RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

FINANCIAL TIMES: "NE ZABORAVITE BOSNU"

Napisano 30.12.2009. 10:08

LONDON, 30. prosinca – Dnevnik Financial Times donosi u srijedu tekst koji su potpisali ministar vanjskih poslova britanske vlade u sjeni William Haig i bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Paddy Ashdown – naslov je "Europa i Amerika moraju obratiti pozornost na razbijenu Bosnu".

Bez osvrta je prošla 14 godišnjica od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Neuspjeh zajedničke SAD-EU diplomatske inicijative prošlog mjeseca u BiH je također prošao uglavnom bez spomena, kao i činjenica da je "hladni mir" u BiH u sve većoj opasnosti.

BiH u ovom trenutku nije prioritet za SAD i njene saveznike. Eskalacija sukoba u Afganistanu i drugdje zahtijeva sve veću pažnju. Ali potencijalni raspad jedne države u Europi je nešto što se ne smije ignorirati niti u Europi niti u Washingtonu.

EU nema mogućnost provoditi jedinstvenu politiku u BiH, tu je prevelik broj "centara moći", i teškoća u koordiniranju taktike, uz nedostatak političke volje za sprovedbu teških (ali nužnih) odluka. EU se nada da će se njena trenutna politika, koja nudi samo mrkve bez batina, i koja se poziva samo na mogućnost pristupa EU, dovesti do političkih promjena i suradnje u BiH i susjednoj Srbiji. SAD podržava ovaj pristup, iako je BiH u ovom trenutku najudaljenija od EU integracija od bilo koje europske države.

Gospodarstvo BiH se oporavilo, uz inozemnu pomoć, ali država nije ojačala, i ona danas uopće ne funkcionira. Bosanski Srbi su zloupotrijebili autonomiju koju su dobili u Daytonu, oslanjajući se na politiku odugovlačenja čime se država i dalje drži podijeljenom, nadajući se da je secesija RS i dalje moguća. Bošnjački lideri su se također pokazali rigidnim. Otpor reformama je savladan u nekoliko slučajeva samo uz intervenciju OHR-a. Ali strpljenje EU i SAD je pri kraju, i podrška za ovlasti OHR-a je oslabila do te mjere, da bosanski Srbi trenutno ne obraćaju pažnju na mnoge odluke. Trenutni prijedlozi predviđaju promjenu uloge OHR-a u običnog predstavnika EU, bez autoriteta, tzv. "bonskih ovlasti".

Sa izborima u 2010, može se očekivati porast u nacionalističkoj retorici svih političkih opcija. U ovom trenutku i bosanski Hrvati sve češće agitiraju za svoj entitet i disoluciju svoje Federacije sa Bošnjacima.

Sve što se dešava u dvorištu Europe je itekako važno: posljedice raspada BiH bi zasigurno bile katastrofalne. Raspad zemlje u nezavisne, etnički čiste državice je nagrada etničkog čišćenja, i put prema formiranju "propale države" u srcu Europe, mjesto gdje bi terorizam zasigurno procvjetao. To bi također predstavljalo i izdaju svih onih ljudi koji su preživjeli logore, masovne grobnice i etničko čišćenje u prošlom ratu. Problem u BiH se neće riješiti sam od sebe, niti će obećanja ulaska u EU, sama po sebi biti dovoljna da se zemlja spasi.

Moramo prihvatiti činjenicu da su sve zemlje u regiji povezane i da se problemi ne mogu rješavati zasebno.

Mišljenja smo da SAD i EU moraju poslati specijalnog izaslanika u regiju, čovjeka sa čvrstom porukom koja će polučiti rezultate. Također moramo odaslati poruku da je suverenitet BiH neupitan i da je raspad zemlje nezamisliv. Uz to se treba poručiti Srbiji i Crnoj Gori da moraju podržati politiku EU prema BiH.

Čvrst i zajednički pristup međunarodne zajednice se mora fokusirati na jedan cilj: uspostavljanje državne vlasti u BiH dovoljno jake i funkcionalne za izazove članstva u EU i NATO. Svi bosanski političari moraju stati uz taj cilj ili se suočiti sa posljedicama ako odbiju suradnju.

Međunarodna zajednica mora biti spremna koristiti i mrkvu i batinu. Postoji vrlo jak argument za sankcioniranje političara koji rade protiv jačanja BiH kao države.

Planovi o zatvaranju OHR-a su preuranjeni. Ova institucija bi trebala biti zatvorena tek nakon što dođe do ustavnih reformi. U međuvremenu, OHR mora imati jaku podršku EU i SAD, da se lokalnim političarima da na znanje da ne mogu jednostavno opstruirati i čekati.

EU mirovne snage moraju ostati u BiH, i pojačane, po potrebi, da bi se odaslala poruka da secesija i nasilje neće biti tolerirani

Radovan Karadžić je konačno na suđenju u Haagu, optužen za ratne zločine i genocid. Sada, kada on i ostali moraju odgovarati za njihovu ulogu u stravičnim ratnim događajima, bilo bi sasvim ironično kada bi se njihovi planovi za podjelu BiH obistinili samo zato jer je međunarodna zajednica bila prezauzeta.

 

Financial Times, 30.12.2009 (prevod: HercegBosna.org)


Nema komentara

Anketa

Ustavi