Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9568
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Benedikt XVI dolazi u Mostar?

Benedikt XVI dolazi u Mostar?

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 03.04.2010. 17:01

„Ukoliko se dogodi pohod, onda je na redu pohod Mostaru, a iskreno bih se radovao da se dogodi ponovo i pohod Sarajevu. Pastirski pohod Svetog Oca sigurno je ohrabrenje i poticaj za krajevnu Crkvu“, ustvrdio je kardinal Vinko Puljić.

Nakon najave premijerke Republike Hrvatske Jadranke Kosor da bi Benedikt XVI. 2011. mogao posjetiti Hrvatsku, počelo se nagađati da bi sljedeće godine mogao posjetiti i Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska premijerka Jadranka Kosor, nakon nedavne audijencije kod pape Benedikta XVI., kazala je da bi on mogao doći u Hrvatsku 2011. Također, predstavnici vlasti BiH dosad su više puta Svetog Oca pozvali u posjet našoj zemlji. Za posljednjeg posjeta Svetog Oca regiji, nakon Hrvatske je uslijedio posjet Bosni i Hercegovini. Podsjetimo, papa Ivan Pavao II. početkom lipnja 2003. posjetio je Hrvatsku, da bi dvadesetak dana nakon toga došao u drugi posjet Bosni i Hercegovini, te u Banjoj Luci pred 50 tisuća hodočasnika proglasio blaženim Ivana Merza. Prvi pohod bio je šest godina ranije, kada je Ivan Pavao II. došao u Sarajevo.

Dolazak kao poticaj

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić nedavno je za zagrebački Vjesnik kazao da je vlast BiH pozvala papu Benedikta u posjet, ali da biskupi o tome još nisu razgovarali. „Ukoliko se dogodi pohod, onda je na redu pohod Mostaru, a iskreno bih se radovao da se dogodi ponovni pohod Sarajevu. Pastirski pohod Svetog Oca sigurno je ohrabrenje i poticaj za krajevnu Crkvu“, ustvrdio je kardinal. U Mostarsko-duvanjskoj biskupiji pak kažu da ne mora značiti da će za sljedećeg posjeta BiH Papa, nakon Sarajeva i Banje Luke, posjetiti baš Mostar te da o tome nemaju nikakva saznanja. Inače, Papin dolazak u medijima se spominjao i u kontekstu međunarodnog povjerenstva za ispitivanje fenomena Međugorja. Mediji su pisali da ga je Benedikt XVI. utemeljio kako bi stekao sud o Gospinu ukazanju prije dolaska u BiH, na što opet drugi kažu kako će do konačnog crkvenog suda o ''međugorskom fenomenu'' proći i više godina, tako da se to, prema ovim posljednjim, ne može vezati uz mogući Papin posjet našoj zemlji. Za sada je jedino sigurno da razloga za dolazak u našu zemlju - itekako ima. Tijekom proljetnog zasjedanja u Mostaru biskupi Biskupske konferencije BiH su istaknuli da se broj katolika u BiH prepolovio, a da ih je svakim danom sve manje. Nekada je istih bilo više od 830 tisuća, a sada negdje oko 450 tisuća, a taj broj i dalje opada, istaknuto je. Kardinal Puljić osobito je izrazio zabrinutost zbog teške situacije u koju nas je dovela domaća politika, pripomenuvši da i strana politika od nas pere ruke. Gledano i s tog kuta, jasno je da bi Papin dolazak bio poticaj Hrvatima katolicima u BiH da ostanu u BiH, te da ovdje grade svoju budućnost i svoj dom. Sam Sveti Otac, tijekom nedavnog posjeta premijerke Republike Hrvatske, Jadranke Kosor, spominjao je važnost zaštite Hrvata u BiH, što više nego dovoljno pokazuje njegovu zabrinutost za katolički puk na ovim prostorima.

Dogodine beatifikacija

Inače, BiH će dogodine biti domaćin iznimno svečanom događaju, koji bi također mogao biti povod za dolazak rimskoga prvosvećenika.

Naime, nakon beatifikacije Ivana Merza, Crkva u BiH, u Hrvata, Slovenaca, Mađara i Austrijanaca, dobit će još pet blaženica. Radi se o pet časnih sestara koje su četnici poklali u Goraždu, poznatijim kao Drinske mučenice. Sestre Jula Ivanišević (Hrvatica), Berchmana Leidenix (Austrijanka), Krizina Bojanc (Slovenka), Antonija Fabjan (Slovenka) i Bernadeta Banja (Mađarica iz Hrvatske) umrle su da bi obranile svoju čast i očuvale zavjet Bogu. Očuvanje svoga blaga platile su stravičnom smrću, četnici su ih poklali 1941. i bacili u rijeku Drinu. Nakon Ivana Merza, kojeg je blagopokojni papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim tijekom posjeta Bosni i Hercegovini, i to u njegovu rodnom gradu, Drinske mučenice su sljedeće koje će biti uzdignute na čast oltara. „Ako Bog dadne i dopuste okolnosti, na godinu, čim proljeće grane, slavit ćemo beatifikaciju negdje u Sarajevu ili na kojem drugom prikladnom lokalitetu gdje se mogu okupiti ljudi bez posebno velikih problema. Poslije završene beatifikacije, slijedi treći stupanj, a taj je proglašenje svetima“, kazao je velečasni Marko Tomić, postulator kauze Drinskih mučenica.

Papa proglašenje prepustio prefektu

Je li moguće da Drinske mučenice blaženima proglasi papa Benedikt XVI. na području Bosne i Hercegovine, te tako tu važnu prigodu za katolike Bosne i Hercegovine, učini još važnijom, Tomić nije mogao kazati. „Uvijek je moguće da Sveti Otac proglasi nekoga blaženim po završenoj proceduri Kongregacije za kauze svetih. Međutim, sam Sveti Otac i određuje tko to u redovnoj proceduri čini. Benedikt XVI. je odredio da to redovito čini prefekt Kongregacije, i to u biskupiji odakle se proces pokrenuo, što je u ovom slučaju Vrhbosna. Dakle, ako bi bila posebna prigoda i uz tu prigodu se i Sveti Otac nađe tu, onda je logično u Crkvi da „ubi major cessat minor“, što znači, manji ostavlja prostor većemu. No, ne znam ništa o tome da bi Benedikt XVI. na godinu dolazio u Bosnu i Hercegovinu. Za to su kompetentni odgovorni ljudi u vrhu vodstava Crkve i države“, ustvrdio je vlč. Tomić. Kada je u pitanju papa Benedikt XVI., upućeniji tvrde da se njegove posjete ne mogu vezati uz proglašenje blaženima, budući da on ne proglašava blažene, već svete. No, gdje god se proglasile blaženima i tko god to učinio, jasno je da su Mučenice s Pala jedan veliki dar vjernicima u BiH, za koji svakodnevno treba zahvaljivati.

Republika/Otvoreno.ba