Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9572
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » BiH između Istoka i Zapada: Tajna iransko-bosanskog prijateljstva

BiH između Istoka i Zapada: Tajna iransko-bosanskog prijateljstva

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 27.01.2012. 12:30

BIH IZMEĐU ISTOKA I ZAPADA: Tajna iransko-bosanskog prijateljstva

Nakon što je iranska vlada prije dvije godine objavila da je za unapređenje ekonomske suradnje sa BiH izdvojeno 150 milijuna eura, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH u Teheranu će 21. veljače biti organiziran Poslovni forum Bosna i Hercegovina - Islamska Republika Iran, na kojem bi se trebali dogovoriti konkretni investicijski projekti; novinarka „Slobodne Bosne“ otkriva kako su Iranci pokušali pod posve drugim nazivom u Sarajevu otvoriti ispostavu Mellat banke, koja se nalazi pod međunarodnim sankcijama zbog financiranja nuklearnog programa, te zašto nisu odustali od ulaganja u bankarski sektor BiH

NAJZNAČAJNIJA IRANSKA INVESTICIJA U BiH JE INSTITUT IBN SINA

Iranska opozicija u egzilu tvrdi da je Naučnoistraživački institut Ibn Sina najvažniji punkt Islamske revolucionarne garde za cijeli region Balkana

Piše: Suzana Mijatović, Slobodna Bosna

U organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH, odnosno Agencije za promociju izvoza, brojna delegacija bh. privrednika otputovat će 21. veljače u Teheran, na Poslovni forum Bosna i Hercegovina -Islamska Republika Iran. Kako su istakli organizatori tog privrednog skupa, na kojem će uz predstavnike ministarstava vanjskih poslova i privrednih komora dviju država, te bosanskohercegovačkih i iranskih biznismena, sudjelovati i čelnici Agencije za promociju stranih investicija u BiH, cilj Poslovnog foruma je predstavljanje ekonomskih potencijala, uspostava intenzivnije bilateralne suradnje i značajnije trgovinske razmjene, na čemu iranske diplomate u BiH već duže vrijeme inzistiraju. Podsjetimo da je prije gotovo dvije godine ministar privrede i financija Irana Seyad Shamsoddin Hosseini, tijekom posjeta Sarajevu i razgovora sa tadašnjim federalnim premijerom Mustafom Mujezinovićem, objavio da je iranska vlada izdvojila 150 milijuna eura za unapređenje ekonomske suradnje sa BiH. Iranski veleposlanik u BiH Golamrez Jusefi je naknadno, u više susreta s bh. političarima, isticao spremnost za investicije u sektor financija, energetike, cestogradnje i građevinarstva, te osnivanje zajedničkih kompanija koje bi proizvode iz BiH i Irana plasirale na europsko i azijsko tržište. No, konkretni su investicijski projekti, unatoč deklariranoj spremnosti iranskih i bh. zvaničnika, ipak izostali.

U proljeće 2010., dvadesetak dana prije nego što je iranski ministar privrede i financija došao u BiH, objavili smo da je na Međunarodnu investicijsku konferenciju Sarajevo Business Forum, koja je u organizaciji Bosnia Bank Internationala održana početkom travnja, Veleposlanstvo Islamske Republike Iran prijavilo dolazak delegacije od jedanaest članova.

PREGOVORI O KUPOVINI DIONICA PRIVREDNE BANKE SARAJEVO

Između ostalih, svoj dolazak u BiH tada su najavili Doost Khoseini, zamjenik generalnog direktora za vanjske poslove u Izvoznoj razvojnoj banci Irana (EDBI), i Fazel Larijani, visoki savjetnik u iranskoj investicijskoj kompaniji Gadir, filijali Saderat banke, kojom upravlja Revolucionarna garda. Dolazak Khoseina i Larijana tada je zadao dosta muke domaćinima, nakon otvorene zabrinutosti američkih diplomata u BiH, budući da se navedene institucije odranije nalaze na „crnoj listi“ SAD-a, zbog povezanosti s iranskim Ministarstvom obrane, odnosno, oružanim snagama. Nekoliko mjeseci kasnije se ispostavilo da su dvojica uglednih bankara, zapravo, bili prethodnica, te da Iranci planiraju u BiH otvoriti prvu banku, koja je trebala predstavljati ravnopravnog konkurenta Bosna Bank International (BBI), čiji je većinski vlasnik Islamic Development bank iz Saudijske Arabije.
Prema informacijama Slobodne Bosne, predstavnici jedne od vodećih iranskih banaka (druge po veličini) Mellat banke, koja osim u Iranu, ima podružnice u Turskoj, Južnoj Koreji, Armeniji, Engleskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, pokušali su krajem 2010. investirati dio svog kapitala u bankarski sektor BiH. Kako se, međutim, Mellat banka, zbog financiranja iranskog nuklearnog programa, od 2007. nalazi pod sankcijama SAD-a, a kasnije i pod sankcijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i Europske unije, što je bio razlog da im se zabrani poslovanje u većini zemalja, Iranci su prodor na bh. bankarsko tržište namjeravali izvršiti zaobilaznim putem. I mada je iranska banka u BiH trebala biti registrirana pod posve drugim nazivom - kao Adriatik banka, od investicije nije bilo ništa, jer im je Agencija za bankarstvo Federacije BiH, navodno zbog nepotpune dokumentacije, uskratila dobivanje potrebnih dozvola za rad, premda se spekulira kako su presudile obavještajne procjene. No, čini se kako „nesporazum“ s federalnom Agencijom za bankarstvo nije obeshrabrio Irance i da nisu odustali od ulaganja u bankarski sektor, jer su isti menadžeri koji su prije nešto više od godinu dana bili angažirani oko osnivanja Adriatik banke, u lipnju 2011. u Sarajevu registrirali firmu Star commercial company, čije se sjedište nalazi u naselju Hrasno, u ulici Azize Šaćirbegović.
I mada nije poznato da li novoformirana iranska tvrtka, osim iznajmljenih poslovnih prostorija, ima ijednog prijavljenog uposlenika u BiH, znakovito je da su njezini formalni vlasnici iz Irana posljednjih mjeseci u Sarajevu poslovno kontaktirali uglavnom s poslovodstvom banaka - Union banke, Privredne banke Sarajevo i Turkish Ziraat banke. Dakako, nimalo slučajno, iranska se poslovna delegacija s menadžmentom Privredne. banke Sarajevo sastala nedugo nakon što su članovi Skupštine banke (početkom srpnja 2011.) donijeli odluku o emisiji dionica zatvorenog tipa u iznosu od četiri milijuna KM. Radi se, pojasnimo, o primarnoj emisiji dionica koja se obavlja po principu zatvorenih ponuda i ne evidentira se u Komisiji za vrijednosne papire, odnosno na Sarajevskoj burzi, do okončanja kupovine. Takva poslovna transakcija koja podrazumijeva strateško partnerstvo s nekom od domaćih banaka, omogućila bi Irancima diskretan ulazak na financijsko tržište BiH. Dodajmo tome da su iranski dužnosnici, još od završetka rata, svojim bošnjačkim partnerima u Sarajevu spočitavali nedostatak dobre volje u uspostavi intenzivnije ekonomske suradnje (za koju je ispred SDA svojedobno bio zadužen Salem Šabić), ističući „goleme zasluge Irana“ u obrani BiH.

RATNE I PORATNE VEZE

Ranije smo pisali da su bliski kontakti između bošnjačkog političkog establišmenta i iranskog državnog vrha započeli još 1992., kada su tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović i njegov sin Bakir postigli načelni sporazum o vojnoj, političkoj i privrednoj suradnji. Naredne su godine u Iran otputovali Izetbegovićevi najpovjerljiviji ratni suradnici Hasan Čengić i Omer Behmen. kako bi dogovorili mehanizme vojne pomoći, koja je uz pošiljke oružja i municije za Armiju BiH, podrazumijevala i dolazak iranskih vojnih instruktora (kasnije raspoređenih od Sarajeva do Bihaća), ali i agenata iranske tajne službe VEVAK. Službeno je obavještajna suradnja s Irancima započela 1994., kada iz BiH u Teheran odlaze Bakir Alispahić, Irfan Ljevaković i Nedžad Ugljen, a potom i prve grupe „kursista“, pažljivo selektiranih, vjerski i ideološki provjerenih kadrova, koji su u Iranu pohađali specijalnu obuku. Računa se da je iranski utjecaj na vojne i policijske strukture bio presudan u procesu islamizacije Armije BiH, koji se provodio pod izravnim nadzorom prvog Izetbegovićevog vojnog obavještajca Fikreta Muslimovića i Zijada efendije Ljevakovića. Nakon što se pod snažnim pritiskom Amerikanaca Alija Izetbegović u proljeće 1996. (poslije upada vojnika IFOR-a u kamp na Pogorelici) formalno odrekao iranske vojne i obavještajne pomoći, aktivna uloga iranskih emisara u BiH zamaskirana je osnivanjem brojnih kulturnih, naučnih i obrazovnih organizacija, institucija, udruženja. Podsjetimo da je Iranski kulturni centar u Sarajevu ratne 1994. godine otvorio tadašnji iranski ministar vanjskih poslova Ali Akbar Velajati. Od tada do danas u BiH je pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Islamske Republike Iran otvoreno dvadesetak takvih institucija, od kojih su svakako najznačajniji Iranski kulturni centar, Naučnoistraživački institut Ibn Sina, Fondacija Mulla Sadra, Televizija Irib, Perzijsko-bosanski koledž, humanitarne organizacije Birds, Obnova, Most prijateljstva...

Naučnoistraživački institut Ibn Sina zvanično je formiran za izučavanje perzijskog jezika, pomaganje istraživačkih projekata, organiziranje okruglih stolova, naučnih skupova i simpozija iz oblasti nauke i kulture. Nezvanično je, pak, Ibn Sina izravna veza Iranske revolucionarne garde s akademskom zajednicom u BiH, koju pomažu na razne načine. Poznato je kako su ranijih godina mnogi bošnjački intelektualci, u organizaciji Instituta Ibn Sina, odlazili u Iran, na proslavu godišnjice Islamske revolucije. Nakon rata, upravo posredstvom instituta Ibn Sina iz BiH je u Iran otišao veliki broj studenata, koji su u toj državi imali plaćeno školovanje i boravak, a sve sa ciljem njihove trajne vjerske i ideološke indoktrinacije (osobe koje su u Iranu bile zadužene za bosanske studente, a koje su se predstavljale kao službenici Ministarstva obrazovanja ili Instituta Ibn Sina, bili su pripadnici Iranske revolucionarne garde). Internet portal balatarin.com koji uređuje iranska opozicija, dakako, daleko od Irana, svojedobno je objavio da je Naučnoistraživački institut Ibn Sina, čije se sjedište nalazi u veleljepnoj zgradi, u sarajevskoj općini Stari Grad, glavni servis Iranske revolucionarne garde za cijeli region Balkana.

BALKANSKI ŠPIJUNI

Suradnja Muslimovića, Mujezinovića i Najetovića s Irancima nastavljena je i nakon rata

Bliska suradnja visokih oficira Armije BiH, Fikreta Muslimovića, Envera Mujezinovića i Džemala Najetovića, s pripadnicima Iranske revolucionarne garde, koja je uspostavljena u ratnim godinama, u mirnodopskim je uvjetima nastavljena kroz Društvo iransko-bosanskog prijateljstva, u kojem su nekoć najutjecajniji vojni obavještajci iznimno aktivni. Pretpostavlja se kako je, pored Naučnoistraživačkog instituta Ibn Sina, najvažniji punkt Iranske revolucionarne garde u BiH Perzijsko-bosanski koledž koji je otvoren 1999. u llijašu kod Sarajeva. Navodno je iranski koledž osnovan sa ciljem i prikrivanja identiteta pripadnika Revolucionarne garde, koji u BiH dolaze s diplomama nastavnika, a zapravo se bave obavještajnim poslovima.