RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Sulejman Tihić za Jutarnji list: "BiH je jača s tronošcem nego s dvonošcem"

Napisano 30.04.2010. 23:21

Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić u razgovoru za zagrebački Jutarnji list istaknuo je kako je prošle sedmice na sastanku s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor usaglasio ideju stvaranja posebnih odnosa između dviju BiH i Hrvatske uz mogućnost da se u to uključi i Srbija.

"Govorili smo i o mogućnosti saradnje u zajedničkim projektima, poput gradnje infrastrukture u BiH, gradnji cesta i elektrana. Tu Hrvatska ima veliko iskustvo i kapacitete koje mi nemamo. Zajedno bismo mogli iskoristiti fondove EU u gradnji plovnog puta tokom Save i zajedničkom nastupu prema trećim tržištima".

U vezi sa problemima koji opterećuju odnose BiH i Hrvatske, Tihić je istakao nepotpisane sporazume u vezi sa Lukom Ploče, imovinsko-pravnim odnosima i granicama. Odgovornost je podijelio na obje strane.

BiH se ne može raspasti niti podijeliti

"Za neriješene imovinsko-pravne odnose veća je odgovornost na strani BiH, zbog blokade Republike Srpske koja je uvjetovala potpisivanje toga sporazuma vraćanjem stanarskih prava Srbima izbjeglima iz Hrvatske. Glavni je problem što se o tome premalo razgovara. Hrvatska i Slovenija iskazale su spremnost da riješe pitanje granica i ne vidim zašto ne bismo i mi", rekao je Tihić.

Na pitanje je li BiH danas nefunkcionalna država na granici raspada ili buduća članica EU koja postupno rješava svoje probleme, Tihić je decidno odgovorio da se BiH ne može raspasti niti se može podijeliti.

"No, BiH jest nefunkcionalna: iskorišteni su svi kapaciteti daytonskog Ustava, on je sad kočnica daljnjega razvoja i integracije, kako unutrašnje, tako i one s EU. Dayton je iscrpio svoje mogućnosti".

Kad je riječ o odnosima naše zemlje sa Srbijom, Tihić je naveo kako imamo zastoj u posljednje četiri godine. On je, unatoč tome što je Tadić nedavno boravio u BiH, izjavio kako u posljednje četiri godine nije bilo ni jednog službenog susreta članova Predsjedništva BiH s predsjednikom Srbije.

"Tadić je bio u BiH dok sam još ja bio član Predsjedništva BiH do 2006. i bio je u Srebrenici 2005. No, nakon toga odnosi BiH i Srbije sveli su se na odnose Srbije i entiteta Republike Srpske", smatra Tihić.

Ipak, on je istakao važnost usvajanja Deklaracije o Srebrenici te je naglasio kako je Boris Tadić u posljednje vrijeme dao dosta pozitivnih izjava
- da neće priznati bilo kakav referendum koji znači podjelu BiH i da je nacionalni interes Srbije cjelovita BiH.

Konstataciju novinarke Jutarnjeg da se od Tadića očekivalo snažno izvinjenje, a ono zapravo došlo od Ive Josipovića, Tihić je prokomentirao riječima da se Tadić izvinio još 2005. i išao u Srebrenicu.

Prošlost izaziva sukobe, svi smo pristrani

"Prošlošću se trebaju baviti sudovi i tužiteljstva. Prošlost izaziva sukobe jer na nju svaka strana drukčije gleda, svi smo pristrani. Sam sam prošao pet logora, od Bosanskog Šamca, Brčkog, Bijeljine i Batajnice do Sremske Mitrovice, gdje sam tri mjeseca bio zatvoren s Vukovarcima, ali ne želim živjeti u prošlosti ni okrivljavati jedan narod zbog onoga što sam prošao. Krivi su pojedinci i njima treba suditi", odgovorio je lider SDA.

Na neizbježno pitanje o idealnom rješenju za Hrvate u BiH, uz podpitanje je li to treći entitet spremno je odgovorio odrično.

"Smatram da entitetsko uređenje nije dobro, ni dvoentitetsko ni troentitetsko. No, isto tako smatram da moramo imati 'tronožac', jer je Bosna i Hercegovina daleko jača s 'tronošcem' nego s 'dvonošcem', što podrazumijeva punu ravnopravnost sva tri naroda".

Dodao je i kako se osnovna smetnja uspostavljanju ravnopravnosti naroda u BiH, Dayton, ne može mijenjati ili uklanjati bez pomoći SAD.

"Amerika je ta snaga koja je presudno utjecala na završetak rata i nakon Daytona sve velike reforme izvršene su uz pomoć Amerikanaca, počevši od banalnih stvari uvođenja zajedničkih autotablica do stvaranja jedne vojske u BiH", završio je Tihić.


Nema komentara

Anketa

Ustavi