Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9572
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » BiH u 2014. ulazi s teretom istih neriješenih problema, najviše sličimo Bjelorusiji

BiH u 2014. ulazi s teretom istih neriješenih problema, najviše sličimo Bjelorusiji

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 19.12.2013. 09:37

BiH u 2014. ulazi s teretom istih neriješenih problema, najviše sličimo Bjelorusiji

Bosna i Hercegovina 2014. godinu dočekuje s istim teretom problema s kojim je ušla i u 2013., godinu obilježena kao razdoblje najveće poratne političke i gospodarske krize, a analitičari prognoziraju kako će idući mjeseci samo potvrditi da je BiH zaslužila mjesto uz države poput Bjelorusije.

Suspenzija planirane pomoći iz pretpristupnih fondova Europske unije (IPA) u iznosu od 45 milijuna eura tek je još jedna potvrda kako je međunarodna zajednica izgubila strpljenje s bosanskohercegovačkim političkim liderima koji još već tri godine bezuspješno pregovaraju o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci".

Presuda, donesena još 2009. godine, obvezala je BiH na izmjene ustava i izbornog zakona kojima bi se iz njih uklonila diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina.

Provedbu presude Europska komisija je postavila kao temeljni preduvjet za svaki daljnji napredak BiH na putu ka punopravnom članstvu u EU, ali i za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), potpisanog još davne 2008. godine.

BiH je tako i dalje jedina država u regiji koja zapravo nema nikakve ugovorne odnose s Unijom.

Intenziviranje pregovora o načinu provedbe presude "Sejdić-Finci" u protekloj je godini dovelo samo do daljeg kompliciranja stanja u BiH. HDZ BiH i HDZ 1990. inzistirale su na tome da dio promjena izbornog sustava postane i dogovor o mehanizmu koji bi u izbornom procesu spriječio preglasavanje nekog od konstitutivnih naroda. Taj je zahtjev rezultat onoga što u hrvatskim strankama smatraju izbornim inženjeringom, a proizlazi iz činjenice da je sadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić na tu dužnost dva puta za redom izabran zahvaljujući pretežito glasovima Bošnjaka.

Bošnjačke stranke protive se pak izmjenama ustava i izbornog zakona koje bi županije unutar Federacije BiH s hrvatskom većinom promatrale kao cjelinu jer drže kako bi to de facto predstavljalo uspostavu "trećeg entiteta".

Lideri sedam najutjecajnijih parlamentarnih stranaka koje pregovaraju o ovom problemu posljednji su neuspješan sastanak održali početkom prosinca, a naznačeno je kako nastavka razgovora neće biti prije 2014. godine.

Iduće godine Bosnu i Hercegovinu čekaju i redoviti opći izbori. Oni bi se trebali održati u listopadu pa bi eventualne promjene ustava i izbornog zakona morale biti dogovorene i odobrene u parlamentu najkasnije do travnja.

Ukoliko dogovora ne bude i na snazi ostanu sadašnje odrednice koje pripadnicima nacionalnih manjina priječe kandidiranje za članove Predsjedništva BiH i za zastupnike u Domu naroda parlamenta BiH, toj bi zemlji mogla zaprijetiti suspenzija iz članstva u Vijeću Europe, a sve su glasnije naznake i o tome da rezultate takvih izbora EU možda neće uopće priznati.

"Nije uopće bitno hoće li netko te izbore priznati ili neće jer oni zapravo uopće neće biti valjani s obzirom na to da neće biti provedeni po demokratskim, nego po diskriminatorskim standarima", kazao je za Hinu predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević. Njegova je ocjena kako u ovako "zakovanoj" situaciji u BiH u 2014. godini ne treba očekivati ništa dobro, ni na političkom niti na gospodarskom planu, jer nema nikakvih naznaka pozitivnih promjena.

Stranačka utakmica za listopadske izbore, koja je već započela, stanje može samo otežati, a njihova provedba u nepromijenjenim okvirima u konačnici će jednostavno potvrditi koliko BiH zaostaje za drugim europskim državama.

"Mi ćemo s ovakvim izbornim sustavom nakon listopada jednostavno biti nedemokratska zemlja poput Bjelorusije", zaključio je Dizdarević.

Na gospodarskom planu BiH 2013. godine ispraća s blagim naznakama oporavka karakterističnim za regiju.

Analitičar Svjetske banke (WB) Simon Davies je, predstavljajući ovih dana redovitu polugodišnju analizu stanja u BiH, kazao kako je moguće biti "blago optimističan" u prognozama za iduću godinu pod uvjetom da se nastavi započeti rast izvoza. To konkretno znači kako bi BiH u idućoj godini mogla očekivati stopu gospodarskog rasta od dva posto. Upozorio je pritom kako je nastavak reformi nužan, a ključni problem ostaje nezaposlenost.

Usporednom analizom rezultata popisa provedenog u listopadu ove godine analitičari WB došli su do podatka da od 100 stanovnika BiH rade njih 22, dok je od 100 radno sposobnih stanovnika zaposleno tek njih 45.

Agencija za rad i zapošljavanje BiH objavila je procjenu kako je registrirana nezaposlenost u BiH trenutačno 27,5 posto iako je nominalna nezaposlenost i veća od 44 posto, no tu brojku "napuhuju" nesređene evidencije i rašireno područje tzv. sive ekonomije u kojoj se dobiva plaća, no poslodavci izbjegavaju plaćati doprinose.

Prosječna plaća u BiH u 2013. godini iznosila je nešto više od 400 eura, a prognoze ne predviđaju veći rast. Predviđa se, međutim, daljnji rast fiskalnog deficita, kao i javnog duga, a BiH će svoje proračunske rupe i u 2014. godini nastaviti "krpati" tekućim dvogodišnjim kreditom dobivenim od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u iznosu nešto većem od 400 milijuna eura.

Dašak optimizma u bosanskohercegovačkoj javnosti 2013. godine donijeli su tek nogometni reprezentativci koji su se uspjeli plasirati na Svjetsko prvenstvo što će se u lipnju iduće godine igrati u Brazilu. Najveći je to uspjeh reprezentativnog nogometa BiH nakon rata, kojega su mediji već označili kako jedinu dobru vijest u moru loših.

Mediji pritom ne skrivaju kako se dobrim vijestima s nogometnih terena nadaju i u 2014. godini. Izbornik Safet Sušić kao i većina njegovih igrača nadaju se da će, uz Argentinu, upravo oni biti ti koji će nastaviti natjecanje nakon prvog kruga, u kojemu će se nadmetati i s najboljim nogometašima Nigerije te Irana.

"Imamo realne šanse da završimo na drugome mjestu i eventualno bismo onda mogli u osmini finala igrati protiv Francuske", poručio je Sušić.

Nogometna groznica već je počela tresti BiH, a unatoč krizi i općem siromaštvu turističke agencije svjedoče kako nije mali broj onih koji se spremaju na put u Brazil iako je to avantura koja stoji tisuće eura. Tom je entuzijazmu svjedočio i novinar Hine kojemu se sredovječni taksist u Sarajevu povjerio kako se i on sprema na svjetsko nogometno prvenstvo iako jedva sastavlja kraj s krajem.

"Ja sam nakon rata putovao iz Bosne samo jednom i to na more, do Zaostroga. Ali zato dogodine idem u Brazil", kazao je taksist s osmijehom. Priznao je ipak kako ga time časti dobrostojeći član šire obitelji koji živi u inozemstvu.

Dnevno