RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Ivica Prskalo: Tko god pokušava dijeliti Mostar nije prijatelj Mostara

Napisano 01.04.2015. 10:42
Ivica Prskalo

Ivica Prskalo, bivši gradonačelnik Mostara koji je tu dužnost obnašao od 1996. do 2000. godine, smatra da je današnja politička situacija u gradu daleko gora od one iz vremena njegova upravljanja gradom. S Dnevnim listom je podijelio svoja viđenja trenutačne političke situacije u gradu na Neretvi.

 

DL: Prije 14 godina ste bili gradonačelnik Mostara. Kako ocjenjujete trenutačnu političku situaciju u gradu? Može li se uopće govoriti o napretku u bilo kojemu segmentu njegova političkog funkcioniranja u odnosu na vrijeme kada ste Vi bili gradonačelnik?

Prskalo: – Grad je, nažalost, nazadovao. Koliko god je rat bio težak i rušilački, tolika je bila velika želja za normalnim životom poslije rata. Tada je vladala ogromna želja da Mostar kao grad oživi i ponovno počne živjeti. Bez obzira na njegov Statut koji je i tada bio neuklopljen u tadašnju situaciju, grad je na neki način funkcionirao. Stanje je nekih pet ili šest godina poslije samog rata bilo bolje nego danas. Nametanje novoga Statuta je uzrokovalo negativne promjene u Mostaru. Najveća odgovornost za to stoji na međunarodnoj zajednici. Nažalost, zbog toga ispaštaju upravo obični građani. Krivac za to je međunarodna zajednica i Statut koji je neusuglašen s pravim stanjem na terenu i koji je praktično neprovediv.

 

DL: Odluka Ustavnog suda nije provedena. Mostar je jedini grad u BiH u kojemu nisu održani lokalni izbori. Kako će se, po Vama, riješiti pitanje Izbornog zakona u Mostaru?

Prskalo: – Neprovođenje odluke Ustavnog suda dovodi u pitanje samu funkciju toga suda kao i funkcioniranje države uopće. Zašto imamo Ustavni sud? Imamo li državu? Koji je uopće način da se dođe do idućih lokalnih izbora? To je tolika nepoznanica. Nemam nikakvu viziju o tome kako će se u Mostaru riješiti pitanje Izbornog zakona. Želim vjerovati u to da će nova vlast na razini države i Federacije naći snage i mudrosti kako bi se u Mostaru dogodili lokalni izbori. Visoki predstavnik Valentin Inzko se iznenađujuće anemično ponaša u odnosu na Mostar. Ne koristi ovlasti koje ima da bi natjerao političke stranke da se dogovore i da pokrenu grad. Znamo iz prošlosti da su visoki predstavnici koristili svoje ovlasti ako bi htjeli riješiti neki problem i ako to žele. Postavlja se pitanje kome odgovara ovakav Mostar i ovakvo stanje u njemu. Međunarodnoj zajednici možda? Želim vjerovati da takvo njihovo ponašanje nije rezultat zlih namjera.

 

DL: Mislite li da se u Mostaru moglo napraviti više da je bilo i više političke volje u domaćim političkim strukturama?

Prskalo: – U svakom slučaju. Ja to ne bih zvao političkom voljom. Možda te volje u priči i ima, ali za stvarni kompromis kada su u pitanju odluke nema.

 

DL: Koje su to konkretno stranke koje nisu imale volje za politički kompromis? 

Prskalo: – Ja sam HDZ-ovac i ponosan sam na to. Svi smo mi nekad kočili ovisno o pitanjima o kojima se raspravlja. U posljednje vrijeme se iz redova SDA javlja inicijativa za podjelom grada na šest općina što bi značilo definitivnu razdijeljenost. Sada se pokazalo tko ustvari zagovara podjelu grada čitavo ovo vrijeme. Unutar te stranke ima ljudi koje izuzetno poštujem i cijenim i oni razmišljaju kao i svaki građanin koji želi dobro ovome gradu. Ideja o šest općina potiče iz rata kada su Bošnjaci imali svoj dio grada, a Hrvati svoj. Imam osjećaj da se pojedinci iz bošnjačkog naroda boje, kako oni kažu, “hrvatskog Mostara”. Mostar pripada onomu tko živi u njemu. Za mene je osobno on jedinstven i nepodjeljiv grad.  Tko god ga pokušava dijeliti, nije prijatelj Mostara. Mostar je i hrvatski i bošnjački i srpski u onoj mjeri u kojoj ga nastojimo izgraditi kao normalan grad.

 

DL: Možete li prokomentirati rad Ljube Bešlića kao gradonačelnika Mostara? Što je to u njegovom mandatu što će ostati upamćeno i nakon njega?

Prskalo: – Divim se gradonačelniku i njegovim suradnicima jer imaju snage raditi na ovakav način. Teško je biti uspješan u ovakvim okolnostima u kojima je grad zbog nepostojanja Gradskog vijeća potpuno paraliziran. Bešlić nema potpore niti s jedne strane. Ja sam radio taj posao i ne bih uzeo sebi za pravo kritizirati bilo koju njegovu odluku. Vrijeme će najbolje pokazati rezultate Bešlićevog mandata. Ja mu se divim. Ja osobno ne bih radio njegov  posao u ovakvim uvjetima. On ne može biti ni uspješan ni popularan kad je svezan sa svih strana. Gradonačelnik i načelnik Odjela za financije donose sve bitne odluke ne zato što to žele nego su na neki način prisiljeni na to. Proračun grada donosi federalna Vlada što je u svijetu presedan. Bešlić je uzeo svu odgovornost na sebe i nije mu lako. Želim mu sreću da izdrži ovo do kraja i na najbolji mogući način.

 

DL: Vratimo se na neke projekte koji su započeti još za vrijeme Vašega mandata. Crkva Kristova uskrsnuća koja se započela graditi u središnjoj gradskoj zoni je još uvijek nedovršena kao i zgrada Hrvatskog narodnog kazališta.

Prskalo: – Da se prisjetimo te famozne središnje zone koja se u vrijeme moga mandata počela pretvarati u “inat” zonu. Katedrala se s pravom počela tu graditi jer je imala sve zakonske dozvole za to. Tada se automatski javila iskrena ili “inat” želja da se gradi islamski centar u toj zoni. Ja sam bio i protiv toga da se pravi zgrada federalne Vlade na onaj način. Ja kao gradonačelnik nisam mogao utjecati na događanja u središnjoj zoni. Smatrao sam i smatram da je nerealno bilo graditi i Hrvatsko narodno kazalište. To nije bilo realno ni financijski ni politički. Što smo mi to dobili s tim? Zar ne bi bilo bolje započeti nešto što se može završiti.

 

DL: Smatrat li da je izgradnja svih tih zgrada i institucija bila isključivo dio političkog interesa?

Prskalo: – Za mene je politički interes Hrvata da oni žive u čitavom gradu, a ne da se povlače samo na, uvjetno rečeno, zapadnu stranu. Na desnoj obali Neretve žive i rade i Bošnjaci i Srbi, rekao bih bez ikakvih problema. Ne bi želio nikoga uvrijediti, ali nemam takav osjećaj kada se radi o istočnoj strani Mostara. Taj dojam sam stekao iz razgovora s ljudima koji tamo imaju imovinu. U Mostar se nakon rata slilo puno ljudi sa strane. Čast svima koji su došli i koji vole ovaj grad i koji ga gledaju i doživljavaju kao svoj. Ima među njima, nažalost, onih koji su vrlo tvrdo stali prema Hrvatima. Takvi se ne mogu uklopiti u zajednički život jer se još nisu uklopili ni u grad Mostar. Postojale su i prije težnje za svojatanjem starog dijela grada i Staroga mosta. Ja sam u ime Grada prvi potpisnik obnove Staroga mosta bez obzira što su to Bošnjaci htjeli napraviti sami. Dio bošnjačkih političara je tada napravio zakladu gdje su u dogovoru s Vladom Turske osigurali milijun maraka za obnovu Staroga mosta. Htjeli su napraviti bošnjački Stari most. To nije prošlo. Nama Stari most ne može nitko oduzeti. Moja djeca i ja polažemo ista prava na Stari most kao i onaj tko živi pored njega. Ja zagovaram jedinstven grad u kojemu se Hrvati, Bošnjaci i Srbi osjećaju isto na obje obale Neretve bez obzira na političku opredijeljenost.

 

DL: Jedan od velikih, a nikada dovršenih projekata je i izgradnja sportske dvorane. Svi poslijeratni gradonačelnici su isticali njegovu izgradnju kao prioritet. Nažalost, sve je ostalo samo na riječima.

Prskalo: – U izgradnju sportske dvorane se moraju uključiti sve razine vlasti, od Predsjedništva BiH, do Vijeća ministara, sve do federalne i županijske Vlade. Grad Mostar taj projekt ne može sam iznijeti. Čitluk, Široki Brijeg, Ljubuški, Grude imaju sportske dvorane, a Mostar, grad s više od 100 tisuća stanovnika, nema. Tu se opet postavlja pitanje sustava grada. Da sam ja u prilici odlučivati, ne bih se sustezao ponuditi izgradnju dvorane privatnom sektoru. Smatram da financijska sredstva nisu prepreka izgradnji. To je opet nečiji hir koji se pomiješao s političkim interesima i položajem dvorane koja je u prijeratnoj zamisli započeta na zapadnoj strani grada.

 

DL: Nakon obnašanja dužnosti gradonačelnika povukli ste se na neki način s političke scene. Namjeravate li se ponovno aktivno baviti politikom?

Prskalo: – Ja sam napustio određene pozicije u stranci nakon mandata gradonačelnika jer se nisam slagao s tadašnjom politikom određenih visokopozicioniranih ljudi u stranci. Nisam i ne mogu biti ničiji poslušnik. Suradnik uspješan ili neuspješan – da, ali poslušnik – ne. Jedno vrijeme sam bio potpuno nezainteresiran za političke aktivnosti. Ponovni angažman je moguć, ništa nije isključeno.

 

DL: Jesu li ljudi s kojima se niste slagali još uvijek na visokim funkcijama u HDZ-u?

Prskalo: – Neki jesu, a neki ne. Ne radi se o Draganu Čoviću. S njim sam u izuzetno korektnim odnosima i jako cijenim ono što radi.


Nema komentara

Anketa

Ustavi