• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (162208)
• Povratničke tegobe Hrvata (160995)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (93322)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (88620)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Proširuje se odgovornost za zločine nad Hrvatima Bugojna

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9568
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Elektroprivrede se maćehinski odnose prema HN županiji

Elektroprivrede se maćehinski odnose prema HN županiji

Vlasti Hercegovačko-neretvanske županije i Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne čekaju na odluku Ustavnoga suda Federacije BiH o tome je li sporan županijski Zakon o vodama kojim se utvrđuje obveza plaćanja novčanih naknada ovoj županiji. Elektroprivreda je pokrenula spor, a resorni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Donko Jović smatra da je županija ispravno postupila ne kršeći nijedan federalni propis.

Što je sporno u tome da Elektroprivreda HZ HB više novca izdvaja za Hercegovačko-neretvansku županiju?

Mi smo u zakonu predvidjeli da određeni prihod koji ostvaruju elektroprivredna poduzeća ide izravno u proračun Hercegovačko-neretvanske županije. Na području FBiH imamo deset velikih hidroelektrana od više od 5 megawata, od čega se na području ove županije nalazi njih sedam. Obje elektroprivrede po dva zakona izdvajaju određeni novac. Jedan je zakon o korištenju hidroakumulacija, poznatiji kao zakon na temelju kojega se plaćaju naknade o potopljenom zemljištu. Na temelju toga zakona općine dobivaju naknade. Na temelju, pak, Zakona o vodama novac se raspodjeljuje tako da FBiH dobiva 40%, 15% ide u federalni fond za okoliš, a ostatak novca ide županijama.

Što govore podaci oko izdvajanja naknada, tko dobiva najviše, općine, županije ili Federacija?

Kada se usporede ti podaci, mnogo su veća izdvajanja općinama na temelju Zakona o korištenju hidroakumulacija. U razdoblju od skoro pet godina EP HZ HB i EP BiH su u proračun HNŽ-a izdvojili 6,7 milijuna maraka. Godišnje su, dakle, obje elektroprivrede uplaćivale 1,3 milijuna maraka ovoj županiji, ili po jednoj hidroelektrani oko 193.000 maraka. Po meni je to iznimno malen iznos. Ako se uzme u obzir 2013. godina, po drugome Zakonu o hidroakumulacijama samo EP Herceg Bosne je isplatio 18,5 milijuna maraka općinama. Pri tome je najviše, oko 7 milijuna, dobila Rama, slijede Mostar i Čapljina po 3,7, Neum oko 2 i Ravno 1,9 milijuna maraka. Istodobno, po drugome zakonu županiji je uplatio 887.000 maraka. Kada se uzme u obzir da se iz proračuna županije financiraju dva sveučilišta, tri bolnice i druge institucije, onda je iznos koji se sada izdvaja minoran.

Da razjasnimo nešto, vi ne prosvjedujete što općine dobivaju više novca, ili tražite dio njihova kolača?!

Dapače. Mi nemamo ništa protiv toga što općine dobivaju novac od dviju elektroprivreda, ali nam je jasno da se značajan iznos novca uplaćuje kao dividenda u proračun Federacije BiH, a s druge strane imamo mizeran iznos novca koji dobiva ova županija, ponovit ću, u kojoj je sedam od deset velikih hidroelektrana. Elektroprivreda se bunila protiv toga zakona i preko federalne Vlade pokrenuta je ocjena njegove ustavnosti. Ustavni je sud tražio da se mi očitujemo, što smo i napravili.

Što su vaša očekivanja u tome smislu?

Mi apsolutno branimo svoje stavove i smatramo da smo u pravu. Upravo zato jer s našim zakonom uopće ne remetimo nadležnost federalnog zakona kada je u pitanju kategorizacija voda, ne remetimo ništa ni kada je izdavanje vodnih akata u pitanju, kada su u pitanju vode prve kategorije. I dalje to radi FBiH. No, kada je u pitanju raspodjela novca posve je logično da tražimo veći iznos.

Koji bi motivi mogli voditi vodstvo Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne da krpa federalni proračun te da se buni protiv povećanja izdvajanja novca za županiju u Mostaru?

Teško je govoriti o njihovim motivima. To najbolje oni znaju što je motiv njihova ponašanja da se, malo je to reći, maćehinski odnose prema županiji u kojoj im je sjedište. Posebno stoga jer je ovaj županijski zakon jednoglasno usvojen na Vladi i Skupštini. Ovaj zakon nije hir jednog ministra, nego stav praktično cijele vlasti u županiji.

Sedam zakona, uključujući i Zakon o vodama, doneseno je za vašega mandata. Jeste li time zadovoljni?

Osmi je u proceduri. A moram reći da kada sam došao na mjesto ministra nisam zatekao nijedan propis donesen na razini županije. Izradili smo strategiju i ovih osam zakona je rezultat. To, naprosto, zato jer županije moraju donijeti svoje propise, a ne čekati da im ih netko drugi donese ili voditi o nama bolju brigu. Moram reći da je pred nama još dosta posla. Zajedno s time stavljamo u funkciju veterinarski zavod i šumsko poduzeće, te sve što je u nadležnosti ovoga ministarstva.

Mogu li se uspostavom toga županijskog poduzeća riješiti problemi Šuma Herceg Bosne koje su više godina u agoniji?

Šumsko poduzeće je formalno uspostavljeno prema zakonu iz 2002. godine, ali zbog obaranja toga zakona od Ustavnog suda FBiH praktično imamo pravni vakuum u Federaciji BiH. Od 2011. godine praktično nemamo nikakav zakon na snazi kada je u pitanju šuma ni na razini entiteta ili županija. Mi smo čekali punu godinu dana da FBiH donese zakon, i kada smo vidjeli da ga neće donijeti, mi smo uputili u proceduru naš zakon o šumama i on se ovih dana treba naći u proceduri na Vladi i skupštini. Mi smo jedina županija koja nije donijela svoj zakon o šumama jer ga na federalnoj razini nema. Kada su u pitanju Šume Herceg Bosne, moram razjasniti da to poduzeće nije u nadležnosti županije, nego Federacije BiH. Često su nas oko toga prozivali iako nisu naša nadležnost. Kada to kažem opet se nismo ponašali ignorantski nego smo pri uspostavi županijskog poduzeća raspisali natječaj za popunu i tada se javilo 22 djelatnika iz Šuma Herceg Bosne. Svi su primljeni, no samo ih je deset došlo na posao, drugih 12 nije. Koliko mi je poznato, ti su ljudi izmanipulirani. Novim zakonom predviđamo da se, ne samo iz Šuma Herceg Bosne, nego i drugih poduzeća zaposle djelatnici i oni će imati prioritet pri zapošljavanju.

Kada se očekuje početak rada veterinarskog zavoda HNŽ-a?

Dugi niz godina postoji odluka o preuzimanju osnivačkih prava veterinarskog zavoda Herceg Bosne koja je u ladicama Skupštine HNŽ-a dugo stajala. Skupština je usvojila tu odluku i godinu i pol radimo na osnivanju veterinarskog zavoda. Sada smo u završnoj fazi i mislim da ćemo u roku od mjesec dana imati sve potrebne dokumente kako bi počeo s radom.

VLM