RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

U Ljubuškom uskoro plantaže paulovnije, kraljevskog drveta

Napisano 01.11.2015. 13:45

Ljubuški je nadaleko poznat kao dio Hercegovine s velikim brojem poljoprivrednika čiji je najpoznatiji proizvod mladi krumpir, ali i kao kraj od nekoliko polja s velikim brojem zapuštenog i neobrađenog zemljišta zbog sve manje isplativosti bavljenja poljoprivredom. Na žalost, u zadnje vrijeme poznat je i zbog sve većeg odlaska stanovništva ‘trbuhom za kruhom’ u bijeli svijet, a oni poljoprivrednici koji se odluče za ostanak i borbu s ‘vjetrenjačama’, kako bi opstali, morat će se okrenuti nekim drugim poljoprivrednim izvorima prihoda.

Ivan Džajić iz ljubuškog mjesta Vojnići, uvidjevši loše stanje u kojoj se poljoprivreda nalazi i spoznavši sve neiskorištene mogućnosti ljubuškog kraja, odlučio se okrenuti drukčijem vidu poljoprivrede.

Naime, on se odlučio za plantažni uzgoj paulovnije – kraljevskog brzorastućeg drveta koje je relativno nepoznato u našim krajevima.

 

Za 4 mjeseca do 5 metara

“Prvi put sam čuo o paulovniji od svog zeta koji mi je i donio o njoj podosta literature, a onda sam o njoj tragao na internetu gdje sam našao mnogo podataka o njezinom uzgoju. Još davno sam razmišljao o sadnji energetskog drveća, odnosno topola čiji me uzgoj dojmio jednom prilikom u Italiji. Međutim, ideju sadnje topola nisam realizirao, ali sada sam se odlučio za plantažnu proizvodnju paulovnije, jer sam dosad prezadovoljan rezultatima prvih ‘probnih’ stabala”, kaže Džajić.

Njegove prve sadnice su za manje od četiri mjeseca dosegle visinu i do pet metara, a listovi drveta su dosezali širinu pomalo nevjerojatnih 70 centimetara.

Kako se razvoj ‘probnih’ sadnica ovog drveta pokazao vrlo uspješan, Džajić planira plantažnu proizvodnje paulovnije.

“Planiram na proljeće posaditi otprilike pet duluma, ako biljke prežive ovu zimu. Ljetos sam se uvjerio u njihov brzi rast, ispitao tla za sadnju, količinu potrebne vode, a sada mi još preostaje vidjeti kako paulovnija reagira na zimu”, dodaje on.

Njegove paulovnije su od samog početka izazvale veliko zanimanje Ljubušaka koji u velikom broju dolaze uvjeriti se u njihov brzi rast. Neki od njih su pesimistični, ponajviše oni nestrpljivi, jer se na ‘plodove rada’ čeka nekoliko godina, ali ima i onih koji se odlučuju za uzgoj ovog kraljevskog drveta.

 

Uspjeh zagarantiran

“Ivan Džajić je čovjek koji je uvijek korak ispred drugih i zato ne sumnjam u njegovu ideju o uzgoju paulovnije za koju smatram da bi mogla uspjeti na ovim područjima, možda čak i bolje od uzgoja smilja. Dosta sam čitao o njoj i vidjevši sve njezine pozitivne strane odlučio sam se za njezin uzgoj. Planiram posaditi četiri duluma u dvije etape jer, prema njezinoj sadašnjoj cijeni, za 9-10 godina na našoj zemlji ništa ne može dati toliko novca”, govori Goran Bebek iz Šipovače.

Džajićeva paulovnija, pored Hercegovaca, privlači i zainteresirane posjetitelje iz Dalmacije.

“Veće su mogućnosti za njezin uzgoj u Hercegovini negoli u Dalmaciji. U Bogom danoj zemlji uz spoj iskustva i mladosti te barem malo vjere, uspjeh je zagarantiran”, veli Andrija Macan iz Vrgorca u susjednoj Hrvatskoj.

Kažu da u nekim dijelovima svijeta novorođeno žensko dijete na dar dobije sadnicu paulovnije, jer će upravo to drvo služiti za izradu cijelog namještaja koji će, kad odraste, nositi sa sobom kao miraz. Tko zna, možda dobra cijena paulovnije zadrži stanovništvo na ovim prostorima i vrati odseljene i one koji će iseljavati, jer ne zahtijeva velika truda pa bi je tako stanovništvo ovih krajeva moglo saditi pred polazak u tuđinu i vraćati se za nekoliko godina kada bi joj došlo vrijeme sječe.

 

O paulovniji 

Paulovnija je drvenasta biljka koja je dobila ime po Ani Pavlovni, kćeri ruskoga cara Pavla I. To je vrlo dekorativno drvo, široke krošnje, koje naraste do 20 metara visine i to samo u razdoblju od osam do deset godina. Koristi se za izradu namještaja, igračaka, papira, biogoriva… Drvo je mekano, svijetlo i lako se boji, stoga je idealna sirovina u industriji proizvodnje namještaja. Paulovnija ima i izrazito dobro akustično svojstvo pa služi i za gradnju instrumenata poput violina jer zadržava malo vlage, odnosno brzo se suši, ne deformira se i teško se lomi.

 

Paulovnija jedno od rješenja za spas poljoprivrede

Nekad se na ljubuškim poljima uzgajao pamuk, zatim duhan, a posljednjih desetljeća krumpir, rajčica, kupus i druge vrste povrća. Danas su polja sve zapuštenija, a neki se odlučuju na proizvodnju smilja.  Iskusni poljoprivrednik i trgovac Džajić rješenje za spas poljoprivrede vidi u uzgoju novih kultura.

“Svaka biljka ima svoje podneblje. Mislim da bi uzgoj paulovnije u našem kraju donio izvrsne rezultate sudeći po dosadašnjem razvoju stabala koje sam posadio. Imamo dosta zapuštenog ljubuškog polja za koje je prava šteta da se ne obrađuje. Uz to, poljodjelstvo nam je svake godine u sve težem stanju, a poljodjelci koji desetljećima uzgajaju tradicionalno povrće bilježe sve manje profita, ali i gubitke pa u tome ne vidim perspektivnu budućnost. Stoga, smatram da bi naši proizvođači trebali gledati dugoročnije i okrenuti se nekim novim izvorima profita iz poljodjelstva, a kao jedno od rješenja vidim plantažni uzgoj paulovnije”, smatra Ivan Džajić.

DL


Nema komentara

Anketa

Ustavi