RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Hodočašće na Bleiburg u spomen svim Hrvatskim žrtvama

Napisano 12.05.2014. 18:57
Hodočašće na Bleiburg u spomen svim Hrvatskim žrtvama

“Ne može se tolika količina likvidacija provesti bez dobro organiziranog sustava, bez ideje kako će te to raditi”

Bleiburško polje u obližnjoj Austriji svake je godine poprištem komemoracije obljetnice Bleiburške tragedije.

17. svibnja 2014. obilježit će se i 69. godišnjica masakra hrvatskih vojnika i civila tijekom Drugog svjetskog rata. Sa zagrebačkog autobusnog kolodvora taj će dan u organizaciji Počasnog bleiburškog voda u Austriju krenuti 25 besplatnih autobusa.Organizatori ipak preporučaju zainteresiranima da se, ako ikako mogu, na Bleiburg upute u privatnom aranžmanu. Prošle je godine, naglašavaju, stotinjak građana ostalo bez mjesta u autobusima. Jedan dio autobusa već je zauzet jer je dodijeljen udrugama.

Bit će ovo treći put da se komemoracija održava bez pokroviteljstva Sabora Republike Hrvatskekoje je ukinuto dolaskom Kukuriku koalicije na vlast. Doduše, još 2012. je Sabor komemoraciju financirao jer su sredstva u proračunu već bila predviđena. Pokrovitelji će zato biti nekoliko županija, općina i gradova iz Hrvatske i BiH. Među njima, kao i prošle godine, bit će Virovitičko-podravska županija. Župan Tomislav Tolušić i sam će se uputiti na BleiburgOn smatra da bi Sabor morao vratiti pokroviteljstvo nad komemoracijom.

- Veliki broj Hrvata je ondje poginuo. Tko je bio na kojoj strani nije važno. Poginulo je puno civila, poginulo mnogo nedužnih ljudi, majki i očeva, braće i sestara i hrvatska država bi mogla imati toliko pijeteta prema tom događaju da dođe tamo i položi vijence – kaže nam Tolušić.

“Ne može se tolika količina likvidacija provesti bez sustava”

Bleiburška tragedija i Križni put već godinama izazivaju rasprave, političke i ideološke podjele. No, (gotovo) svi su složni oko jedne stvari – masovna smaknuća su se dogodila.

- Najsustavnije likvidiranje bilo je dugotrajno, od početka svibnja i cijeli lipanj, dok su svi zarobljenici upućivani na križne puteve. Svi će reći da je odmazda sastavni dio svakog rata. Da, pobjednici su ti koji pišu pravila. Ali odmazda, koja je nužna posljedica ratnih zbivanja, trebala bi biti ograničena vremenom i količinom žrtava. Ovdje se vidi da je to i vremenski i brojčano prešlo odmazdu, da je bilo sustavno planirano. Ne može se tolika količina likvidacija provesti bez dobro organiziranog sustava, bez ideje kako ćete to raditi – kaže nam autorica knjige “Bleiburg i Križni put”, dr. sc. Martina Grahek Ravančić sa Hrvatskog instituta za povijest.

Naša sugovornica protiv je politizacije Bleiburga. Smatra kako bi o ovom povijesnom događaju djeca trebala učiti iz školskih udžbenika.

- Bleiburg je povijesni događaj koji traži svoju analizu, svoje mjesto u prošlosti i konkretan i kritički osvrt. To je dio hrvatske povijesti koji zaslužuje da se prema njemu donese stav, bilo povijesni, bilo u javnosti. Takav stav trebao bi biti nepolitiziran i kao takav mora biti prenesen u udžbenike, mlađim naraštajima. Ali ne kao trauma nego kao nešto o čemu moramo imati stav i iz toga izvući nešto pozitivno, u smislu da se ne ponovi – kaže hrvatska znanstvenica.

Službeni dio komemoracije započet će 17. svibnja u 12 sati uz izravan prijenos na HRT-u.

Program komemoracije

11:00 – molitva kod hrvatskog groba na mjesnom groblju u Unterloibachu, odakle kreće procesija prema Bleiburškom polju
12:00 – početak službenog dijela
12:05 – pozdravni govor u ime pokrovitelja, župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja
12:15 – pozdravni govor u ime hrvatskog naroda u BiH, Dragan Čović
12:20 – pozdravni govor gđe Anneliese Kitzmueller, zastupnice u saveznom parlamentu u Beču
12:30 – Sveta misa koju predvodi dubrovački biskup msgr. Mato Uzinić
13:40 – molitva za žrtve Bleiburške tragedije islamske vjeroispovijesti
13:50 – pozdravni govor predstavnika Počasnog bleiburškog voda, Ante Kutleša
13:55 – polaganje vijenaca

Više ovdje

B.P./H.D.

 


Nema komentara

Anketa

Ustavi