hrvatskih redovno uzurpira Ustavom zajamčene pozicije i »ostalima«. Upravo taj većinski narod čije političke i »NVO« elite ne vade iz usta multikulturalnosti i građanštine. Tako primjerice u Domu naroda Federacije BiH »ostale« predstavljaju redom: Segmedina, Amil, Sejo, Edin, Emir, Rasim i Aner. Po imenima je, vjerujem, nama svima jasno da bez sumnje zastupaju interese bh manjinskih zajednica poput Židova, Ukrajinaca, Roma, Slovenaca… Mo’š mislit. Na njihov račun i na račun apsurdnosti »zajamčenih prava« tako kruži pošalica u vidu čuđenja zašto pripadnici ostalih u Domu naroda ne konzumiraju svinjetinu. Zamislite primjerice situaciju da u slovenskom parlamentu zastupnike talijanske i mađarske nacionalne manjine zastupaju Janez i Matjaž, a ne Roberto Battelli i László Göncz. Sličnom sam paralelom apsurdnost situacije nedavno opisao, vođi ureda Vijeća Europe u BiH, Mary Ann Hennessey. Gospođa Hennessey odgovorila je kako obično odgovaraju svi strani diplomati koji očito od svakodnevnog konzumiranja ćevapa i kahvendisanja na Baščaršiji ne detektiraju realnih opasnosti i problema BiH izvan gradskih općina Sarajeva. Naime, Hennessey je pravdajući »Židove« i »Ukrajince« – Edina i Emira, odgovorila kako je »identitet više od imena«. Odgovorila je upravo ono na što su Hrvati upozoravali osam godina koliko je trajala Komšićeva uzurpacija mjesta hrvatskog člana predsjedništva. No, tada je gospođi Hennessey i mnogim drugim promotorima građanstva i jednakopravnosti ime Komšićevo bilo sasvim dovoljna odrednica za legitimitet na mjestu koje mu po svim drugim kriterijima ne pripada, od čega najmanje prema, u razvijenim demokracijama najvažnijem, kriteriju – volji birača.

 

Amandmani odabrani

Da se ipak glas obespravljenih i dekonstituiranih unatoč medijskoj blokadi, lošem radu i nerazumijevanju situacije međunarodnih diplomata u BiH konačno čuje dalje od aktivističkih portala i okruglih stolova dokazuju neki novi amandmani. Naime, Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) će sutra, u ponedjeljak, 13. travnja razmatrati amandmane uložene na tekst izvješća o napretku Bosne i Hercegovine za 2014. godinu. Proboj »hrvatskog pitanja u BiH« u Europski parlament i uopće na međunarodni teren trajao je godinama, a tek se u 2014., u izvještaju ICG-a naslućuje kako su opravdane težnje Hrvata za federalno uređenje i decentralizaciju države na principima koje prakticiraju moderne europske demokracije konačno detektirane. Ovogodišnji tekst i amandmani na izvještaj o napretku BiH, Hrvatima, kao i ostalim građanima koji svoju državu vide kao modernu i europsku ulijeva dodatni optimizam. Optimizam da će buduće ustavne reforme države slijediti europskim principima decentralizacije i federalizacije, koje u izvještaju osim glavnog izvjestitelja Dan Prede spominju i hrvatski zastupnik Tonino Picula iz grupe Socijalista i Demokrata (S&D) te grupa hrvatskih zastupnika Europske Pučke Stranke (EPP). Problematiku vezanu za nejednakopravnost Hrvata i ostalih u BiH direktno dotiču i amandmani koji upozoravaju na asimetričnu raspodjelu proračunskih sredstava sa razine Federacije na Županije/Kantone, čime Sarajevska Županija privilegiranim koeficijentom otima novac ostalim, ionako siromašnijim sredinama. Upozorenje Sarajevu da se bliži kraj jednoumlju i uskraćivanju osnovnih ljudskih i kolektivnih prava, koje u EU konzumiraju čak i manjine da se osjetiti u amandmanima na dio teksta koji govori o slobodi medija, pluralizmu te jednakopravnost pri dostupnosti do javnih medijskih servisa svim konstitutivnim narodima, kao i emitiranju programa na jezicima svih konstitutivnih naroda, što se upravo Hrvatima već godinama blokira bošnjačkim vetom – čemu očito dolazi kraj.

Na kraju, znam da će pojedinci možda pokušati umanjivati značaj teksta izvješća, ne pridodavati mu težinu kojom bi Europski parlament slova sa papira mogao reflektirati na bh teren, no sam ipak vjerujem, da je novi pristup EU prema BiH čvrst dokaz da će svako skretanje sa zacrtanog europskog puta, čiju trasu oslikava među ostalim i taj izvještaj, građani i bh političke elite skupo platiti.

 

Darko Mršić (Europska inicijativa za federalnu BiH) /Poskok.info


Nema komentara

Anketa

Ustavi