Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9570
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » Što su Hrvati dobili zasjedanjem HNS-a?

Što su Hrvati dobili zasjedanjem HNS-a?

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 06.03.2015. 19:16

Hrvatski narodni sabor BiH je političko predstavničko tijelo bh. Hrvata, kojeg čine hrvatski vijećnici i zastupnici izabrani u općinska i gradska vijeća, županijske skupštine, skupštine dvaju entiteta te u državnu skupštinu. I tako treba i ostati!

Reformiranje HNS-a na način da se u donošenje odluka uključe i crkvenjaci, kulturnjaci, intelektualci i drugi slojevi društva, bio bi pravi put za potpuno devalviranje odluka koje HNS donosi, te je stoga pozitivno što se takve izmjene statuta nisu dogodile. Ljudi izvan politike mogu sudjelovati u radu HNS-a i to kroz savjetodavna tijela, no oni ne smiju donositi političke odluke.

Umjesto takvog razvodnjavanja, HNS je zadržao ulogu zbog koje je prvotno i formiran; to je izraz hrvatskog političkog bića u BiH koji je nastao, tj. revitaliziran, onog trenutka kad hrvatski narod preko svojih izabranih predstavnika više nije mogao ostvarivati svoj suverenitet u savezu s druga dva naroda u BiH. Najprije se to desilo zbog formiranja Alijanse s početka tisućljeća, pa ponovno zbog formiranja notorne neustavne, nelegalne i nemoralne platformaške vlasti u FBiH početkom 2011. godine.

I jedan i drugi projekt, podsjećamo, vodili su pod krinkom ''građana'' politički velikobošnjaci iz SDP-a, uz jaku podršku drugih bošnjačkih stranaka i američkog veleposlanstva u BiH. Katalizator procesa su bili visoki predstavnici.

U Predsjedništvu HNS-a će, pak, sjediti predsjednici 12 stranaka članica, dok je drugih 12 članova izabrano na samom zasjedanju.

Među izravno delegiranim članovima Predsjedništva su i marginalni likovi poput predsjednika HKDU-HRAST-a Pere Barbarića Pepija, Vesnje Pinjuh predsjednice HSP Herceg Bosne, Milijana Nakića iz HSP-a dr. Ante Starčević, Ante Lozančića čelnika HSS Stjepan Radić ili Mire Grabovca - Titana predsjednika HDU-a.

Tu su i dva nositelja platformaškog hrvatskog smokvina lista Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a BiH, te njegov dojučerašnji stranački kolega a danas čelnik HNL-a Josip Perić.

S druge strane, Dragan Čović, kao predsjednik HNS-a i glavne stranke unutar te institucije HDZ-a BiH, okupio je sve one stranke koje su dobile bilo kakve glasove hrvatskog biračkog tijela. Najvažnije je, pak, da je dokumente HNS-a, kojima se traži jednakopravnost konstitutivnih naroda i federalizacija države, prihvatio i predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž.

Na taj način su već u začetku razbijene sve ideje stvaranja nove platforme. Političko građansko-unitarističko Sarajevo otvoreno je nudilo predsjedniku HDZ-a 1990 da uđe u novu platformu umjesto dosadašnjih HSP-ovaca i Lijanovića. Prihvaćanjem dokumenata HNS-a, ne samo HDZ 1990, nego i sve druge stranke, obvezale su se da neće gaziti izbornu volju hrvatskog biračkog tijela kao jedne izborne jedinice.

Dakle, nakon posljednjeg zasjedanja nije ostala niti jedna stranka koja čak samo pretendira predstavljati bh. Hrvate, a da nije u HNS-u.

Na ovaj način, ni međunarodna zajednica, ni političko Sarajevo, više neće moći iz šešira izvlačiti neke svoje Hrvate pa onda sofistički dokazivati da su i to nekakvi surogat predstavnici tog naroda.

Isto tako, hrvatsko političko biće u BiH je pokazalo još jednom kako točno zna što želi – iako se godinama Hrvate nastoji prikazati kao narod koji ne zna što bi sam sa sobom. Hrvati, naime, žele vrlo jednostavne stvari: birati sami svoje političke predstavnike, biti u mogućnosti smijeniti svoje političke predstavnike te ravnopravno sudjelovati u kreiranju, donošenju i provođenju odluka važnih za budućnost bh. društva.

Istovremeno, HNS je ponovno, makar minimalno, otškrinuo vrata mogućoj pluralizaciji hrvatske političke scene koja je potpuno ugušena fenomenom Komšić i notornom platformaškom vlasti u FBiH. Zbog toga su posljednji izbori za bh. Hrvate bili sličniji popisu stanovništva nego izborima.

Naime, stranke članice sada bi se trebale natjecati za glasove hrvatskog biračkog tijela unutar okvira HNS-a. Sve stranke, kao i narod, se slažu da Hrvati moraju biti jednakopravni, da trebaju svoju izbornu jedinicu, težiti federalizaciji zemlje i da se više nikad ne smije dozvoliti avantura poput platforme.

No, prostor za utakmicu imaju u borbi protiv političke korupcije i nepotizma, strančarenja, te iznošenju i provođenju politika koje će dovesti po poboljšanja životnoga standarda Hrvata u BiH.

Okvir za kreiranje pa i provođenje politika smo dobili – sad ga trebamo i iskoristiti!

Jurica Gudelj/Dnevnik.ba