RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Oznakom zemljopisnog podrijetla u BiH je zaštićeno osam proizvoda

Napisano 18.01.2015. 13:53

Oznakom zemljopisnog podrijetla u BiH je zaštićeno osam proizvoda i ta oznaka im osigurava veći stupanj konkurentnosti i prepoznatljivost na tržištu. Prva dva zaštićena proizvoda bila su gračaničko keranje i cazinski kestenov med, a u protekloj godini u registar su upisani ljubuški rani krompir, sarajevski filigrani, sarajevski zlatari, sarajevski savat te hercegovački med i kreševsko potkovano jaje.

Zemljopisna oznaka identificira određenu robu kao robu porijeklom s teritorija određene zemlje, regije ili lokaliteta s tog teritorija, gdje se određena kvaliteta, reputacija ili druge karakteristike robe bitno mogu pripisati njezinom zemljopisnom podrijetlu.

Iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, institucije koja je nadležna za provođenje upravnog postupka za stjecanje oznaka, za Fenu su kazali da se oznaka zemljopisnog podrijetla upotrebljava za obilježavanje prirodnih, poljoprivrednih, industrijskih, obrtničkih i proizvoda domaće radinosti. Ta oznaka, pojašnjavaju, ne štiti proizvod, nego znak kojim se označava proizvod. Njome su zaštićeni i proizvođač i kupac od eventualnih pokušaja prevara ili lažiranja određene robe.

Predsjednik Udruženja pčelara ''Kesten'' iz Cazina Hazim Hodžić kaže da je Udruženja vlasnik oznake od 2010. godine, a da je doprinijela tome da je cazinski med prepoznatljiv na tržištu, traženiji je na domaćim sajmovima, ali i na izlaganjima u zemljama okruženja.

Osnovni razlog apliciranja za oznaku bila je želja za zaštitom proizvoda od kestena po kojem je područje Cazina stoljećima prepoznatljivo.

- Cazinski kestenov med na svim sajmovima dobivao je najviše ocjene, na slovenačkim sajmovima, iako i oni imaju kestenovu pašu, naš med su ocjenjivali najvišim ocjenama. To je bio dovoljan razlog da tražimo zaštitu svog proizvoda, rekao je Hodžić. Kada su aplicirali za oznaku geografskog porijekla prijavili su 35 pčelara, međutim, gubitkom članova Udruženje je ostalo na osam oznaka. Ove godine komisija je izašla na pet pčelinjaka i odobrila oznaku za pet pčelara.

Dnevnik.ba


Nema komentara

Anketa

Ustavi