RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Neonacisti ulaze u Europarlament

Napisano 26.05.2014. 10:21
Neonacisti ulaze u Europarlament

Građani 21 članice Europske unije, Austrijanci, Belgijanci, Bugari, Ciprani, Danci, Estonci, Finci, Francuzi, Grci, Hrvati, Mađari, Talijani, Letonci, Litvanci, Luksemburžani, Poljaci, Portugalci, Rumunji, Šveđani, Slovenci i Španjolci jučer su izabrali novi saziv Evropskog parlamenta.

Objavljeni podaci pokazuju da je uzlaznosti na izbore u Europskoj uniji bila 43,1 posto. Zemlje srednje i istočne Europe, koje su se svojedobno srčano zalagale za ulazak u EU, u nedjelju su masovno apstinirale od izlaska na europske izbore koje smatraju izborima drugog reda, bez velike važnosti za njihov svakodnevni život, piše agencija France Presse.

Raspuštanje francuskog parlamenta

Ipak, u više zemalja EU-a izlaznost je veća nego prije pet godina, uglavnom u starim zapadnim demokracijama.

Ultradesna stranka Nacionalna fronta osvojit će europske izbore u Francuskoj s 25 posto glasova, a socijalisti predsjednika Francoisa Hollandea na trećem su mjestu iza stranke desnog centra UMP, pokazuju u nedjelju rezultati triju izlaznih anketa.

Ultradesna Nacionalna fronta čelnice Marine Le Pen zatražila je u nedjelju raspuštanje francuskog parlamenta, nakon što su izlazne ankete pokazale da je njezina protuimigrantska i euroskeptična stranka pobijedila na izborima za Europski parlament u Francuskoj.

Opozicijske stranke desnog centra u Sloveniji osvojile su, po neslužbenim informacijama, više glasova i zastupničkih mjesta od stranaka slovenske ljevice i liberalnih stranaka na evropskim izborima održanim u nedjelju, koje je obilježila i vrlo mala izlaznost.
Nova euroskeptična stranka AfD, Alternativa za Njemačku, mogla bi dobiti 6,5 posto što će joj omogućiti ulazak u Evropski parlament.Krajnje desna Nacionaldemokratska stranka Njemačke (NPD) nalazi se između 0,8 i 1 posto te bi prvi put, s jednim zastupnikom, mogla ući u Evropski parlament.

Desnica

Prema prvim djelomičnim rezultatima parlamentarnih izbora u sjevernoj belgijskoj regiji Flandriji u uvjerljivom vodstvu je Novi flamanski savez (NVA), stranka koja se zauzima za samostalnost Flandrije, dok su u Valoniji, na jugu zemlje, socijalisti (PS) i dalje najjača stranka. NVA je i do sada bila najjača stranka u Flandriji, ali nije sudjelovala u vlasti na saveznoj i regionalnoj razini. Ako se potvrdi da je NVA prešla 30 posto glasova u Flandriji, smatra se da će ta stranka postati nezaobilazan faktor u formiranju savezne vlade. U tom slučaju mogu se očekivati teški pregovori o sastavljanju nove vlade jer se frankofone stranke protive rastakanju Belgije.

U programu najjače flamanske stranke - nacionalističkog NVA stoji da se zauzima za Belgiju kao konfederaciju dviju najvećih regija koje bi imale sve ovlasti, a saveznoj državi ostavili bi se samo obrana i vanjski poslovi.
Austrijska narodna stranka (OeVP) prema izlaznim je anketama dobila najviše glasova na europskim izborima koje je obilježio i veći broj glasova za krajnje desnu Slobodarsku stranku (FPOe), prenose agencije.

OeVP, koji je 2009. na izborima na izborima za Europski parlament osvojio 30 posto glasova, ove je godine pao na 27,1 posto, socijaldemokrati (SPOe) imaju gotovo 24 posto koliko su osvojili i prije pet godina, a FPOe je dobio čak 20,1 posto u odnosu na 13 posto prije pet godina.

U Grčkoj bi mogla pobijediti radikalna ljevica, pokazuju rezultati izlaznih anketa objavljeni u nedjelju nakon zatvaranja birališta.

Kritika štednje u Grčkoj

Grčka stranka radikalne ljevice Siriza neznatno vodi pred desnom Novom demokracijom premijera Antonisa Samarasa, pokazuju izlazne ankete. Očekuje se da će Siriza na čelu s Aleksisom Tsiprasom, koji je kampanju gradio na kritici mjera štednje, dobiti između 26 posto i 30 posto glasova, a vladajuća Nova demokracija od 23 posto do 27 posto glasova Grka. S druge stranke političkog spektra neonacistička stranka Zlatna zora mogla bi osvojiti između osam i deset posto glasova.

U Europski parlament bira se 751 zastupnik. Ovo su prvi izbori u historiji na kojima bi gotovo 400 milijuna birača neizravno moglo utjecati na izbor novog predsjednika Europske komisije.

Europsko vijeće, dakle predsjednici država ili vlada, kao i dosad imenuje kandidata za predsjednika Europske komisije, no ovaj put, na temelju Lisabonskog ugovora, odluku mora donijeti kvalificiranom većinom vodeći računa o rezultatima izbora za Europski parlament, prenosi Hina.

Bljesak 


Nema komentara

Anketa

Ustavi