RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Top vijesti

«1 2 3 4 ...33 34 35 36 37 » 

Lucijan Kordić

U emigraciji se javio i s desetak knjiga afirmirao Lucijan Kordic (1914 Grljevci kod Ljubuskog -1993 Siroki Brijeg), pjesnik sirokog i tematskog i jezicno-izrazajnog i stilskog raspona. Od svih pjesnika u emigrantskom dijelu on je najblizi krugovasima. Ungarettijev djak za vrijeme studija u Rimu, ponio je i u svom pjesnickom izrazu blagotvorni utjecaj profesora, pa je zaista jedan od rijetkih hrvatskih pjesnika izvan domovine koji nije bio tradicionalist. Njegovo pjesnistvo ima svoju lirsku, hermeticnu, i epsku, govornu dionicu.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 1545 put(a)

Bartol Kašić

Bartol Kašić (Bartholomaeus Cassius; Bartolomeo Cassio; kadšto potpisivan i s Bogdančić i/ili s dodatkom Pažanin; Pag, 15. VIII. 1575-Rim, 28. XII. 1650) Ostao rano bez oca pa je o njemu skrbio ujak Luka Deodati Bogdančić, paški svećenik, kod kojega je naučio čitati i pisati. Potom je pohađao općinsku školu u Pagu nakon koje se od 1590.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 2139 put(a)

Nusret Idrizović

Roden u Bijelom Polju (Sandzak), Nusret Idrizovic (1930) usao je u hrvatsku knjizevnost kao romanopisac i esejist specificne tematike i osebujna izraza. Od 1955. do 1970. napisao je nekoliko knjiga pjesama i dva romana, ali je tek romanom Ikona bez Boga (1970) slikovito pricanje stegnuo u guste ali citke recenice, s tragom orijentalne mastovitosti i opojnim sokom istocnjacke mistike, sto daje iznimnu svjezinu temi stradalnistva aktualiziranoj u stvarnosti komunistickog drustva.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 1951 put(a)

Fadil Hadzić

Fadil Hadzic (1922 Bileca) je od Dosadne komedije (1952) do danas napisao pedesetak komedija, satira i vodvilja, igranih na nasim pozornicama, koje su samo manjim dijelom tiskane, pa je zacijelo najplodniji i najizvodeniji hrvatski pisac XX. stoljeca.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 1291 put(a)

Asaf Duraković

Rodio se 16. svibnja 1940. u Stocu, u Hercegovini. Nakon pucke skole u rodnom mjestu i gimnazije u Zagrebu, upisao se na Zagrebacko sveuciliste. Tu je doktorirao iz veterinarske medicine 1962, magistrirao biologiju 1965, te doktorirao iz medicine 1968. Kao znanstvenik bavio se istrazivanjima u biologiji, fiziologiji i toksikologiji, te fiziologiji i patologiji kostiju u Zavodu "Rudjer Boskovic" i Zavodu za medicinska istrazivanja u Hrvatskoj.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 2503 put(a)

Mak Dizdar

Dizdar, Mak (Mehmedalija), pjesnik (1917 Stolac - 1971 Sarajevo). Osnovnu skolu zavrsio je u Stocu, potom odlazi u Sarajevo gdje 1936. stjece gimnazijsku maturu te prvom zbirkom (Vidovpoljska noc) ulazi u javni zivot. Njegov je stariji brat Hamid, pripadnik knjizevnoga narastaja profiliranoga zbornikom buntovnih stihova Knjiga drugova (1929) tada urednik sarajevskih novina i casopisa Gajret, za koje i D. pocinje pisati.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 3990 put(a)

Matija Divković

Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563.- Olovo 1631.) ima povijesnu zaslugu kao utemeljitelj hrvatske književnosti u Bosni (naravno, govorimo o književnosti u modernom značenju riječi- većina je spomenika srednjovjekovne pismenosti nastalih u i oko stare Bosne i Huma, poput Grškovićevoga apostola, Hrvojevoga misala, Hvalovog zbornika ili Mletačke apokalipse također dijelom hrvatske pisane baštine, no, ne i književnosti u užem smislu).
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 2427 put(a)

Musa Ćazim Ćatić

U rodnom mjestu pohadjao je mekteb i osnovnu skolu. Poslije oceve smrti majka mu se preudala u Tesanj, gdje Cazim uci brijacki zanat kod ocuha i pohadja tesanjsku medresu. Bio je daravit ucenik i vec u medresi dobro naucio arapski, turski i perzijski jezik. Kad je trebao biti regrutiran (1898), bjezi u Tursku.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 4171 put(a)

Enver Colakovic

Enver Colakovic (1913 Budimpesta - 1976 Zagreb) je studirao matematiku i fiziku u Beogradu i Budimpesti, a povijest u Zagrebu. Pisati je poceo kao djecak, i to na dva jezika: hrvatskom i madjarskom.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 1711 put(a)

Safet-beg Basagic

Safvet - beg Basagic (1870 Nevesinje-1934 Sarajevo), koji rabi i pseudonim Mirza Safvet, profesor arapskog jezika u sarajevskoj gimnaziji, kretao se takodjer u Kranjcevicevu drustvu, a bavio se i politikom. U dva navrata bio je predsjednik i u dva navrata potpredsjednik bosanskohercegovackog Sabora.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 2913 put(a)

Toma Babić

Babić Toma (Babich, Babych) (Velim kraj Skradina, oko 1680— Šibenik, 31. VII. 1750), vjerski pisac, himnodijski pjesnik i gramatičar. U samostanu Visovcu stupio u franjevački red 1701. god., a nakon završena novicijata odlazi 1702.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 1883 put(a)

Ivan Aralica

Ivan Aralica (Promina u Dalmatinskoj Zagori, 30.9.1930) je bez sumnje dominantni hrvatski narativni prozaik druge polovice 20.stoljeća, a vjerojatno, uz Krležu i najveći hrvatski romanopisac uopće. Nakon školovanja na učiteljskoj školi u Kninu 1953. godine, učiteljevao je u selima Dalmatinske zagore.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 1599 put(a)

Ivo Andrić

Razlicit od Ujevica vec i prilozima u Hrvatskoj mladoj lirici, Ivo Andric (1892-1975) imao je i posve drukciju zivotnu i knjizevnu sudbinu. Hrvat iz Bosne (roden u Travniku), Andric se kao sarajevski gimnazijalac kretao u drustvu omladinaca iz buntovnicke "Mlade Bosne", a kao zagrebacki student upoznao je Matosa, i premda se nije svrstao u krug matosevaca, Matosevu smrt komemorirao je predavanjem u Klubu hrvatskih studenata "Zvonimir" u Becu ("Vihor", 1914). Interniran za vrijeme rata kao jugoslavenski nacionalist, poslije "ujedinjenja" usao je u diplomatsku sluzbu, u kojoj brzo napreduje do pomocnika ministra vanjskih poslova i najzad izvanrednog poslanika i opunomocenog ministra u Berlinu.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 1936 put(a)

Hvalov zbornik

HVALOV ZBORNIK, rukopis iz poc. XV st. Na 353 lista pergamenta ispisao ga je 1404. bosancicom, sa starijega glag. predloska, "Hval krstjanin", "u cast slavnom gospodinu Hrvoju, hercegu splitskom i knezu Donjih Krajeva i drugih mnogih zemalja".
Pročitajte više » | 10.04.2010. | Pregledano 7357 put(a)

Jajce

JAJCE, grad u sred. Bosni, na utoku Plive u Vrbas. Prvi se put spominje u pisanim dokumentima 1396. Bio je posjed Hrvoja Vukcica Hrvatinica, a oko sred. XV st. prelazi u vlast kralja. God. 1463. pada pod Turke, ali ga vec potkraj iste godine preotima Matijas Korvin i tu osniva Jajacku banovinu za obranu od Turaka.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 8914 put(a)
«1 2 3 4 ...33 34 35 36 37 » 

Anketa

Ustavi