• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (162214)
• Povratničke tegobe Hrvata (161049)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (93329)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (88628)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Proširuje se odgovornost za zločine nad Hrvatima Bugojna

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9570
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Mišljenje Ustavnog suda FBiH iz 2007 osporava pučiste

Mišljenje Ustavnog suda FBiH iz 2007 osporava pučiste

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
USTAVNI SUD
Federacije Bosne i Hercegovine
Broj: S-6/07

Saopštenje za javnost

Konstituisanje organa vlasti mora se vršiti u skladu sa Ustavom

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, vršeći svoju Ustavom određenu nadležnost, do sada je više puta upozoravao nadležne institucije i širu javnost na primjere nepoštivanja Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Nažalost, sa takvom praksom se nastavlja, što i najnoviji primjeri potvrđuju. U tom smislu Ustavni sud ovoga puta ukazuje samo na dva primjera.

1. Nedavno su mediji objavili pravno tumačenje OHR u kome se, između ostalog, navodi: „Za rad Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine potrebna je samo prosta većina, a to je kada je imenovano više od 50% delegata, što je ukupno 30 delegata“. Tome se još dodaje: „Tada bi Dom naroda mogao održati svoju konstitutirajuću sjednicu, usvojiti zakone i započeti proces nominiranja delegata za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine“.

Ovakva interpretacija nema osnova u odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koji, garantujući punu ravnopravnost konstitutivnih naroda i odgovarajuće učešće pripadnika ostalih naroda, propisuje: „Dom naroda sastoji se od pedesetosam delegata, i to po sedamnaest delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda ostalih“ (član IV.A.6.). Kada bi se postupilo po mišljenju OHR-a, nastao bi presedan sa nesagledivim posljedicama. Ne samo što bi se odluke u Domu naroda mogle donositi protiv volje i legitimnih interesa pojedinog naroda, nego bi se i sve druge institucije mogle uspostavljati sa tijesnom natpolovičnom većinom u Ustavu predviđenog sastava. Time bi se, definitivno, napustio princip vladavine prava, uključujući i princip ravnopravnosti, pa time i oduzeo legitimitet najvažnijim institucijama sistema.

Suočen sa pragmatičnim razlozima nemogućnosti izbora potrebnog broja delegata u Dom naroda, OHR nudi pomenuto nekonzistentno rješenje. Javnost treba potsjetiti da je, u sklopu ustavnih promjena izvršenih 2002. godine, Visoki predstavnik mogao utvrditi funkcionalnije rješenje za način izbora članova Doma naroda FBiH od važećeg, prema kome se taj izbor može izvršiti samo iz sastava članova kantonalnih skupština. Upravo je ovo ograničenje dovelo do toga da je Dom naroda Pralamenta Federacije BiH u proteklom mandatnom periodu radio u nepotpunom sastavu i da je sada nemoguće osigurati njegov sastav u skladu sa Ustavom predviđenim rješenjima. Ukazujući da u slučaju izbora Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća naroda Republike Srpske postoje znatno prihvatljivija rješenja o tome ko može biti izabran za člana ovih organa, Ustavni Sud ističe da je i ranije skretao pažnju nadležnim organima na problem navedenog ograničenja u Federaciji BiH i na potrebu da se ono otkloni. Ne samo da u tom smislu do sada nije ništa preduzeto, nego i sve izmjene i dopune Ustava koje je Visoki predstavnik donio 2002. godine, a koje se prije svega odnose na ravnopravnost konstitutivnih naroda i ostalih, još nisu usvojene od strane zakonodavnog organa Federcije BiH.

2. Ustavni sud je, takođe, upozoravao da je u proteklom mandatu prekršen ustavni princip prema kojem u distribuciji šest ključnih funkcija na nivou Federacije najviše dvije se mogu popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih. Sada se ponovo, u neopravdanom kašnjenju konstituisanja vlasti, u pregovorima političkih stranaka nude neustavna rješenja, pa time i produžetak neustavnog stanja.

3. Sve političke stranke i izborni zvaničnici su se obavezali na poštovanje ustava i zakona. To u punoj mjeri obavezuje i predstavnike međunarodne zajednice, uključujući i Ured visokog predstavnika. Bez toga domaće vlasti neće moći preuzimati odgovornosti za razvoj zemlje, niti je moguća dugoročnija stabilizacija i ostvarivanje evropskih demokratskih standarda. Ustavni sud smatra svojom dužnošću da upozorava na pojave kršenja ustavnosti, a od nadležnih institucija očekuje da djeluju u skladu sa principima vladavine prava.

Sarajevo, 23.1.2007. godine

Predsjednik
Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
Prof. dr Neđo Milićević

http://www.ustavnisudfbih.ba/bos/aktuelnosti/najave_ostalih.html#11