RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

TRUSINA KAO SIMBOL: Može li mjesto boli postati mjesto nade u povratak Hrvata?

Napisano 16.04.2014. 09:05
TRUSINA KAO SIMBOL: Može li mjesto boli postati mjesto nade u povratak Hrvata?

KONJIC- Danas se navršava 21 godina zločina Armije BiH nad hrvatskim stanovništvom i vojnicima HVO-a iz malog konjičkog sela Trusina; zločina koji je upamćen kao jedan od najstrašnijih u lepezi pokolja tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba, ali i jedan od onih o kojem se mnogo godina šutjelo, a i danas rijetki smiju progovoriti o tomu na većinski bošnjačkim područjima. Veo šutnje, zavjera i sustavno zataškavanje ipak nisu urodili plodom jer se danas za Trusinu zna više nego ikada, pa čak i više od službenog opisa zločina u kojem su pripadnici Armije ubili 18 civila i četiri pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali i koji su zapravo bili jedina “vojna sila” na tom području.

Međutim, današnje obilježavanje na kojem se očekuju obitelji poginulih, izaslanstva braniteljskih udruga HVO-a, kao i politički predstavnici Hrvata i vlasti sa svih razina proći će u sjeni problema koji i dalje bacaju mrlju na cijeli slučaj i pokazuju kako traume strahota rata i dalje opterećuju preživjele i ne dopuštaju im da nakon toliko godina dočekaju kakvu-takvu pravdu, ali i nadu u bolje sutra. Naime, sudski proces koji tereti nekoliko pripadnika Armije BiH, odnosno specijalnog odreda “Zulfikar”, od početka je opterećen navodnim prijetnjama tužiteljici kao i nizom drugih navodnih pritisaka, iako su se dijelovi mozaika koji bi mogao voditi do strašne istine počeli prikupljati nakon što je Rasema Handanović Zolja sporazumnim priznanjem krivnje postala zaslužna za odmotavanje klupka.

Sudski proces

Za zločine u ovom selu optuženi su i zapovjednik i zamjenik odreda “Zulfikar” Ališpago i Nihad Bojadžić, bivši pripadnici specijalnog odreda “Zulfikar” Mensur Memić, Nedžad Hodžić i Dževad Salčin te Senad Hakalović, pripadnik 45. brdske brigade Armije BiH.

I dok se i dalje vodi bitka na sudu koja bi mogla, ukoliko bude dovoljno hrabrosti, dovesti i do pravih nalogodavaca ovog strašnog zločina, odnosno zapovjedne linije, vrijeme u selu Trusina kao da je stalo te kobne 1993. Mjesto izgleda sablasno pusto s uništenim domovima Hrvata te čeka na neka bolja vremena o kojima se počesto govori za vrijeme obilježavanja godišnjice kada pritom kraj odjednom oživi; nažalost samo na nekoliko sati. Jedan od onih koji je doživio obiteljsku tragediju u ovom selu, ali koji se vratio da kao duhovni vođa pokuša unijeti život u cijelu župu Žitače/Podhum, jest i fra Darko Drljo, mladi svećenik čiji primjer zavrjeđuje pozornost i duboko poštovanje.

Pomoć Hrvatske

Svojim aktivnim angažmanom u zajedništvu sa župljanima izazvao je pažnju čak i predsjednika Hrvatske Ive Josipovića koji je krajem prošle godine, saslušavši prijedloge istaknutih ljudi iz ovog kraja, odlučio formirati tim kako bi se istražile sve mogućnosti pomoći oko održivog povratka Hrvata. Težište je na održivom, što bi trebalo značiti pokretanje gospodarske djelatnosti kao prvog koraka koji vodi k oporavku kraja i zadržavanju ljudi, pogotovo onih mlađih.
Fra Darko nam je potvrdio kako su u tijeku pripremne faze oko projekta obnove nekoliko domova.

Nadamo se da ćemo u roku mjesec dana početi realizirati, odnosno dodijeliti nešto materijala za nekoliko kuća kako bismo započeli s obnovom, pojasnio je fra Darko. Pomoć koja stiže iz Hrvatske itekako će dobro doći, a angažiranost koju je pokazao i predsjednik Josipović dijelom je i jamstvo da Trusina, ali i cijeli konjički kraj, neće ostati u zaboravu.

Zločin

Već na samom početku sukoba znalo se kako će selo pasti u ruke Armije BiH, čije su snage brojčano bile nadmoćne nad malobrojnim braniteljima Trusine.

Nakon toga 4 pripadnika HVO-a se predaju zbog činjenica da je Armija već ušla u selo i zarobila sve civile. Sva četvorica zarobljenih pripadnika HVO-a su strijeljana, a pobijeno je još 18 civila. (DL)


Nema komentara

Anketa

Ustavi