Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9568
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Obilježavanje obljetnice dolaska Feniks skupine

Obilježavanje obljetnice dolaska Feniks skupine

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 15.06.2010. 15:19

HKDD iz Sarajeva i Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva iz Zagreba, u subotu, 19. lipnja 2010. godine na Raduši organiziraju obilježavanje 38. obljetnice dolaska hrvatske oružane postrojbe "Planinske lisice“ poznatije pod nazivom Fenix ili Bugojanska skupina na područje Raduše u uskopaljskoj općini.

U 12:00 sati na mjestu gdje je podignuto spomen obilježje bit će služena sv. misa za poginule pripadnike Fenix skupine, a okupljanje sudionika komemoracije bit će u 10:00 kod Ramske kuće na Makljenu odakle će biti organiziran polazak na Radušu.

Nakon komemoracije, u Ramskoj kući će u 15:00 sati biti promovirana knjiga Bože Vukušića "Hrvatsko revolucionarno bratstvo - Rat prije rata", a sutradan, u nedjelju 20. lipnja, u 17:00 sati, ista knjiga bit će predstavljena u Hrvatskom domu u Bugojnu.

20. lipnja 1972. godine, skupina od 19 članova Hrvatskog revolucionarnog bratstva (HRB), ušla je u tadašnju Jugoslaviju na područje planine Raduše u središnjoj Bosni, između Bugojna i Uskoplja, kako bi pokrenula pobunu hrvatskog naroda i srušila komunistički režim.
Poslije priprema u kampu u Austriji, skupina se preko Dravograda do Raduše dovezla kamionom „Radenske“ puštajući poslije toga vozača Franca Habernika da nesmetano progovori o njihovom prisustvu.
HRB je organiziralo ljudstvo, oružje i novčanu potporu za slanje prve skupine, koja je trebalo da podigne ustanak na tromeđi Hrvatske, Dalmacije i Hercegovine. Većina članova skupine je regrutirana u Australiji, dok je vojna oprema bila nabavljena u Njemačkoj.

radusa72-1

Skupinu su predvodili braća Andrić, Ambrozije i Adolf a sačinjavali su je:
- Adolf ANDRIĆ, rođen 1934. u Tuzli,
- Ambroz ANDRIĆ, rođen 1939. u Tuzli,
- Nikola ANTUNAC, rođen 1950. u Karlovcu,
- Petar BAKULA, rođen 1948. u Rastovači, Posušje,
- Filip BEŠLIĆ, rođen 1951. u Rastovači, Posušje,
- Vidak BUNTIĆ, rođen 1942. u Ograđeniku, Ljubuški,
- Vili ERŠEK, rođen 1950.? u Varaždinu,
- Ilija GLAVAŠ, rođen 1939. u Lugu, Bugojno,
- Đuro HORVAT, rođen 1949? u Zagrebu?
- Viktor KACIJANČIĆ, rođen 1949. u Tinjanu, Pazin,
- Vejsil KEŠKIĆ, rođen 1939. u Maloj Peći, Bihać,
- Vinko KNEZ, rođen 1952. u Viskovcima, Sl. Požega,
- Ilija LOVRIĆ, rođen 1945. u Varvari, Rama-Prozor,
- Stipe LJUBAS, rođen 1951. u Bugojnu,
- Vlado MILETIĆ, rođen 1946. u Ograđeniku, Ljubuški,
- Ludvig PAVLOVIĆ, rođen 1953. u Vitini, Ljubuški,
- Ivan PRLIĆ, rođen 1951. u Sovićima, kod Imotskog,
- Pavo VEGAR, rođen 1939. u Vasarovićima, Ljubuški,
- Mirko VLASNOVIĆ, rođen 1932. u Gornjem Zemuniku

radusa72

Uspaničena jugoslavenska vlast na vijest o upadu 19 „ustaških terorista” poduzima opsežnu vojno-policijsku akciju "Raduša 72". Godine 1996. objavljen je skrivani dokument pod nazivom “Analize akcije Raduša 72". Prema tom dokumentu, u obračunu sa ubačenom skupinom, jugoslavenske vlasti su angažirale 18 tisuća vojnika, policajaca, rezervista… Navodi se da su "po ubacivanju u zemlju diverzanti pokazali odlučnost, energičnost, drskost i upornost u izvršavanju dobijenih zadataka... Očekivali su da će svuda biti prihvaćeni, te da će svojom prisutnošću i propagandnim efektima brzo omasoviti pokret".

Generalštab tzv. JNA priznaje: "Naši gubici u ovoj akciji negativno su uticali na odlučnost i aktivnost jednog dijela naših jedinica, pa je primjetno izbjegavanje direktnih sukoba s diverzantima."
Akcija je trajala 37 dana i prema službenim podacima “26. lipnja poginuli su kapetan Miloš Popović i vojnik Branko Blečić a kasnije još 11 vojnika i policajaca, za borbu nespremnih ljudi”.
Skupina Fenix je svirepo likvidirana. Desetorica su ubijeni u borbama a Vinko Knez, Ivan Prlić, Nikola Antonac, Vilim Eršek i Ilija Lovrić su likvidirani nakon uhićenja. Đuro Horvat, Vejsil Keškić, Mirko Vlasnović i Ludvig Pavlović su preživjeli i izvedeni pred sud. Pavlović je, zbog mladosti, pomilovan od strane Predsjedništva SFRJ a ostali su osuđeni na smrt streljanjem.
/Ludvig Pavlović je, nakon izlaska iz zatvora i angažiranja u HV-u, 1991. godine ubijen pod čudnim okolnostima na putu između Posušja i Tomislavgrada, prigodom zaustavljanja konvoja JNA koji se kretao put Kupresa./

radusa72-2

Kasnije je jugoslavenska propaganda kroz knjigu Đorđa Ličine "Dvadeseti čovjek”, film ”Brisani prostor” i druge pamflete željela opravdati fijasko operacija „Raduša 72“ kao i čitavog sustava općenarodne obrane tezom o „dvadesetom čovjeku“ UDBE.
Po tome "Bugojanska grupa" nije mogla uspjeti jer "ne samo da je od početka bila pod kontrolom UDBE već je tu akciju UDBA i organizirala. Cijela akcija je, u ideji i realizaciji najviše koristila UDBI".

Detaljnim uvidom u dosijee UDBE utvrđeno je da su Ličina i UDBA sve izmislili.

- Vojni i politički analitičari, jugoslavenski i strani, mogli su zapaziti da ta sila komunistička nije tako jaka da se ne bi mogla uništiti. Hrvatski rodoljubi dobili su poticaj da se ne odustaje od ideje ostvarenja hrvatske države. Njihove žrtve nisu bile uzaludne i stoga njihova nastojanja, ideje i žrtve treba ozbiljno vrednovati - rekao je jednom prilikom don Anto Jelić, predsjednik HKDD-a, organizatora obilježavanja obljetnica na Raduši.

Otkako je skinuta prašina s policijsko-pravosudno-političko-udbaškog spisa o Bugojanskoj skupini, u javnost su procurile i nove pojedinosti koje su počeli iznositi akteri davnih zbivanja o velikoj potjeri, likvidaciji, ali i višegodišnjem skrivanju u tajnome zatvoru jednoga od aktera ove najveće pobune u bivšoj Jugoslaviji. Došlo se u posjed potpuno novih dokumenata koji nikad u javnosti nisu objavljeni, a koji će najvjerojatnije pomoći da se tijela četvorice članova Bugojanske skupine, konačno pronađu i dostojno pokopaju. Riječ je o dokumentima bivše zloglasne UDBE i zapisnicima koje je osobno potpisao tadašnji ministar unutarnjih poslova SR-a BiH Franjo Herljević.

Kako se uz pronađenu dokumentaciju pojavio i veliki broj svjedoka čije informacije uvelike mogu pomoći u otkrivanju grobnice u koju su bačena tijela Đure Horvata, Vejsila Keškića i Mirka Vlasnovića, prema riječima don Ante Jelića, veliki broj kockica u mozaiku Bugojanske skupine prilično je složen, što znači da bi se uskoro mogla saznati i sudbina ostale petorice pripadnika HRB-a, Vinka Kneza, Ivana Prlića, Nikole Antonca, Vilima Eršeka i Ilije Lovrića, o čemu je dosad bilo malo informacija.

radusa72-don

Naime, najveće otkriće predstavlja policijski zapisnik iz kojeg je jasno da je jedan od spomenute petorke držan u zatvoru sve do 1978. godine i tek tada likvidiran. Dostupnih zapisa o tome o kojem je članu Bugojanske skupine riječ, kojem očito nije niti bilo suđeno, kao i o tome kakva je bila njegova uloga, nema. Zahvaljujući jednom živom svjedoku, pronađeno je i mjesto gdje je pokopan. Prema riječima don Ante Jelića, dosada su mnogi članovi obitelji likvidiranih pripadnika Bugojanske skupine dali DNK, što će pomoći u identifikovanju njihovih zemnih ostataka.
Ono što dosada nije bilo poznato i što dokumenti otkrivaju jest datum i vrijeme egzekucije. Dana 17. ožujka 1973. godine, pet minuta iza ponoći, prvi je strijeljan Đuro Horvat, zatim Vejsil Keškić te u 3.05 sati Mirko Vlasnović.
Strijeljanje je izvršeno u blizini nekadašnjeg policijskog skladišta u Rakovici, pokraj Sarajeva. Streljački vod činilo je osam pripadnika vojne policije i njihov zapovjednik. Polovina je u svojim cijevima imala manevarsko streljivo, a ostala četvorica bojevo.