RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Prof. Branko Caratan: Treći entitet ne bi doveo u opasnost BiH

Napisano 11.07.2010. 09:29
Prof. Branko Caratan

Profesore Caratan dolazite na mostarsko Sveučilište. Kakvo Vam je iskustvo?

Mislim da je veoma dobra stvar za ukupni probitak Bosne i Hercegovine i dijela gdje žive Hrvati da se razvitak podupre sa jakom obrazovnom strukturom. Obrazovanje je danas jedan od najjačih faktora koji ubrzavaju ekonomski rast. Bez toga nema napretka, a dobro je da postoji studij političkih znanosti koje treba ne samo educirati stručnjake , nego širiti znanja o političkim odnosima među običnim ljudima i na taj način pomoći da političke odluke postanu racionalne.

Smatrate li hrvatska Vlada dovoljno izdvaja za ovo jedino Sveučilište na hrvatskom jeziku u BiH?

To mi je jako teško odgovoriti, jer ne znam točne podatke, no ako je riječ o pomoći RH bosanskohercegovačkim Hrvatima, onda je svakako najbolje da Republika Hrvatska pomaže tako da se ulaže u obrazovanje.

Dolazite iz Zagreba. Kako komentirate političke procese u RH danas?

Politička situacija u RH danas je u velikoj mjeri determinirana ekonomskom krizom, koja ima dva uzroka. Jedan uzrok koji je veći i značajniji jesu problemi unutarnje ekonomske politike, a drugi dodatni problem koji je bio katalizator loših domaćih ekonomskih tendencija je globalna recesija. Mjere koje Vlada poduzima ne bi se mogle u cjelini ocijeniti uspješnima. Neke od tih mjera bile su čak prorecesijske kao na pr. donošenje tkz. kriznog poreza koji je dodatno utjecao na smanjenje potrošnje i na neki način pojačavao recesijski efekt, a bitan problem hrvatskog društva je da je cijela hrvatska ekonomija pretežno uvoznička i da to ruši proizvodnju i zaposlenost. Zbog toga je zemlja bila prisiljena na permanentno zaduživanje, a to zaduživanje ima granice, i zato je danas manevarski prostor vlade sužen. Nezadovoljstvo građana se vidi u iznimno velikom broju potpisa koji su skupljeni za referendum protiv promjene propisa radnog zakonodavstva. Mogli bi reći da su skoro sve opcije u Hrvatskoj otvorene. Postoji mogućnost da vlada potraje do kraja mandata, a isto tako postoji mogućnost da se broj nezaposlenih značajno poveća ove jeseni i da neki od koalicijskih partnera nastoje na brzinu promijeniti stranu i pobjeći s broda koji tone što bi vodilo u prijevremene izbore. Pozitivna strana hrvatske politike je u tome da očito postoji zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u Europsku Uniju , a netko bi mogao reći da i Washington i Brussel žele Hrvatsku što prije dovesti u europsku integraciju. Naravno pod pretpostavkom da se provedu neophodne reforme i ispune kriteriji za prijem u EU.

Možete li kao politolog i diplomata reći gdje je mjesto BiH u strateškim interesima RH ili gdje bi trebalo biti?

Prije svega BiH je susjedna zemlja, drugo u BiH živi velika hrvatska zajednica, treće BiH je veliki trgovinski partner Hrvatskoj, to je jedna od rijetkih zemalja s kojima Hrvatska ima pozitivnu ekonomsku bilancu. Nesređenost i nestabilnost u BiH ima direktan povratni utjecaj na političku situaciju u Hrvatskoj, ali i obrnuto. Ekonomski i politički stabilna Hrvatska može pridonijeti racionalnim pristupom rješavanju elementarnih neriješenih problema političkog sustava BiH. Hrvatska mora i dalje inzistirati na cjelovitost susjedne države, ali isto tako mora jako podupirat one reforme u BiH koje idu prema dva bitna cilja. Prvi cilj je efikasnost političkog sustava , a drugi je ravnopravnost svih naroda. Niti se može efikasnost zanemariti u ime ravnopravnosti , a ni obrnuto. Prema tome, BiH je suočena s ozbiljnim reformskim zahvatima, i Hrvatska tu mora pomoći veoma pažljivom solidarnom i racionalnom politikom, koja ne bi trebala biti direktno involviranje u donošenje odluka susjedne suverene države, ali bi svakako trebala biti vođena tako da olakša pozitivni razvitak BiH, a ne otežava. Mislim da prvi koraci novog hrvatskog predsjednika Ive Josipovića idu u tom pozitivnom pravcu.

Smatrate li da u okviru tih reformi koji se moraju provoditi u BiH može po vašem mišljenju doći i do stvaranja trećeg entiteta?

Treći entitet je postao tabu tema, iako u ovom trenutku pojava trećeg entiteta ne bi prouzrokovala nikakvu opasnost, koja bi vodila u disoluciju BiH. Zahvaljujući poznatim povijesnim događajima treći entitet je dobio pejorativne političke karakteristike posebno u očima predstavnika međunarodne zajednice. Međutim politička znanost poznaje niz institucionalnih rješenja koja mogu postići i efikasnost i ravnopravnost i to je izvodivo i sa tri ili više entiteta. Zapadna politika bila bi svakako sretnija da izbjegne brojku tri. Mislim da se rješenje može tražiti na tragu jednog političkog sustava, koji bi kombinirao konfederalne i federalne elemente i koncept konsolidacijske demokracije. Dijelovi takvog pristupa moraju biti dobro izvagani, tako da ne idu ni na štetu efikasnosti, niti na štetu ravnopravnosti. Za sada bi se moglo reći da na tom planu postoje određeni otkloni koji onemogućavaju brzi pozitivni pomak.

Kako ocjenjujete dosadašnji mandat predsjednika RH Ive Josipovića?

Najkraće rečeno predsjednik Josipović je nadmašio očekivanja onih koji su ga podržavali u izbornoj kampanji. Izazvao je i opoziciju koja se pokušala suprotstaviti nekim njegovim potezima. Za sada bi se moglo reći da predsjednik Josipović vuče poteze koji predstavljaju pozitivne pomake u pogledu vanjske politike, posebno kada se radi o odnosima u regiji, ali i na planu unutarnje politike u kontekstu smirivanja političkih napetosti. Pritom mislim na njegove posjete BiH, i na činjenicu da je on obišao sve tri nacionalne zajednice, da se pojavio i u Bleiburgu i u Jasenovcu, te da je u svakom slučaju uvijek racionalnim pristupom afirmirao antifašističku poziciju. Mislim da bi se za sada moglo reći da radi veoma dobro i da predstavlja stabilan faktor hrvatskog političkog sustava.

U listopadu će biti održani parlamentarni izbori u BiH Pratite li procese i kakva su vam očekivanja?

Za izbore u BiH bi se moglo reći da reflektiraju ono što su neki komentatori nazvali popisom stanovništva. Naime, u politološkoj teoriji je konstatirano da neriješeni problemi u višenacionalnoj zajednici na državnom planu, na stranačkoj se strani reflektiraju kao podrška glavnoj nacionalnoj političkoj stranci u svakoj nacionalnoj zajednici. Politička pluralizacija unutar nacionalnih zajednica je teško rješivi problem ukoliko osnovno političko pitanje ravnopravnosti u funkcioniranju političkog sustava nije korektno i racionalno izvedeno. Bez obzira na to što postoji vremenski odmak od rata i što se neke nesnošljivosti ipak polako gase, ostaje veliki problem racionalne rekonstrukcije političkog sustava. Tu će naravno veliku ulogu imati međunarodna zajednica koja je uspješno zaustavila rat, ali njen model političkog sustava se i po vlastitom priznanju njegovih kreatora nije pokazao kao najracionalnije rješenje. U tom kontekstu očigledna je činjenica da se pripadnici najmalobrojnijeg naroda u BiH nalaze pred najvećim brojem problema. Moram reći da ti problemi nisu nerješivi, i da će u tome veliku ulogu morati imati racionalna rekonstrukcija političkog sustava s jedne strane, te europeizacija bosanskohercegovačke politike s druge strane koja je nužan preduvjet približavanja zemlje europskoj integraciji. Naime, europeizacija može paralelno sa zadovoljavanjem europskih kriterija rješavati i neke osnovne probleme političke i ekonomske tranzicije. Naravno, veliku ulogu u promjenama u BiH će imati politika Hrvatske i Srbije u regiji. Ukoliko Hrvatska i Srbija budu ekonomski napredovale, a politički bile stabilne i demokratske države s jasnom proeuropskom orijentacijom, to će biti veliki prilog pozitivnim promjenama u BiH.

U BiH već neko vrijeme postoji problem pri odabiru hrvatskog člana predsjedništva. Kako to komentirate?

Mislim da promjena koja je dovela do sadašnjeg modela nije baš najsretnija. Ona bi možda mogla rezultirati boljim efektom da se radi o izborima na bazi pariteta, tako da svaka nacionalna zajednica nastupa s istim brojem glasova. Međutim kako to nije slučaj to dovodi do posve nepotrebnih situacija koje ne pridonose pozitivnom demokratskom razvitku, a posebno ne pridonosi slabljenju tenzija na planu međunacionalnih odnosa. Izborni inženjering mogao je biti primijenjen na bolji način.

Vjerujete li da će neki hrvatski kandidat moći parirati, pa čak i pobijediti Željka Komšića?

Teško mi je to izvana prognozirati. Mislim da bi bilo dobro da uz ovakav model dođe do šireg političkog dogovora u okviru političkih stranaka kojim bi se izbjeglo situaciju koja ne stvara realnu političku pluralizaciju i ne smanjuje nacionalne tenzije, jer očito je da izborna matematika vodi prema jednom sasvim predvidljivom rezultatu.

Jeste li upoznali nekog političkog lidera u BiH i kakvo Vam je iskustvo?

Moje mišljenje je da kod ovdašnjih političkih lidera postoje određeni pomaci u njihovim političkim razmišljanjima, ali i strah kako će njihova glasačka baza reagirati na promjene. Na žalost posljedice rata i konflikata osjećaju se prije svega u društvenoj bazi.

Postojale su i druge nacije koje su imali još teže konflikte, pa su ih savladale, tako da se može biti na dugi rok usprkos svemu optimističan. Veliku ulogu u političkim promjenama u BiH morati će odigrati upravo domaći politički lideri. Pritom će se lideri nacionalnih zajednica morati odreći svojih maksimalističkih zahtjeva. Bosna i Hercegovina ne može biti unitarna niti se može očekivati njen raspad. U samom vrhu političkog sustava u BiH mora se osigurati ravnopravan položaj svakog naroda u okviru političkog sustava koji funkcionira i koji ne dovodi cjelovitost zemlje u pitanje.

Vaša poruka za sve čitatelje našega portala...

Mislim da će ulogu u promjenama u BiH odigrati mladi ljudi ukoliko budu dobro educirani, ukoliko budu odgovorni i hrabri. Tu naravno svoju ulogu ima i studij političkih znanosti. Aktivna uloga mlade generacije može osigurati perspektivu boljeg života u BiH. Mlada generacija mora premostiti sadašnje probleme i usmjeriti političke ciljeve prema budućnosti i europskoj perspektivi koja će predstavljati radikalan pozitivan obrat.

Miran Elezović/Izbori2010.org


Nema komentara

Anketa

Ustavi