RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Vehabije u BiH: Europskoj uniji prijeti val terorističkih napada iz BiH

Napisano 07.08.2010. 15:33

Sve u analizi navedene grane islamskog terorizma vrlo često međusobno dobro surađuju, naročito kada su ujedinjeni u „zajedničkom cilju borbe protiv nevjernika“. Tako u Gazi lokalni Salafiti/Selefije (koji se uglavnom regrutiraju iz lokalne intelektualne elite) preziru i stalno kritiziraju sunitski Hamas, ali ga istovremeno lojalno pomažu kad je borba protiv Izraela u pitanju. Isto tako šijitski Hezbollah ima prilično protusunitske stavove, ali istovremeno usko surađuje kako sa Hamasom u Gazi, tako i sa nizom sunitskih ekstremnih političkih pokreta i terorističkih organizacija po svijetu. U slučaju afganistanskih i pakistanskih Talibana, kao članovi pokreta, zastupljeni su i Sufije i Salafiti/Vahabiti.

Jedno od područja gdje su sve grane islamskog terorizma u većoj ili manjoj mjeri bile zastupljene i međusobno surađivale jest Balkan. Ta suradnja je naročito dolazila do izražaja u ratovima prošlog desetljeća, kada su u odredu El-Mudžahedin, kojeg su u BiH činili strani dobrovoljci, sudjelovali i Šijiti, i Suniti, i Salafiti/Vahabiti i Sufije. Osim toga, kada se govori o suradnji između raznih grana islamskog terorizma, treba imati u vidu da je Balkan u strategiji Islamske Republike Iran određen kao „sekundarno krizno žarište“, koje treba „zapaliti pod svaku cijenu“ radi odvraćanja pažnje Zapada od krize u Perzijskom zaljevu.

VEHABIJE I SELEFIJE U CENTRU PAŽNJE STRANIH DIPLOMATA U ZEMLJAMA REGIJE
Nedavni teroristički napad na policijsku stanicu u Bugojnu skrenuo je pozornost javnosti kako u Bosni i Hercegovini, tako i šire u zemljama regije na problem ekstremnih vjerskih i političkih pokreta u toj zemlji; prvenstveno Vehabija i Selefija. Ovaj teroristički napad je istovremeno skrenuo pozornost diplomatskih krugova u zemljama regije, odnosno pozornost država i vlada koje ti diplomati predstavljaju.
Premda su eksperti već godinama upozoravali na to da u Bosni i Hercegovini, odnosno u jednom od njena dva entiteta, Federaciji Bosne i Hercegovine, djeluju dva, međusobno srodna i izuzetno ekstremna vjerska i politička pokreta, Vehabije i Selefije, te da će ti pokreti „radi ostvarivanja svojih strateških ciljeva koristiti metode koje međunarodna zajednica definira kao terorizam“, ovaj teroristički napad je natjerao međunarodne diplomate, te vlade država koje oni predstavljaju da se bave ovim fenomenom.
Tako su bosansko-hercegovački Vehabije i Selefije u centru pažnje stranih diplomata, kako u Sarajevu, tako i u drugim glavnim gradovima zemalja u regiji.

MEĐUNARODNA ZAJEDNICA OČEKUJE VAL TERORIZMA IZ BOSNE I HERCEGOVINE
Teroristički napad u Bugojnu bio je, po broju žrtava, relativno neznatan (jedna osoba ubijena, jedna teško ozlijeđena).
Usporedbe radi, teroristički napadi koji se gotovo svakodnevno odvijaju u nekim dijelovima svijeta, odnose u prosjeku na desetke žrtava.
Osim toga, napad je izveden vrlo primitivnim metodama i nije zahtijevao pripremnu podršku veće grupe ili organizacije. Taj napad nije izveo bombaš-samoubojica, pa je i u tom smislu napad, sam po sebi, „netipičan“ za napade koje u današnje vrijeme izazivaju ekstremisti sličnih ili istih ideoloških usmjerenja, kao što su počinitelji ovog terorističkog akta.
Usprkos tome, iz kuloara stranih diplomatskih predstavništava u Zagrebu, čulo se, neposredno prije početka sezone godišnjih odmora, da „međunarodna zajednica očekuje val terorizma u Bosni i Hercegovini“, te da je „ovaj napad bio samo vrh sante leda“, te da „prava stvar tek dolazi“.

TRI RAZLOGA ZBOG KOJIH STRANI DIPLOMATI PRIDAJU VELIKU PAŽNJU DOMAĆIM EKSTREMISTIMA U BOSNI I HERCEGOVINI
Ovaj strah kojeg je izazvala jedna razmjerno mala i primitivno organizirana teroristička akcija posljedica je triju razloga: domaći Vehabije i Selefije dio su jednog globalnog političkog i vjerskog pokreta; oni su (naročito u svojoj vehabijskoj varijanti) sve više popularni u Bosni i Hercegovini; njihova popularnost raste i u drugim zemljama regije (Kosovo, sjeverna Albanija, područje Sandžaka na granici Srbije i Crne Gore, te Ulcinj u Crnoj Gori, kao i sjeverna i sjeverozapadna Makedonija).

ISLAMSKI TERORIZAM ČINI VELIKU VEĆINU TERORISTIČKIH AKCIJA PO SVIJETU
Skoro sve terorističke aktivnosti u današnjem svijetu odvijaju se u okviru islamskog ekstremizma. Svi druge, neislamske terorističke grupe po svijetu (baskijske, sjevernoirske, tamilske itd.) u svojim terorističkim akcijama izazovu bitno manje od 1% ukupnih žrtava terorističkih napada u istom vremenskom razdoblju u svijetu.
Stoga je problem terorizma danas gotovo isključivo problem islamskog – islamističkog terorizma.

PODJELA ISLAMSKOG TERORIZMA PO GRANAMA
Islamski terorizam može se, u suštini, podijeliti na četiri grane: šijitski terorizam (npr. Hezbollah u Libanonu); sunitski terorizam raznih grana, prvenstveno od strane „Muslimanskog bratstva“ (u domaćim izvorima često pogrešno navođenog kao „Muslimanske braće“), (npr. Hamas u Gazi); sufijski terorizam (npr. vođa afganistanskih Talibana, Mullah Mohammed Omar je Sufija. Isto tako je Libijska sufijska zemlja, a svojedobno je bila izrazito angažirana u podršci međunarodnom terorizmu, što neki pripisuju utjecaju militantnog sufijskog reda Senusita na libijsko društvo i državno vodstvo, dok drugi to pripisuju „ljevičarskoj ideologiji“ njenog vodstva.); salafitski teroristi (Al-Qaeda i njene franšize po svijetu). Ovdje treba napomenuti da je Al-Qaeda u početku bila sasvim  isprepletena sa „Muslimanskim bratstvom“, a da se tek od sredine prvog desetljeća dvadesetprvog stoljeća počela profilirati kao gotovo isključivo salafitska organizacija. Tako su neki njeni istaknuti članovi („broj 2“ u njenoj organizaciji, Ayman al-Zawahiri, Khalid Sheik Mohammed, Ramzi Yousef..), kao i neki od otmičara aviona 11.09.2001. g., (Mohammed Atta) koji su se sa otetim avionima zabili u nebodere, izvorno u Al-Qaedu došli iz „Muslimanskog bratstva“. Osim toga, ova organizacija i danas ima veze sa nekim od mnogobrojnih sufijskih odreda u Islamskom svijetu. Najbolji primjer za to je današnja Somalija.

NA BALKANU SU SVE GRANE ISLAMSKIH TERORISTA MEĐUSOBNO SURAĐIVALE
Sve gore navedene grane islamskog terorizma vrlo često međusobno dobro surađuju, naročito kada su ujedinjeni u „zajedničkom cilju borbe protiv nevjernika“.
Tako u Gazi lokalni Salafiti/Selefije (koji se uglavnom regrutiraju iz lokalne intelektualne elite) preziru i stalno kritiziraju sunitski Hamas, ali ga istovremeno lojalno pomažu kad je borba protiv Izraela u pitanju.
Isto tako šijitski Hezbollah ima prilično protusunitske stavove, ali istovremeno usko surađuje kako sa Hamasom u Gazi, tako i sa nizom sunitskih ekstremnih političkih pokreta i terorističkih organizacija po svijetu.
U slučaju afganistanskih i pakistanskih Talibana, kao članovi pokreta, zastupljeni su i Sufije i Salafiti/Vahabiti.
Jedno od područja gdje su sve grane islamskog terorizma u većoj ili manjoj mjeri bile zastupljene i međusobno surađivale jest Balkan.
Ta suradnja je naročito dolazila do izražaja u ratovima prošlog desetljeća, kada su u odredu El-Mudžahedin, kojeg su u BiH činili strani dobrovoljci, sudjelovali i Šijiti, i Suniti, i Salafiti/Vahabiti i Sufije.
Osim toga, kada se govori o suradnji između raznih grana islamskog terorizma, treba imati u vidu da je Balkan u strategiji Islamske Republike Iran određen kao „sekundarno krizno žarište“, koje treba „zapaliti pod svaku cijenu“ radi odvraćanja pažnje Zapada od krize u Perzijskom zaljevu.

U BOSNI I HERCEGOVINI ĆE SVE GRANE ISLAMSKOG TERORIZMA MEĐUSOBNO SURAĐIVATI
Ova suradnja raznih grana islamskog terorizma će možda nestati na Kosovu, Makedoniji i Albaniji, gdje su lokalni Šijiti u sve većem srazu sa Vehabijama.
Međutim u Bosni i Hercegovini, gdje nema lokalnog šijitskog stanovništva, i gdje svi ekstremisti govore o „zajedničkom cilju“ borbe protiv „druge vjere“ i „druge nacije“, mala je vjerojatnost da će među raznim granama islamskih terorista doći do međusobnog raskola.

DOMAĆI VEHABIJE I SELEFIJE DIO SU JEDNOG GLOBALNOG POLITIČKOG I VJERSKOG POKRETA 
Najjača grana islamskog terorizma danas jest upravo salafitska/vahabitska grana, koja tvori Al-Qaedu i koja se najbrže od svih grana islamskog terorizma širi po svijetu.
Najznačajnija uporišta ove grane terorizma su:
- Afganistan i Pakistan, u kojemu (kako je već ranije rečeno) Salafiti/Vahabiti usko surađuju sa nekim granama Sufija;
- Jemen (Al-Qaeda Arapskog poluotoka), (u Jemenu, gdje je oko 50% stanovništva Šijita, djeluju i šijitske grupe povezane sa libanonskim Hezbollahom);
- Somalija (grupacija „al-Shabaab al-Mujahideen“);
- zemlje Saharskog područja, naročito zemlje na jugu Sahare;
- južni Filipini (gdje djeluju među pobunjenicima iz redova muslimanskih manjina);
- Indonezija (gdje su, za razliku od mnogih drugih zemalja Islamskog svijeta, doživjeli osudu domaće – pretežito muslimanske javnosti, i gdje, također za razliku od mnogih ostalih zemalja Islamskog svijeta, nailaze na vrlo organizirani otpor domaćeg policijskog i pravosudnog sustava);
- sjeverozapadni Kavkaz (gdje vehabijski/selefijski terorizam među manjinskim Čečenima, Ingušima i raznim plemenima Dagestana podržavaju neke zapadne obavještajne službe, smatrajući ih „korisnim sredstvom radi slabljenja Rusije“).
 
Osim gore navedenih područja, početni znaci ove grane islamskog terorizma pojavljuju se u Kini (kineska Srednja Azija, (Autonomna regija Xinjiang Uyghur) gdje ekstremiste iz redova muslimanskog naroda Ujgura (Uyghur)  također podržavaju određene zapadne obavještajne službe, radi slabljenja Kine), Indiji, zatim među Palestincima i najzad u Bosni i Hercegovini.

RAZLIČITA IMENA ZA ISTU GRANU ISLAMA
Kao što se vidi u ovom tekstu, autor teksta paralelno koristi termine Vehabije, odnosno Vahabiti, te Selefije odnosno Salafiti. Ovo nije iz razloga nekonzistentnosti teksta, već zbog toga što su ti termini sinonimi.
U stručnoj, sociološkoj, politološkoj i povijesno-znanstvenoj literaturi, kako na hrvatskom jeziku, tako i na bosanskom jeziku,  te na srpskom jeziku za ovu granu Islama upotrebljavaju se izrazi Vahabizam, odnosno Salafizam.
U tradiciji Islama na području povijesnog govornog područja štokavskog dijalekta, upotrebljavali su se tradicionalno termini Vehabije odnosno Selefije.
Na taj način su obje inačice jezično ispravne, te obje pripadaju jezičnom opusu  kako hrvatskog, tako i bošnjačkog i srpskog jezika.

VEHABIJE I SELEFIJE SU JEDNA TE ISTA GRANA ISLAMA
Ova grana Islama pojavila se u srednjem vijeku na području južne Azije (Indija i Pakistan), te se iz tog područja širila po Islamskom svijetu.
Sve do 18. stoljeća ova grana Islama bila je marginalna, i nigdje nije predstavljala većinu.
Ovo se izmijenilo kada je arapski imam, Muhammad Ibn Abdul Wahhab, nakon studija Kurana u salafitskoj medresi u iračkom gradu Basri, otišao u svoju rodnu pokrajinu Najd (koja čini oko polovinu današnje Saudijske Arabije, i u kojoj se nalazi saudijska prijestolnica Riyadh), koja je po njegovom učenju prešla na salafitsku granu Islama.
Kasnije se salafitski Islam iz Najda proširio u ostale dijelove današnje Saudijske Arabije, gdje je Vahabizam službena grana Islama, a upražnjava ju 70-80% stanovništva, te u Katar i Jemen.
Stoga se po Abdul Wahhabu lokalni Salafiti Arapskog poluotoka zovu Vahabitima /Vehabijama.
Vehabijama se zovu i oni Salafiti koji su ovu granu Islama primili iz zemalja Arapskog poluotoka. Kako je upravo iz Saudijske Arabije dolazila najodlučnija inicijativa za širenjem te grane Islama, danas se većina Salafita u svijetu naziva Vahabitima.
Tako da npr. u Pakistanu postoje Salafiti koji se zovu Salafitima i čiji su predci pripadali ovoj grani Islama kroz stoljeća, te Salafiti koji se zovu Vahabiti, i koji su prešli na ovu granu Islama u zadnjih dvadeset ili trideset godina, a koji su unutar ove grane Islama većina u današnjem Pakistanu.

VEHABIJE-SELEFIJE PREDSTAVLJAJU NAJRADIKALNIJU GRANU ISLAMA
Temeljna karakteristika Vehabija , odnosno Selefija jest odbacivanje svake tradicije te odbacivanje tradicionalnih autoriteta.
Ova grana Islama uči da su sve islamske tradicije pogrešne, i da su samo prve generacije Muslimana bili „pravi vjernici“, odnosno da su bili „na pravom  putu“.
Stoga se Vehabije zalažu za „povratak na izvornu vjeru“, a da bi se na istu vratili insistiraju na strogom doslovnom čitanju Kurana i Hadisa.
Ova je grana Islama u svim tradicionalnim  muslimanskim društvima revolucionarna i predstavlja beskompromisnog protivnika svakom tradicionalnom autoritetu.
Širenju ove grane Islama u zadnjih nekoliko desetljeća doprinijele su velike donacije iz Saudijske Arabije i Katara, tako da širom svijeta veliki broj imama tradicionalnih sunitskih zajednica prelazi na Vehabije.
To se vidi u današnjem Pakistanu, Kosovu, sjevernoj Albaniji, Bosni i Hercegovini, u nizu arapskih zemalja, u subsaharskoj Africi, u muslimanskoj dijaspori po Zapadnoj Evropi itd.
O ovoj temi smo na portalu Necenzurirano.com već pisali u više tekstova i analiza.
/ Necenzurirano.com /


Nema komentara

Anketa

Ustavi