Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9570
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Godišnjica utemeljenja HRHB: Tko je tad bio protiv Herceg Bosne, danas je protiv jednakopravnosti Hrvata

Godišnjica utemeljenja HRHB: Tko je tad bio protiv Herceg Bosne, danas je protiv jednakopravnosti Hrvata

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 28.08.2017. 22:52

Povodom 24. godišnjice utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne večeras je u Mostaru položeno cvijeće na spomenik na Trgu hrvatskih branitelja u Mostaru te je održana svečana akademija. U sklopu akademije promovirana je i knjiga Jadranka Prlića „Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg Bosne“, piše Dnevnik.ba.

Hrvatska Republika Herceg Bosna nastala je kao odgovor na velikosrpsku agresiju u trenutcima dok središnja vlast u Sarajevu nije bila u stanju odgovoriti na istu tu agresiju. HRHB nikada nije osporavala teritorijalni integritet BiH niti je osporavala državnost BiH, dok je istovremeno prihvaćala sve mirovne planove za okončanje rata u BiH, istaknuto je tijekom svečane akademije održane večeras u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.

Hrvati sami sebe protjerali

Vlado Šoljić, nekadašnji dužnosnik HZHB i HRHB je tijekom akademije rekao kako je datum uspostave HRHB jedan od najvažnijih datuma u novijom povijesti hrvatskoga naroda.

„HRHB nikad nije rušila BiH, nego je branila puk u trenutcima kad središnja vlast u Sarajevu to nije bila u stanju učiniti“, rekao je Šoljić, koji je podsjetio kako su i hrvatski političari kao i puk bili presudni za samostalnost BiH.

„I ne samo to, nego je preko Republike Hrvatske i HRHB spašena i bihaćka enklava. No, nakon svega imamo sotonizaciju Herceg Bosne. To rade oni kojima nije bilo u interesu da se Hrvati obrane u ratu niti da danas budu jednakopravan konstitutivni narod u BiH“, rekao je Šoljić.

„Danas se Hrvatima potura da su jedini narod na svijetu koji je svojevoljno napustio svoja imanja i dobrovoljno se odselio sa svojih vjekovnih ognjišta. No, to su priče za malu djecu. Pitajte bilo koga tko je protjeran iz Bugojna, Kaknja ili Vareša pa ćete vidjeti da su ljudi spašavali gole živote“, istaknuo je Šoljić.

Govoreći o knjizi Jadranka Prlića, Šoljić je pojasnio kako je knjiga „Prilozi povijesti HRHB“ znanstveni rad od neprocjenjive važnosti za sve one koji žele shvatiti uzroke svega onog što se događalo nakon raspada Jugoslavije.

Također, rekao je kako jest bilo zločina koji su počinjeni u rati i na teritoriju HRHB, i knjiga Jadranka Prlića to ne negira.

„Ali se istovremeno zaboravlja da je RH jedna od zemalja osnivača suda u Haagu“, rekao je Šoljić.

Pojasnio je i kako se u knjizi Jadranka Prlića govori o tom kako je HRHB bila jedan uređen prostor.

„Život u HRHB je funkcionirao. Tako je na području HRHB u to vrijeme ubrano više poreza nego na područjima RS i RBiH zajedno“, rekao je Šoljić uz opasku kako ni sam nije znao taj podatak iako je dužnosnik iz tog vremena.

„Danas smo, pak, u situaciju da je javni rtv kanal na hrvatskom jeziku povreda vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka, da nam se biraju politički predstavnici i slične stvari. Ali to je dovelo do tog da su danas sve hrvatske političke stranke ujedinjene u stavu da to nije u redu i da konstitutivni narodi moraju biti jednaki u svemu“, rekao je Šoljić te dodao kako Prlić poručio da je njegova knjiga znanstvenog karaktera, da se ne ulazi u polemike s ljudima koji je nisu čitali te da se Prlić odriče svih prihoda od prodaje knjige.

Sotoniziranje HRHB

Ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata Željko Raguž je rekao kako su oni koji su bili protiv HRHB danas protiv jednakopravnosti Hrvata u BiH.

„Oni koji su je prikazivali kao 'paradržavu na jugu Bosne' danas su protiv hrvatske konstitutivnosti. Međunarodna zajednica je prihvatila HRHB i to potvrdila kroz mirovne pregovore i sporazume“, rekao je Raguž.

Istaknuo je kako Prlićeva knjiga, između ostaloga, govori o okolnostima pod kojima je došlo do osamostaljenja BiH, sporenjima kroz mirovne pregovore ali i hrvatsko-bošnjačkom sukobu.

U knjizi se govori o manevrima preko kojih su Bošnjaci sotonizirali HRHB.

„Knjiga pokazuje kako su Bošnjaci protjerali Hrvate, a onda optužili Hrvate da su to uradili Bošnjacima. No činjenice su da je s područja HRHB protjerano/izbjeglo oko 120.000 ljudi, s prostora RS-a 586.000 a s prostora RBIH 529.000“, iznio je Raguž neumoljive činjenice i podsjetio na brojne slučajeve mučenja u logorima tzv. ARBiH, odrubljivanje glava zatvorenicima, ubijanje civila, djece i nemoćnih.

„Isto tako, knjiga govori i o planovima međunarodne zajednice za BiH. Tako se vidi da je Richard Holbrooke imao viziju da BiH bude muslimanska zemlja u kojoj će nemuslimani imati manje prava od muslimana“, rekao je Raguž.

Prlić u knjizi dokazuje i kako su svi elementi koji se dokazuje udruženi zločinački poduhvat bh. Hrvatima višestruko korišteni kod bošnjačkog vojnog i političkog vodstva.

Raguž je dodao i kako Prlić poziva na poštivanje svih žrtava rata na svim stranama.

Nametnuta krivnja

Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata je rekao kako je Prlićeva knjiga kapitalno djelo hrvatske historiografije koja se suprotstavlja nametnutoj percepciji događaja iz devedesetih.

„Bošnjački unitarizam i srpski separatizam su glavne opasnosti za BiH, kako tad tako i danas. Hrvati su se i tad i danas zalagali za federalni pristup uređenju BiH. A takvi su bili i svi mirovni planovi koje je međunarodna zajednica predlagala te su zato i prihvaćani“, istaknuo je Nazor.

Naveo je kako je Prlićeva knjiga danas potrebnija javnosti u RH jer tamo prihvaćena nametnuta percepcija hrvatske krivnje.

Povjesničar Mladen Aničić sa Sveučilišta u Zadru je istaknuo kako je nevolja Jadranka Prlića u tom što je „nastupao s pozicije pravne države“.

„Prlić ima posla s institucijama koje su protiv pravne države“, rekao je Aničić.

Također, naveo je kako su u vrijeme kad se formirala BiH u devdesetima postojala tri različita koncepta države koja su nastajala u prethodnim stoljećima.

„No, pravo je pitanje komu sve ovo odgovara? Ovo djelo nije pravljeno za danas, nego za povijest. Ovo će djelo svoj pravi život dobiti onda kad bude dostupno svima na internetu. To će biti najveća nagrada Jadranku Prliću“, rekao je Aničić.