Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9570
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Literatura » Recenzije knjiga » Ivo Pranjković: Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrene

Ivo Pranjković: Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrene

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 01.12.2009. 10:58

Recenzija: Knjiga Ive Pranjkovića ( profesora na katedri za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu) djelo je koje je nastajalo dva desetljeća: naime, auktor je na skupovima posvećenima djelovanju bosanskih franjevaca objavio više rasprava, recenzija i eseja koji su ovom prilikom skupljeni na jedno mjesto. Predmetom autorovih raščlana djela su devetorice bosanskih i hercegovačkih franjevaca nastalih tijekom 18. i 19. stoljeća (Marko Dobretić, Nikola Lašvanin, Jako Baltić, Ivan Frano Jukić,..), kao i jezik Ljetopisa kreševskoga samostana te umjetničkih i filoloških djela pisaca kao što su Grga Martić i Stjepan Marijanović. Jezik je to vrlo poseban, štokavski ikavski, kao i štokavski jekavski protkan hiperjekavizmima (prijedsjednik, sjerotinja,..) i hrvatskim arhaizmima (njetko, njekoliko,..).Vrijednost knjige je u spoju dvaju često oprječnih sastavnica: stroge lingvističke i filološke analize primijenjene na različite vidove (tvorbene, oblikoslovne, rječničke, semantičke, pravopisne, slovopisne) proučenih djela, kao i težnje da se popularnoznanstvenim i esejističkim stilom ta djela učine što pristupačnijima širemu čitateljstvu.
Već je postalo općim mjestom povijesnoga jezikoslovlja ustvrditi da je hrvatska književnost Hercegovine i Bosne bila bitnim činiteljem konačne uoblike hrvatskoga standardnoga jezika na novoštokavskom narječju. No, možda je točnija prosudba da je ta baština, pomalo izvan «ideološke» matice u kojoj se oblikovao hrvatski jezični propis, bila u istoj ili sličnoj jezičnoj «struji» tako da se post festum može utemeljeno tvrditi da hrvatski standardni jezik ima bogatu baštinu u opsegom velikome jezičnom ostvaraju bosanskih i hercegovačkih franjevaca. Najvjerojatnije će tek korpusna lingvistika moći u punoj mjeri dati konačni sud o razini utjecaja jezika hrvatske književnosti i jezikoslovlja, nastalih na tlu BiH, na konačni oblik hrvatskoga književnog jezika.