Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9572
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Ljilja Zovko: Federalizacija će osnažiti BiH

Ljilja Zovko: Federalizacija će osnažiti BiH

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 28.03.2015. 20:14

Predsjedavajuća Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH Ljilja Zovko (HDZ BiH), između ostaloga, u razgovoru za Dnevnik.ba govorila je i o odnosima novih koalicijskih partnera na federalnoj i državnoj razini, te istaknula nadu kako će u što skorijem vremenu doći do promjene Izbornog zakona u BiH koji će osigurati potpunu konstitutivnost naroda.

Što će biti prioritet vašeg djelovanja na čelu Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH?

Temeljna zadaća ili prioritet svih izaslanica/-ka u Domu naroda je zaštita interesa konstitutivnih naroda, odnosno sprječavanje povrede vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda. Kao predsjednica kluba imam obvezu i odgovornost sazivati sjednice, koordinirati s ostalim članovima kluba, voditi sjednice na kojima pripremamo stavove o svim zakonima i materijalima koji se nađu na dnevnom redu, surađivati s drugim povjerenstvima i sudjelovati na međunarodnim konferencijama. Posebno želim djelovati i u okviru svojih mogućnosti se zalagati za uvođenje programskih i rodno odgovornih proračuna, što u konačnici povećava transparentnost i odgovornost svih sudionika i sudionica u proračunskom procesu. Jako sam zainteresirana za rješenje problema vezanog za mehanizam koordinacije, sudjelovat ću u iznalaženju rješenja kako bi na jedinstven način obuhvatili sve nadležnosti, osigurali brzu i efikasnu vertikalnu i horizontalnu koordinaciju kojom ćemo provoditi i efikasno uskladiti zakonodavstvo i izvršavati Direktive EU, naravno u interesu svih.

Postoji li ključ koji može pomoći novoj vlasti na državnoj razini otvoriti vrata izgradnje boljih odnosa i povjerenja među narodima i građanima u Bosni i Hercegovini?

Imamo priliku u prihvaćanju BiH sa svim njezinim različitostima, a usmjereni na ono što čini bogatstvo BiH. Snaga je u nama, samo energiju trebamo usmjeriti prema zajedničkim vrijednostima i interesima. Primjer takvog zajedništva je Izjava o euroatlantskom putu. Potrebno je okončati političke strahove, a i političke nade, ma što god značile. Ključ koji otvara vrata boljih odnosa i povjerenja je međusobno uvažavanje, prihvaćanje nacionalnih posebnosti, identiteta, povijesti, vjere i kulture. Jednakost u pravima, slobodama, mogućnostima, obvezama i odgovornostima su prioriteti za rješenje jako važnih tema, kao što su ekonomsko-socijalni problemi i problemi u obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, te problemi mladih, branitelja, umirovljenika, nezaposlenih itd. Ozbiljnost i težina situacije ne dopušta neozbiljno ponašanje.

Na hitnoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH izabrani ste za predsjedateljicu Povjerenstva za financije i proračun. Hoće li biti ponovnog zaduživanja ili ipak imamo alternativu koja će osigurati stabilnost državnog proračuna?

Bosna i Hercegovina je dugogodišnji korisnik kredita na razdoblja koja su pružali mogućnost postizanja kreditne sposobnosti za povrat dugova. Međutim, zaduživanja su se događala u politički nestabilnoj BiH što je rezultiralo neodgovornim i netransparentnim financiranjem svih razina vlasti. Problemi su se rješavali kratkoročno, a poznato je kako su kratkoročni i dugoročni interesi uglavnom u sukobu jer prvi ne vide dugoročne posljedice. Propuštena je mogućnost stvaranja učinkovitog, malog državnog aparata. Naprotiv, BiH je zarobljena ugovorima koji su „nerealno sigurni za pojedinca", a istovremeno svi ekonomski pokazatelji su loši. Teško je naći tržišnu „nišu" za prosperitet, gospodarstvo opterećeno nametima teško ostvaruje poslovanje s pozitivnom nulom, a vrlo mali broj posluje s dobiti.

Zaduživanja će biti, i nije problem ako znamo kojim putem idemo i kako ćemo izaći iz nerealnog zaduživanja u odgovorno, plansko i transparentno s jasnim i mjerljivim efektima. Krediti, kamate, naknade, penali i što sve ne stiže na naplatu bez obzira kako smo ta sredstva uložili, racionalno ili ne. Uvijek ću biti sudionica i zagovornica aktivnosti za odgovorno i učinkovito programsko financiranje, s realnim ciljem, mjerljivim rezultatom, učinkovitim nadzorom i primjerenim sankcijama za zlouporabu.

Zašto prijedlog ukidanja tzv. bijelog kruha nazivate populističkim i kako će se Klub hrvatskog naroda u Domu naroda PSBiH izjasniti prilikom glasovanja?

Vidljivo je na prvi pogled kako „bijeli kruh" ne može biti i nije ukinut brisanjem jednog članka, naprotiv može producirati veće štete od koristi, logičan zaključak je kako se radi o populizmu. Ovaj problem treba riješiti trajno i sveobuhvatno. Činjenica je kako su izabrani i imenovani dužnosnici u sukobu interesa i nisu u mogućnosti zasnovati radni odnos šest mjeseci nakon završetka dužnosti. Rješenje je u prijedlogu kojim će se ograničiti prava svih izabranih i imenovanih dužnosnika, skratiti rok i precizirati iznos sukladno financijskim pokazateljima i statistikama ostvarenih prosječnih vrijednosti u protekloj godini.

Niste vjerovali platformaškoj Vladi FBiH. Vjerujete li sada kako novi federalni koalicijski partneri HDZ BiH, SDA i DF mogu usuglasiti svoje stavove i povesti ovaj entitet u bolju budućnost?

Novi koalicijski partneri ideološki nisu na istoj frekvenciji i problemi su vidljivi od početka. Najvažnija odluka nakon izbora je odabir koalicijskih partnera. To je bumerang koji se vrlo brzo vrati, ili na dobro ili na zlo. Vidjet ćemo.

Vaša stranka i vi ste u predizbornom razdoblju isticali nužnost promjene Izbornog zakona u BiH. Kakav koncept predlažete?

Izborni zakon je pretrpio 19 izmjena i dopuna, ali ima brojne nedostatke, zbog čega se dovode u pitanje fer i demokratski izbori. Događa se zlouporaba glasova, korupcija, manipulacija s nacionalnim izjašnjavanjem, kao i diskriminatorne odredbe. Svaki konstitutivni narod treba sebi birati političke predstavnike, a kako će biti tehnički definirano postoji mnogo opcija o kojima ćemo se dogovarati. BiH je kompleksna zemlja, a nacionalna pripadnost je ustavna kategorija iz koje se crpe mnoga prava i nije dobro regulirati je izjavom, koju možete po potrebi bez odgovornosti mijenjati što je čini predmetom manipulacije. U Belgiji je jezična pripadnost ustavna kategorija, koja vas opredjeljuje kojem govornom području pripadate i iz te pripadnosti crpite građanska i sva druga prava, te kad se jedanput izjasnite nije moguće izvršiti izmjene 10 godina.

Hrvatski narodni sabor BiH je na nedavnom zasjedanju usvojio deklaraciju kojom izrijekom traži federalizaciju zemlje. Je li za vas federalizacija rješenje i može li do nje doći u ovakvom društveno-političkom ambijentu?

Bosna i Hercegovina treba biti uređena kao federacija, s četiri federalne jedinice, od kojih je Sarajevo, kao glavni grad, distrikt. Trebamo kroz Ustav i kroz Izborni zakon osigurati da nitko drugome ne bira predstavnike i da nitko nije diskriminiran. Takvo rješenje nije podjela, naprotiv, upravo diskontinuitet teritorija osigurava snažnu BiH i njezine međunarodno priznate granice. To je okvir u kojem se ravnopravno dogovaramo i nitko nikome kao većina ne može nametati volju jer su u dijelu BiH manjina.

Jesu li prema Vašem vama žene dovoljno zastupljene u društvenom i političkom životu Bosne i Hercegovine?

Postojeći zakonodavni okvir daje mogućnost za veće sudjelovanje žena i primjetan je trend rasta zastupljenosti žena u političkom i javnom životu BiH. Ranije iskustvo govori da žene nisu imale snažniji politički utjecaj čak ni u komunističkom razdoblju, te da njihova nazočnost u političkim tijelima nije imala veći politički značaj. Posljedice su i danas vidljive u participaciji kroz nazočnost bez političkog utjecaja.

Diskriminaciju žena u političkom i javnom životu karakterizira raskorak između normativnog i stvarnog stanja, podzastupljenost žena u političkim izbornim organima i državnim institucijama, te nejednaka raspodjela društvene moći između muškaraca i žena. Ovu diskriminaciju treba promatrati i razumjeti u kontekstu BiH društva u kojem dominira patrijarhalno kulturno naslijeđe, komunistička prošlost te poslijeratni tranzicijski procesi kroz koje prolazi BiH.