Predsjednik Josipović obećao pomoć bugojanskim Hrvatima

BUGOJNO – Niti 15 godina nakon rata, i nakon bezbrojnih obraćanja što međunarodnim, što domaćim institucijama, obitelji i rodbina ne mogu pronaći posmrtne ostatke 20 uglednih bugojanskih Hrvata koji su 1993. odvedeni iz zloglasnog logora Stadion i mučki ubijeni. Ipak, posljednjih dana pojavila se nada da će se ovaj slučaj pomjeriti s mrtve točke jer je pomoć bugojanskim Hrvatima obećao predsjednik Hrvatske Ivo Josipović. Naime, nakon što se Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a HB Bugojno obratila svim institucijama u BiH, poslali su pismo i Josipović te nedavno dobili odgovor i obećanje za pomoć.

 

- Poštovana gospodo, znam za tragediju koja se dogodila bugojanskim Hrvatima. Vaše me pismo posjetilo na nju i duboko dirnulo. Učinit ću sve da se utvrdi sudbina vaših najmilijih, stoji u pismu koje je Josipović uputio Koordinaciji udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a HB Bugojno. Ove riječi ulile su nadu Hrvatima s bugojanskog područja da će se pokrenuti ovaj slučaj, ali sramotna je činjenica da se nitko iz naše zemlje dugi niz godina ne želi pozabaviti ovom tematikom i pomoći onima koji su u ratu proživjeli najveće strahote. Upravo na tu činjenicu Koordinacija branitelja upozorava u svom pismu Josipoviću.

- Naši brojni apeli mjerodavnim institucijama države BiH da procesuiraju odgovorne za zločine nad Hrvatima Bugojna i hrvatskim ratnim zatočenicima te tako dođu i do istine o lokacijama s tijelima 20 nestalih iz tzv. Bugojanske skupine, sve ove godine ostali su uzaludni! Obećanja je bilo, ali niti jedno nije ispunjeno, navode branitelji u svom pismu. Osim toga, ističu kako oni koji su gospodarili njihovim životima ratnih godina i danas žive u Bugojnu potpuno lagodno i nesmetano kao da se ništa nije dogodilo, iako nedvojbeno znaju gdje su tijela 20 nasilno odvedenih Hrvata.

 

 

Miroslav Zelić, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a HB Bugojno, kazao nam je kako od osnutka ove udruge niti jedan visoki dužnosnik iz Hrvatske nije pokazao zanimanje za zločine u Bugojnu.
- U ime Koordinacije zahvaljujem se predsjedniku Josipoviću i nadam se da će se konačno istinski početi voditi istraga koja bi dovela do rješenja ove agonije, istaknuo je Zelić. Hoće li se, i kada, prekinuti patnje obitelji koje niti danas ne znaju gdje su zakopane kosti njihovih najmilijih ostaje za vidjeti, ali i ovaj slučaj pokazuje da u BiH ovakve stvari trebaju pokrenuti dužnosnici iz inozemstva, a ne izabrani predstavnici vlasti iz naše zemlje.

 

 

Tijekom proteklog rata u našoj zemlji Armija Bosne i Hercegovine je na području općine Bugojno protjerala oko 16.000 Hrvata, 311 ih je poginulo, a 294 ih je punih osam mjeseci bilo zatočeno u desetak bošnjačkih logora koji su tijekom rata postojali u Bugojnu, od kojih su najgori bili Stadion, BH banka i Salon namještaja. Hrvati s ovog područja ogorčeni su činjenicom da se vodi vrlo malo istraga o ovim zločinima te da su najodgovorniji za gnjusne zločine i dalje na slobodi. Upozorili su niz puta vlasti da procesuiraju odgovorne, no njihovi pozivi često su ignorirani.

 

 

Na sudu BiH vodi se postupak protiv Enesa Handžića, Nisveta Gasala, Musajba Kukavice i Senada Dautovića. Ovu četvorku Tužiteljstvo BiH tereti za zločine počinjene 1993. i 1994. godine nad Hrvatima u Bugojnu koji su bili zatočeni u garažama i privatnim kućama, salonu namještaja, zgradi gimnazije, BH banci, logoru Stadion i drugim mjestima zatočenja. U ovom slučaju nedavno je svjedočio Dževad Mlaćo, predsjednik ratnog predsjedništva Bugojna, koji je iznio niz činjenica na osnovi kojih se i njega može dovesti u vezu sa zločinima nad bugojanskim Hrvatima.

Anketa