RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Top vijesti

«1 2 3 4 ...33 34 35 36 

Matija Divković

Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563.- Olovo 1631.) ima povijesnu zaslugu kao utemeljitelj hrvatske književnosti u Bosni (naravno, govorimo o književnosti u modernom značenju riječi- većina je spomenika srednjovjekovne pismenosti nastalih u i oko stare Bosne i Huma, poput Grškovićevoga apostola, Hrvojevoga misala, Hvalovog zbornika ili Mletačke apokalipse također dijelom hrvatske pisane baštine, no, ne i književnosti u užem smislu).
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 2362 put(a)

Musa Ćazim Ćatić

U rodnom mjestu pohadjao je mekteb i osnovnu skolu. Poslije oceve smrti majka mu se preudala u Tesanj, gdje Cazim uci brijacki zanat kod ocuha i pohadja tesanjsku medresu. Bio je daravit ucenik i vec u medresi dobro naucio arapski, turski i perzijski jezik. Kad je trebao biti regrutiran (1898), bjezi u Tursku.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 4088 put(a)

Enver Colakovic

Enver Colakovic (1913 Budimpesta - 1976 Zagreb) je studirao matematiku i fiziku u Beogradu i Budimpesti, a povijest u Zagrebu. Pisati je poceo kao djecak, i to na dva jezika: hrvatskom i madjarskom.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 1642 put(a)

Safet-beg Basagic

Safvet - beg Basagic (1870 Nevesinje-1934 Sarajevo), koji rabi i pseudonim Mirza Safvet, profesor arapskog jezika u sarajevskoj gimnaziji, kretao se takodjer u Kranjcevicevu drustvu, a bavio se i politikom. U dva navrata bio je predsjednik i u dva navrata potpredsjednik bosanskohercegovackog Sabora.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 2839 put(a)

Toma Babić

Babić Toma (Babich, Babych) (Velim kraj Skradina, oko 1680— Šibenik, 31. VII. 1750), vjerski pisac, himnodijski pjesnik i gramatičar. U samostanu Visovcu stupio u franjevački red 1701. god., a nakon završena novicijata odlazi 1702.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 1817 put(a)

Ivan Aralica

Ivan Aralica (Promina u Dalmatinskoj Zagori, 30.9.1930) je bez sumnje dominantni hrvatski narativni prozaik druge polovice 20.stoljeća, a vjerojatno, uz Krležu i najveći hrvatski romanopisac uopće. Nakon školovanja na učiteljskoj školi u Kninu 1953. godine, učiteljevao je u selima Dalmatinske zagore.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 1534 put(a)

Ivo Andrić

Razlicit od Ujevica vec i prilozima u Hrvatskoj mladoj lirici, Ivo Andric (1892-1975) imao je i posve drukciju zivotnu i knjizevnu sudbinu. Hrvat iz Bosne (roden u Travniku), Andric se kao sarajevski gimnazijalac kretao u drustvu omladinaca iz buntovnicke "Mlade Bosne", a kao zagrebacki student upoznao je Matosa, i premda se nije svrstao u krug matosevaca, Matosevu smrt komemorirao je predavanjem u Klubu hrvatskih studenata "Zvonimir" u Becu ("Vihor", 1914). Interniran za vrijeme rata kao jugoslavenski nacionalist, poslije "ujedinjenja" usao je u diplomatsku sluzbu, u kojoj brzo napreduje do pomocnika ministra vanjskih poslova i najzad izvanrednog poslanika i opunomocenog ministra u Berlinu.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 1866 put(a)

Hvalov zbornik

HVALOV ZBORNIK, rukopis iz poc. XV st. Na 353 lista pergamenta ispisao ga je 1404. bosancicom, sa starijega glag. predloska, "Hval krstjanin", "u cast slavnom gospodinu Hrvoju, hercegu splitskom i knezu Donjih Krajeva i drugih mnogih zemalja".
Pročitajte više » | 10.04.2010. | Pregledano 7239 put(a)

Jajce

JAJCE, grad u sred. Bosni, na utoku Plive u Vrbas. Prvi se put spominje u pisanim dokumentima 1396. Bio je posjed Hrvoja Vukcica Hrvatinica, a oko sred. XV st. prelazi u vlast kralja. God. 1463. pada pod Turke, ali ga vec potkraj iste godine preotima Matijas Korvin i tu osniva Jajacku banovinu za obranu od Turaka.
Pročitajte više » | 01.12.2009. | Pregledano 8810 put(a)

Baština Hrvata Bosne i Hercegovine u riznicama Zadra i Nina

Posebni dio kulturne bastine Hrvata Bosne i Hercegovine cine mnogobrojna umjetnicka djela nastala na tlu Hrvatske po narudzbi bosanskohercegovacke vlastele.
Pročitajte više » | 03.12.2009. | Pregledano 6158 put(a)

GOTIKA

Najstarija gradjevina gotickog stila na podrucju koji danas pokriva Bosna i Hercegovina je nekadasnja dominikanska crkva sv. Antuna, danas Fethija dzamija u Bihacu.
Pročitajte više » | 03.12.2009. | Pregledano 7704 put(a)

ROMANIKA

Romanicki impulsi pristizali su u Bosnu I Hercegovinu sa Jadrana i podrucja ugarsko-hrvatske drzave. Buduci da su te oblasti i same predstavljale periferiju Zapada, one su cinile svojevrstan filter u ekspanziji stila, ukusa i ideja.
Pročitajte više » | 03.12.2009. | Pregledano 7082 put(a)

RANO DOBA

Hrvati su po svom dolasku na danasnji teritorij Bosne i Hercegovine potrazili prva zaklonista u rusevinama rimskih zgrada, a kasnoanticke refugije upotrijebili kao svoja uporista za najnuzniju obranu.
Pročitajte više » | 03.12.2009. | Pregledano 4550 put(a)

ILIRSKI ILI SLOVINSKI JEZIK

Na ovoj su stranici predstavljeni znanstveni radovi uglednih hrvatskih lingvista i književnih povjesničara, Radoslava Katičića i Rafe Bogišića, o istoznačnosti slovinskog ili ilirskoga imena s hrvatskim u hrvatskoj renesansnoj književnosti.
Pročitajte više » | 21.11.2009. | Pregledano 1642 put(a)

HRVATSKI JEZIK: POVIJEST, OPIS I PROPIS

Na ovoj (a i drugim stranicama na kojima je glavnom temom hrvatski jezik) nakana nam je dati povijesni oris nastanka, kao i prikaz sadašnjega stanja i protimbi koje se pletu oko hrvatskoga standardnoga jezika- najčešće inspiriranih političkim ideologijama jugoslavenstva, i, rjeđe, velikosrpstva (u posljednje vrijeme tomu se «dvojcu» pridružio i bošnjački protuhrvatski jezični ekstremizam kao kopija jugoslavenskog «srpsko-hrvatskoga» unitarizma koji je dominirao dvama propalim Jugoslavijama.
Pročitajte više » | 02.12.2009. | Pregledano 1884 put(a)
«1 2 3 4 ...33 34 35 36 

Anketa

Ustavi