Posavino, u srcu te nosim
Izvadci iz knjige Dusan Bilandzic: "Hrvatska moderna povijest"
Bivsa Jugoslavija je u casu raspada 1991. imala 23.472.000 stanovnika. Bila je sastavljena od sest republika, ustavno definiranih kao drzave. U sastavu Republike Srbije bile su dvije autonomne pokrajine, ustavno definirane kao federalne jedinice, kao i republike.
Izvadci iz knjige Dusan Bilandzic: "Hrvatska moderna povijest"
Vec je vise puta receno da je stvaranje i odrzavanje Jugoslavije bilo vise u rukama velikih sila nego u volji njezinih naroda. Njoj je u europskom i svjetskom poretku bila namijenjena odredjena uloga u skladu s interesima velesila.
Izvadci iz knjige Dusan Bilandzic: "Hrvatska moderna povijest"
Istodobno kada je Srbija krenula sa svojim agresivnim nacionalnim programom, i Slovenija je oblikovala svoj nacionalni program, ali s potpuno suprotnim smjerom. U Sloveniji je sredinom osamdesetih nastao pokret za smjenu komunistickoga rezima i za stvaranje slobodnoga civilnog drustva.
Izvadci iz knjige Dusan Bilandzic: "Hrvatska moderna povijest"
str.741et passim
..................
Inicijativa Srbije za reviziju Ustava nije ni u masti mogla uspjeti. Titoisticka rukovodstva ostalih republika i pokrajina odmah su "procitala" prave namjere Srbije. Pokazalo se da je najveca prepreka Kardeljev institut prava na veto. To je bio "glogov kolac", zastitnik ustavnog poretka Jugoslavije.
Izvadci iz knjige Dusan Bilandzic: "Hrvatska moderna povijest"
tr. 715+
..................
Potkraj sedamdesetih godina nastupili su golemi poremecaji u ekonomskom zivotu zemlje. Javnost je bila gotovo sokirana podacima da je trgovinski deficit 1979. godine dostigao 7.225 milijuna dolara, platni deficit 3.661 milijun dolara, a 1980. dugovi Jugoslavije popeli su se na oko 20 milijardi dolara.
Među mnogobrojnim reporterskim i memoarskim knjigama o ratu u Bosni i Hercegovini, djelo hrvatskoga publicista Nenada Ivankovića «Krvava zemlja» ističe se slojevitošću, obiljem materijala, te promišljanjima temeljenima na auktorovoj strastvenoj želji da dođe do «korijena» sukoba i rata, poglavito na etnopsihološkoj, ali i strategijsko-političkoj razini.
Knjiga Davora Marijana «Smrt oklopne brigade» jedan je od najboljih radova o ratovima na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Zrelošću pristupa i izvornošću raščlana je sigurno, uz Domazetovu «Hrvatska i veliko ratište», ponajbolja knjiga o raspravljanim temama.
Na stranici o ratu u Hrvatskoj odlučili smo se staviti izvatke iz ponajboljih djela koja obrađuju tu temu, knjiga Davora Domazeta-Loše i Davora Marijana (obje su recenzirane na http://www.hercegbosna.org/ostalo/recenzije.html ). Dok smo iz Domazetove studije stavili dijelove koji prikazuju pripreme JNA za agresiju na RH, kao i početni dio poglavlja o oslobodilačkim operacijama OS RH (izostavivši detaljnu raščlanu reakcija stranih čimbenika, te vojnopolitički milje u kojemu su izvedene), Marijanova je knjiga predstavljena collageom dijelova iz nekoliko poglavlja koji razmatraju ustroj JNA uoči napada na Hrvatsku i glavne značajke vojnih operacija u ratnoj 1991. godini, s naglaskom na slavonsko ratište.
Tema raspada SFRJ obrađena je do sada u velikom broju studija i knjiga, što iz pera auktora koji žive na području neke od država sljednica bivše Jugoslavije, a jednako često od strane inozemnih promatrača i/ili analitika.
Jedan od doajena povjesnika posvećenih radu na suvremenoj hrvatskoj povijesti je i akademik Dušan Bilandžić. Njegovo do sada najbolje djelo, «Hrvatska moderna povijest», recenzirano na http://www.hercegbosna.org/ostalo/recenzije.html, izvrstan je prikaz posljednjih stoljeća i pol u povijesti hrvatskoga naroda. Uz ovaj isječak, koji prikazuje 2. svjetski rat u Jugoslaviji s naglaskom na Hrvatsku i hrvatski narod u cjelini, moramo napomenuti da smo na neki način «zgriješili» spram autora: zbog želje da damo što sažetiji prikaz glavnih silnica u 2. svj. ratu na području bivše Jugoslavije, izostavili smo mnoge Bilandžićeve analize koje daju cjelovitiju sliku- ponajvećma o odnosima među velesilama, kao i o sukobima unutar NDH (odnos HSS-a i ustaša, HSS-a i komunista, puč Lorković-Vokić).
Tekst o monarhističkoj Jugoslaviji je zapravo collage eseja i izvadaka iz knjiga, svjesno neformalnoga oblika da bi se dobilo na čitkosti i preglednosti. Svega je jedno djelo (monografija Franje Tuđmana) povjesničarsko u strogom smislu; dio Krležina eseja «Nad odrom Stjepana Radića» pripada žanru književne publicistike, kao i Araličin članak iz zbirke o previranjima u raspadajućoj Jugoslaviji, «Zadah ocvalog imperija».
Novija povijest, a to prije svega znači 19. i 20. stoljeće, predmetom je ove svemrežne stranice. Budući da su osnovne značajke povijesnih događaja u doba srednjega vijeka i turske vladavine prikazane na prethodnoj stranici Povijesnih orisa, moderno razdoblje koje za narode jugoistočne Europe (kao i za većinu ostalih Europljana) počinje poslije-Napoleonskim gibanjima- bit će glavnom temom sljedećih analiza.
07.04.1992.
Republika Hrvatska odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tudjmana medju prvima je priznala neovisnost, samostalnost i teritorijalni integritet Republike BiH.
Rusilastvo je bitna odlika ideologije rodbinskog drustva i u tom drustvu bez povijesti sve ono sto se dogadalo prije mnogo stoljeca moze izbiti u svakom trenutku kada se poremeti ravnoteza patrijarhalnog zivota.
Kontaktirajte nas