RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Sramotno: I međunarodna zajednica pomaže da Mlaćo bude zaštićen

Napisano 24.07.2015. 22:49

Etničko čišćenje Hrvata u Bugojnu bilo je udruženi zločinački pothvat Armije Republike Bosne i Hercegovine i njezina političkog vodstva u Bugojnu koji je imao za cilj etnički očistiti Bugojno od hrvatskog stanovništva. U etničkom čišćenju prognano je 14.000 Hrvata, ubijeno je 200, od kojih su 85 civili. Oko 2000 Hrvata bilo je u logorima, od kojih 550 u zloglasnom logoru "Stadion". Punih osam mjeseci 294 logoraša bila su psihički i fizički zlostavljana.

Tijela 32 Hrvata još nisu pronađena, među njima i tijela 13 civila. Ostali iz skupine nestalih su nasilno odvedeni iz logora Armije RBiH tijekom ratne 1993. godine i otad im se gubi svaki trag. Njih 11 prije odvođenja registrirao je Međunarodni Crveni križ. Sve su ovo činjenice na koje godinama ukazuju obitelji hrvatskih stradalnika, kao i članovi Udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Pune 22 godine oni vape za pravdom, ali i istinom o lokaciji s tijelima još 19 logoraša od njih 26 koji su odvedeni u nepoznato, a mahom je riječ je o hrvatskim intelektualcima. I ove godine, točnije 27. srpnja, Hrvati Bugojna obilježit će još jednu godišnjicu stradanja i progona, 22. po redu. I ove će godine, po tko zna koji put, postaviti ista pitanja na koja odgovora nema već 22 godine. Adrese na koje ih mogu poslati brojne su, od pravosuđa do domaćih, ali i međunarodnih političara. U slučaju procesuiranja odgovornih za zločine nad Hrvatima u Bugojnu, pravosuđe BiH potpuno je zakazalo, a posao započet u proljeće 2007. godine ostaje nezavršen. U ožujku 2007. godine dogodila su se prva uhićenja pripadnika Armije RBiH u Bugojnu. Slobode su najprije lišeni Nisvet Gasal i Musajb Kukavica, zapovjednik logora "Stadion" i njegov zamjenik, a potom su na red došle i krupnije zvjerke: Senad Dautović, ratnik policijski zapovjednik, te Enes Handžić, zapovjednik sektora sigurnosti.

Prije toga, pred Županijskim sudom u Novom Travniku osuđene su ubojice Mladena Havraneka, zatočenika u logoru "Salon namještaja". Havranek je podlegao nakon jednog u nizu premlaćivanja i tortura koje je prošao u logoru. Slijedilo je još nekoliko uhićenja, ali uglavnom niže pozicioniranih pripadnika Armije RBiH. Klupko zločina nad Hrvatima Bugojna nikad se do kraja nije odmotalo. "Zahvaljujući zaštiti bošnjačkih političkih moćnika, šutnji većine hrvatskih političara, ali i volji međunarodne zajednice klupko se nikad nije do kraja odmotalo. Da jest, Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna, i Selmo Cikotić, zapovjednik Operativne skupine Zapad Armije RBiH, u čijoj je zoni odgovornosti bilo Bugojno, odavno bi bili iza rešetaka. I jedan i drugi napravili su karijere", kažu čelnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna okupljeni u Koordinaciju udruga. Podsjećamo, Selmo Cikotić odradio je mandat državnog ministra obrane, a da ga u četiri godine, koliko je proveo na čelu ovog ministarstva, gotovo nitko nije pitao osjeća li se krivim za progon i zločine nad Hrvatima Bugojna. Da bi bio imenovan ministrom, Cikotić je morao pribaviti i dokument da se protiv njega ne vodi istraga za ratne zločine. I pribavio je. Da se klupko zločina nad Hrvatima Bugojna neće više odmotavati, Hrvatima Bugojna postalo je jasno 2010. godine, tri godine nakon što se uhićenjima Gasala, Kukavice, Dautovića i Handžića počelo odmotavati. Tri godine nakon što je među prikupljenim dokazima pronađen i Mlaćin dnevnik s jasno, matematički precizno, ispisanim planovima progona Hrvata iz Bugojna. Siguran u svoje zaštitnike Mlaćo se 2010. godine vraća na mjesto zločina, piše Večernji list.

Zapošljava se kao nastavnik matematike u Gimnaziji u Bugojnu, u ratu jednom od logora za Hrvate. Mlaćo matematiku predaje djeci onih koji su po njegovom nalogu mučeni u Gimnaziji. Ako ništa drugo, matematički im je mogao objasniti koliko je Hrvata trebalo protjerati da bi Bugojno bilo etnički očišćeno od Hrvata. Informaciju o Mlaćinu povratku u Gimnaziju tada nam je potvrdio Mesud Šečić, ravnatelj ove školske ustanove. "Od troje ili četvero prijavljenih kandidata na javnom natječaju, Mlaćo je imao najviše bodova, a presudno je bilo njegovo radno iskustvo koje drugi kandidati nisu imali", objasnio nam je tada ravnatelj Gimnazije. Mlaćina ratna prošlost, u ovom slučaju, nije bila bitna.

"Mi smo dobili potvrdu da se protiv Mlaće ne vodi sudski postupak, kao i da nikada nije kažnjavan. Držali smo se zakona i propisa koje je donijelo županijsko Ministarstvo prosvjete". Na čelu Ministarstva tada je bila Greta Kuna iz Bugojna, a ministrica o Mlaćinu zapošljavanju nije znala ništa. Obećala je tek da će poslati inspektore koji su trebali preispitati ima li Mlaćo doista potvrdu da se protiv njega ne vodi postupak. Ostatak priče ostao je nepoznat, ali je poznato da je Mlaćo još dugo predavao matematiku u Gimnaziji, odnosno da se zadržao na mjestu zločina dok god mu je to odgovaralo. A odgovaralo mu je dok nije dobio bolje plaćen posao u Razvojnoj banci Federacije BiH. Neslužbeno doznajemo da je ondje na savjetničkoj poziciji već nekoliko mjeseci. Mlaću se uvažava od općinske do državne razine. Lokalni mediji u Bugojnu tako su nedavno objavili priču o tomu kako su Mlaći rodile smokve, a ratni gospodar života i smrti gost je na važnijim svečanostima koje organiziraju dužnosnici njegove stranke SDA, poput raznih primanja i svečanosti. Čak ni tu nije kraj. Mlaću, osim SDA, štite i međunarodni predstavnici na čelu s najvišim od svih Valentinom Inzkom. Među 30 bh. dužnosnika koje je pomilovao visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko prošle godine bio je i Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna. Na spomenutu odluku visokog predstavnika reagirali su jedino predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Bugojna. "Zar je uloga međunarodne zajednice u BiH štititi prava takvih ljudi, zločinaca na kojima je bh. pravosuđe palo na testu pravde i pravičnosti te dokazalo da Hrvati Bugojna na nju ne mogu računati. Inzko je odlukom o pomilovanju Dževada Mlaće samo dodatno ohrabrio pravosudna tijela te im poslao poruku da još dublje u svojim ladicama skriju Mlaćin ratni dnevnik, neoboriv dokaz koji posjeduju od 2007. godine, a iz samo njima znanih razloga ne žele ga upotrijebiti. Nakon ovakve odluke visokog predstavnika, sasvim sigurno ni neće", navodno je netom nakon ovakve odluke u reagiranju Koordinacije udruge. Članovi istog tijela, dakle Koordinacije udruga, ni danas ne kriju razočarenje odnosom prema hrvatskim žrtvama. "Razočarani smo ne samo bošnjačkim političkim predstavnicima koji sve ove godine štite prve u lancu odgovornosti, a to su Mlaćo i Cikotić, ali i međunarodnim predstavnicima koji to ne samo toleriraju već i rehabilitiraju zločince. Razočarani smo i pravosuđem koje je potpuno zakazalo, ali i našim, hrvatskim političarima koji na sve ovo uglavnom šute", kažu predstavnici Koordinacije hrvatskih udruga Bugojna te zaključuje da su obitelji nestalih, uz ovakav odnos prema hrvatskim žrtvama, svaki dan sve dalje od istine o tijelima 19 nasilno odvedenih bugojanskih Hrvata.

Prvi.tv


Nema komentara

Anketa

Ustavi