Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9572
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Povijest » Srednjovjekovna Bosna » Hereticka i prostorna razina

Hereticka i prostorna razina

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 27.11.2009. 12:22

U odgovorima avignonskog pape Grgura XI. godine 1373. na dvadeset i tri pitanja ili "dvojbe" (Dubia), upucena papi od vikara bosanskih franjevaca Bartolomeja, o stavu spram raskolnika (scismatici) i krivovjernika (haeretici) upotrebljava se, u cetvrtom pitanju, izricaj Bosnenses (Bosnjani). Nesto kasnije, u dvadesetom pitanju i papinu odgovoru "Bosnjanin", odnosno "Bosnjakinja" se poistovjecuje s "nevjernikom" (Bosnensis vel infidelis). U osmom pitanju, pak, ta se identifikacija opisuje: u njemu se govori o "nevjernickim ljudima sto dolaze iz Bosne".60 Bosansko ime, dakle, u latinskim spisima o "Crkvi bosanskoj" ima strogo odredeni znacenjski opseg. "Bosnjani" u franjevackim "dvojbama" iz 1373. god. jesu pripadnici hereticke "Crkve bosanske".61 Drustveni opseg tog naziva svakako je siri od staleskog sto ga ima izricaj "dobri Bosnjani" u cirilskim ispravama, ali je i on razlicit od najsire, prostorne razine pripadnosti u srednjovjekovnoj Bosni koja je u sebi ukljucivala svakog stanovnika Bosne, bez obzira na njegovu stalesku ili vjersku pripadnost. To mnostvo ljudi samo iznimno, u kriznim razdobljima bosanske povijesti, izbija na povrsinu pisanih vrela, ali ne u cirilskim ispravama bosanske kancelarije, nego u notarijatu dalmatinskih gradova.

U doba velike gladi sto je 1453/54. zahvatila jadransko zalede, od rubnih dijelova hrvatskoga kraljevstva do Bosne, splitska je komuna uputila prema susjednoj, talijanskoj obali Jadrana, kako je vec bilo istaknuto, 176 "siromasnih Bosanaca" (pauperes Bossinenses) sto su se do nje bili spustili u potrazi za kruhom.62 Izricaj "Bosanci" u splitskom notarijatu XV stoljeca bitno je razlicit od izricaja "dobri Bosnjani" u kraljevskim bosanskim ispravama i od naziva "Bosnjanin" iz franjevackih Dubia godine 1373, jer je opcenito znacio stanovnika Bosne, covjeka sto je iz nje dosao. Istocnojadranskim komunalnim drustvima je Bosna, promatrana s obale, izvan nje same, bila cjelovit prostorni i politicki pojam. Svatko tko je dolazio s tog jedinstvenog prostora bosanske drzave za njih je bio "Bosanac". U svoju predodzbu o bosanskom dosljaku komunalni notarijat ne ukljucuje ni staleske ni hereticke odrednice. Kljucnom oznakom bijase prostor Bosne i prostorna pripadnost. Splitski izricaj zamjenjuje, zapravo, oznaku podrijetla: "iz Bosne" (de Bosina), veoma cestu u notarijatu dalmatinskih gradova.63 Takvo se shvacanje bosanskog imena priblizavalo narodnosnom odredivanju, ali, vazno je istaknuti, prije svega u vrelima sto su nastala izvan opsega bosanske drzave. Unutar njezina opsega bosansko je ime bilo cvrsto sapeto staleskim i heretickim okvirom.