Forum

Facebook

Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 10011
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Halo, OSA, čujemo li se

Halo, OSA, čujemo li se

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 20.04.2011. 15:28

Halo, OSA, čujemo li se

Uvod u priču o prošlomjesečnom medijskom transferu sa FTV-om, ali u jednom smjeru, prema tvrdnjama upućenih, desio se još sredinom veljače. Sastali su se Bakir Izetbegović i Zlatko Lagumdžija da razmijene mišljenja kako sastaviti državnu vlast, nakon što je gotovo sve bilo dogovoreno s amerikancima oko izbacivanja dva HDZ-a iz Vlade Federacije.

- Znaš, Zlatko, mislim da znaš, bilo bi sada možda dobro, onako, da FTV malo ublaži svoj stav prema Banjaluci, da malo spusti tenzije - bio je više nego obično jasan Bakir.
- Slažem se, trebalo bi malo spustiti. Završit ću ja to sa ovim svojim Hadžiomerovićem - složio se Zlatko.
- Znaš, Zlatko, mislim, nije onaj tvoj problem, već onaj drugi, onaj iz Banjaluke - zabrinuto je pitao Bakir, član Predsjedništva.
- Što me briga za njim - kratko je odbrusio Zlatko.

Tako je u stvari završio svoju karijeru Slobodan Vasković na FTV-u, jedna od dvije perjanice slobodnog i istraživačkog novinarstva, kućni ljubimac OHR-a i Rafija Gregorijana, svijetla točka i krik novinarskog razuma iz Banjaluke, kako su ga godinama doživljavala raznorazna sarajevska nevladina udruženja i ostale profesionalne građanske narikače.
Za nekoliko dana Vasković je bačen sa tog virtualnog trona u blato među nas ostale, obične sluge režima iz Republike Srpske, ne zato što je njegov dojučerašnji urednik, ta druga slobodarska perjanica, sa petnaest godina zakašnjenja saznao za monstruozne snimke iz Srebrenice.
On je dobio otkaz zbog viših državnih interesa, jer su tako procijenili Bakir i Zlatko. Sve ostalo je šuplja priča o poštenju novinarskih radodajki, o ratnim huškačima i moralnim vertikalama. U stvari, to je priča o čovjeku kojeg je rat izbacio iz baletanki i ugurao mu diktafon u ruke, a on je pomislio da je novinar. I to bitan. Bitniji od samih priča koje je radio.
To je sve što se može napisati o slučaju "60 minuta" i dvojcu koji godinama kontaminira medijski prostor lažima i najprizemnijim uvredama, reketom i krivotvorinama. Jedan je odstranjen, a drugi, kako reče taj ponos FTV-a, još drži sat.
A na ovotjednom satu obrušio se Bakir na "Nezavisne novine" kako smo kao teškim, zabranjenim kasetnim bombama zasuli nenaoružane i nezaštićene agencije OSA i SIPA pripremajući tako teren za njihovo etničko čišćenje iz institucionalnog sustava države sve zajedno sa Sudom i Tužiteljstvom, na koje, koordinirano, referendumom frontalno napada Milorad Dodik.
Eto, takvi su današnji banjalučki novinari, točnije, izazivači kaosa, kako reče Nikola Špirić, predsjedavajući, koji svakodnevno već danima tuku nemoćne OSA i SIPA mobilnim brojevima telefona građana koje su protekle tri godine nezakonito prisluškivali u tim agencijama.
Rekao bi nepristran, objektivan sarajevski analitičar da se Špirić napokon na kraju mandata dozvao pameti pa stao da brani državu sa tezom kako su, eto, novinari kriminalci, a on pošten, ne znajući da Špirić tako samo brani obitelj, i bližu i onu dalju, koju je proteklih godina zaposlio u OSA.
Možda on i ne zna da tako Špirić od srca zahvaljuje i onim inspektorima SIPA što nisu vidjeli, a iz aviona se vidi, kako je izrezao krov audijevog džipa pa ga sada samo za sunčanih dana voza od Sarajeva do Banjaluke razmišljajući kako je na njemu pošteno zaradio par desetina tisuća maraka. Prava sitnica.
Ali, nisu se samo Špirić i Bakir našli na zajedničkoj crti obrane OSA i SIPA od agresivnih novinara već je čitava afera prisluškivanja u sarajevskoj političkoj kuhinji izmiksana u nekakvu sveopću teoriju zavjere što su je protiv države skovali Dodik, njegovi separatisti i trgovci oružjem. Ništa novo.
Međutim, čudi reakcija stranaca, međunarodnih branitelja prava novinara, na profesionalno i objektivno istraživanje, koji su se biranim riječima oglašavali o čitavom slučaju.
"Nemam ništa protiv javnih debata, ali objavljivanje cjelovitih brojeva telefona nije nešto što pripada javnosti. Mogu se neki brojevi izbrisati i ne prikazati i ovdje treba podsjetiti kako osobe, vlasnici brojeva telefona, imaju pravo na poštivanje njihovih ljudskih prava. Imate, također, i krivične predmete koji mogu biti stavljeni pod rizično i na taj se način mogu ugroziti neki ljudi", kaže Stefan Feller, šef Misije EUPM-a, koja je otišla i korak dalje pa su kontaktirali i Žalbeno vijeće Vijeća za tisak BiH raspitujući se da li su "Nezavisne", po Kodeksu, imale pravo da objave prisluškivane brojeve mobilnih telefona.
Naravno da smo imali i takav će odgovor dobiti i EUPM i svi oni suci koje na osnovu najavljenih tužbi pokrenu postupak.
Stefan Feler je u pravu kad kaže da vlasnici brojeva telefona imaju pravo na privatnost, ali ne daje odgovor na ključno pitanje, tko im je to pravo uskratio OSA i SIPA, koje su ih godinama nezakonito prisluškivale, ili novinari, koji su to objavili.
Zamislite situaciju u kojoj bi novinari otvorili priču o prisluškivanju, a onda objavili samo prva tri broja, a ostale prekrili, kako to sugerira Feller. Ko bi nam u stvari povjerovao i ona bi završila kao i sve dosadašnje rasprave i novinarske priče na tu temu.

Objava brojeva je ključni dokaz da postoji zlouporaba zakona da su pojedini službenici prozvanih institucija kršili građanska prava iz nekog razloga. Neka istraga utvrdi iz kojeg i tko treba da snosi odgovornost u tim agencijama, od gore pa po dubini.
Zbog ovakvog svakodnevnog izvrtanja činjenica, politizacije svega i svačega, današnjoj Bosni i Hercegovini je potrebno da odmah zasjeda prošireni sastav Vijeća za implementaciju mira, PlC-a, čim neko postavi pitanje profesionalnog i nepristranog rada njenih institucija. Kako sa referendumom tako i sa prisluškivanjem.

■ Danas objavljujemo sve prisluškivane brojeve koji počinju sa 061. Za razliku od do sada objavljenih spiskova, koji su uglavnom stohastički, HB.org je izvršio sortiranje mobilnih brojeva prema rastućem redoslijedu. Pri tome smo došli do zaključka da se brojevi ponavljaju pa smo taj broj smjestili u kolonu označenu sa *. Kako se vidi broj ponavljanja za ovu grupu mobilnih brojeva kreće se od 1 do 20.