RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika
















Rezultati pretrage

«1 2 3 4 ...1472 1473 1474 1475 1476 1477 » 

PUT PREMA NACIONALNOM BOSNJASTVU

Zbog posebnosti Bosne i njezina autohtonog stanovnistva, bilo je sasvim realno da se i tu stvori nacija koja, dakako, nije mogla uzeti ni srpsko ni hrvatsko ime.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 5805 put(a)

OD "CRKVE BOSANSKE" DO ISLAMA

Na podrucju Bosne pojavila se u srednjem vijeku zagonetna crkvena organizacija koju historiografija oznacuje kao "crkvu bosansku«. Za razumijevanje slozene i umnogome nejasne bosanske povijesne problematike pojava te crkve neobicno je znacajna jer se na njezinu objasnjavanju temelje i shvacanja buducih zbivanja.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 10608 put(a)

POSEBNOST BOSNE

»Prvo Crkva bosanska, a potom Islam sa svojom dugotrajnom tradicijom i kulturom koja po mnogim skorasnjim misljenjima ne bi trebala imati mjesta na Balkanu.O tome su govorili ljudi iz sfere umjetnosti, nauke i kulture (Njegos, Cubrilovic, Andric).
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 8377 put(a)

POVIJESNO-ZEMLJOPISNI OKVIR

Srednjovjekovna Bosna ima sve znacajke ostalih juznoslavenskih »drzava«. Ta politicka vlast (a ne drzava!) utemeljena je u vojnoj druzini i funkcionirala je kao patrijarhalna porodica. N. Klaic postanak bosanske politicke vlasti povezuje s avarskom dominacijom u kojoj je nastao bosanski vladarski naslov b a n.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 9845 put(a)

Hrvati u Evlija Celebijinu putopisu

Za proucavanje nase hrvatske proslosti osobito je znacenje, da nam se otvore i ucine pristupnima turski izvori. Turska historijska literatura obiluje dragocjenim podacima iz hrvatske povijesti XVI.-XIX. vijeka, a da i ne govorimo o rukopisnim dokumentima, koji leze po raznim arhivima i u privatnim rukama, neprouceni i neobjavljeni.
Pročitajte više » | 20.11.2009. | Pregledano 7633 put(a)

I tada prijelom

Jacanjem franjevackog reda i opcenito katolickog utjecaja, u Bosni je u suton njezine samostalnosti stvoreno novo uporiste drustvenog okupljanja.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 5767 put(a)

Franjevacka komponenta

Pojavom bosanskoga imena u vrelima XIV. i XV. stoljeca etnodrustveno ustrojstvo bosanskoga srednjovjekovlja nije postalo odredjenijim, jasnijim. Dapace, u njegovoj su razvojnoj matici upravo u tom razdoblju ojacale i neke druge etnokulturne sastavnice. Jednom je od najvaznijih bilo djelovanje franjevackog reda u Bosni.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 10071 put(a)

Hereticka i prostorna razina

Usporedo s uskom staleskom razinom pripadnosti sto je sadrze cirilske isprave, u latinskim vrelima XIV i XV stoljeca o srednjovjekovnoj Bosni pojavljuje se i znacenjski sire narodnosno nazivlje. Najprije u latinskim spisima o heretickoj "Crkvi bosanskoj".
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 4597 put(a)

Kolika razina pripadnosti?

Iz druge polovice XIII. stoljeca i prva dva desetljeca XIV stoljeca nije sacuvana nijedna bosanska isprava. Etnodrustvene pojave te epohe bosanske povijesti stoga ostaju izvan povjesnikova obzora, ali u casu kad je Bosna za bana Stjepana II.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 4571 put(a)

Bosna i Srbija

Takvo gibanje naziva "Srblin" i "Vlah" izmedu srpske, dubrovacke i bosanske kancelarije pokazuje da su se oni u Bosni tada mogli pojaviti upravo zato sto se njezino etnodrustveno ustrojstvo i nazivlje kojim se ono iskazivalo u prvoj polovici XIII. stoljeca tek stvaralo.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 7366 put(a)

"Srblin" i "Vlah"

Istrazivanje o etnodrustvenom razvoju srednjovjekovne Bosne suocava se s teskocama vec pri tumacenju narodnosnih izricaja u bosanskim cirilskim ispravama XIII. stoljeca, primjerice u trima ispravama bana Mateja Ninoslava.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 6332 put(a)

Narodnosno ustrojstvo

Temeljne pojave u drustvenom razvoju srednjovjekovne Bosne - prostorno sirenje, prozimanje istocnih i zapadnih utjecaja, komuniciranje s okolnim podrucjima, napose s istocnojadranskom obalom, drustvena i drzavna individualizacija - bile su i osnovicom na kojoj se stvaralao i njezino etnokulturno ustrojstvo.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 2903 put(a)

Istocna osnovica u zapadnom ozracju

Drustvena zasebnost srednjovjekovne Bosne oblikovala se na stjecistu istocnih i zapadnih djelovanja. Misaoni utjecaji Istoka bili su razvojnom osnovicom Bosne, ali su od XII. stoljeca i strujanja Zapada bivala sve primjetnijima.
Pročitajte više » | 20.11.2009. | Pregledano 6563 put(a)

Nužnost komuniciranja

Prodor iz prvobitne prostorne jezgre bio je usporedan s razvojem samostalne bosanske drzave. Bosna se, mozda, vec u doba bana Kulina, potkraj XII. stoljeca, svakako do sredine XIII. stoljeca i bana Mateja Ninoslava, protegnula do srednjeg toka rijeke Drine, u smjeru srpskih zemalja, ali je za njezin razvoj bilo odlucnije sirenje u prostornom luku od zapada i jugozapada prema jugu, navlastito prema istocnojadranskoj obali, sto znaci prema hrvatskim podrucjima.
Pročitajte više » | 27.11.2009. | Pregledano 8924 put(a)
«1 2 3 4 ...1472 1473 1474 1475 1476 1477 »