07.04.1992.
Republika
Hrvatska odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr.
Franje Tudjmana medju prvima je priznala neovisnost,
samostalnost i teritorijalni integritet Republike BiH.
13.06.1992.
Pripadnici
muslimanskih snaga su iz zasjede ubili cetiri casnika
HVO-a na planini Radusi. Nakon toga, doslo je do prvih
sukoba na podrucju opcine Gornji Vakuf/Uskoplje.
15.06.1992.
Potpisana
je Zajednicka izjava predsjednika Republike Hrvatske
dr. Franje Tudjmana i predsjednika Republike BiH u Zagrebu
i Sarajevu kojom se oba predsjednika slazu da diplomatsko
- konzularna predstavnistva obiju zemalja uzajamno pruzaju,
u okviru svojih nadleznosti, svu potrebnu pomoci usluge
gradjanima Republike Hrvatske, odnosno Republike BiH
u slucajevima kada su im predstavnistva njihovih zemalja
nedostupna ili sprijecena.
08.07.1992.
Na
temelju Zajednicke izjave od 15. lipnja 1992. Ministarstvo
vanjskih poslova Republike Hrvatske i Ministarstvo za
medjunarodnu suradnju Republike BiH sklopili su Sporazum
o medjusobnoj pomoci u hitnim konzularnim uslugama u
Helsinkiju.
19.07.1992.
Predsjednistvo
Republike BiH je donijelo Odluku o osnivanju Privremenog
ureda Republike BiH u Republici Hrvatskoj.
21.07.1992.
Predsjednik
Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman i predsjednik
Republike BiH Alija Izetbegovic potpisali su Sporazum
o prijateljstvu i suradnji izmedju Republike BiH i Republike
Hrvatske. Zamjenici ministra vanjskih poslova Republike
Hrvatske i Republike BiH dr. Miomir Zuzul i Vlatko Kraljevic
potpisali su Sporazum o uspostavi diplomatskih odnosa
izmedju Republike Hrvatske i BiH.
13.08.1992.
Na
inicijativu hrvatske strane u Metkovicu su se sastale
delegacije Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva
obrane Republike Hrvatske s delegacijom Ministarstva
unutarnjih poslova i HVO Republike BiH.
23.09.1992.
U
New Yorku su potpisali dodatak Sporazuma o prijateljstvu
i suradnji predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo
Tudjman i predsjednik Republike BiH Alija Izetbegovic.
29.09.1992.
Predsjednik
Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman imenovao je veleposlanika
Republike Hrvatske u BiH, dr. Zdravka Sancevica.
listopada
1992.
Pocetkom
listopada poceli su hrvatsko - muslimanski sukobi u
opcini Novi Travnik, u podrucju sela: Senkovci, Sinokos
i Donje Pecine, Opara, te u samom gradu. U tim selima
Muslimani su napali zapovjednika HVO-a Jajce, Stjepana
Blazevica i predsjednika HVO-a Jajce, Nikolu Bilica.
Tada je poginulo 15 pripadnika HVO-a. Muslimani su tada
prvi put koristili tesko topnistvo protiv Hrvata. Muslimani
su napali zapovjednistvo HVO-a u Novom Travniku i unistile
Ratnu bolnicu HVO-a. Zapalili su dvije zgrade u gradu,
gdje su zivjeli pretezno Hrvati. Ocito im je cilj napada
bio zauzimanje benzinske pumpne postaje, a kada u tome
nisu uspjeli, zapalili su je. Grad je podijeljen. Stanovnistvo
gornjeg dijela kontroliraju Muslimani, a donji novi
dio grada kontroliraju Hrvati. U tim sukobima poginulo
je 8 pripadnika HVO-a, a 16 je ranjeno. Ranjeni Muslimani,
njih 37 dovedeni su u bolnicu u Bugojno, a broj poginulih
nije poznat.
21.10.1992.
Dolazi
do oruzanog sukoba izmedju pripadnika HVO-a s jedne
i pripadnika Armije BiH s druge strane. Sukob prerasta
u visednevni. Nakon prestanka sukoba, 23.10.1992., situaciju
u gradu kontrolira HVO.
21.10.1992.
U
kuci Zibe Kormana u selu Blace (opcina Rama/Prozor)
je odrzan sastanak "Staba Teritorijalne odbrane
opstine Prozor" (prvobitni naziv Armije BiH) sa
zapovjednicima postrojbi Armije BiH susjednih opcina.
Sastanakom je predsjedavao Mustafa Hero, nacelnik staba
TO Prozor, a zapisnik vodio Alija Emric. Mustafa Hero
je izmedju ostalog, govorio nazocnima kako ce u petak
23.10.1992. doci do sukoba u gradu Prozoru i da ce 'carsijom
vladati Muslimani', te da je dogovorena pomoc u ljudstvu
koja ce doci iz Gornjeg Vakufa (oko 1000) i Konjica
(oko 500).
23.10.1992.
Poceli
su oruzani sukobi izmedju pripadnika Armije BiH i pripadnika
HVO-a u samom gradu. Nakon prestanka sukoba (25.10.1993.)
veci dio opcine Prozor je pod kontrolom pripadnika HVO-a.
Sam sukob je eskalirao nakon sto su pripadnici Armije
BiH, u blizini sela Dobrasin, iz zasjede ubili cetiri
pripadnika HVO-a i onemogucili prolaz snagama HVO-a
prema gradu Jajce koje je dozivljavalo vrhunac oruzanih
napada srpskih snaga. Istovremeno s pocetkom sukoba
u gradu Prozoru otpoceli su napadi pripadnika Armije
BiH na okolna sela potpomognuta snagama iz Uskoplja
i Jablanice. Veliki broj civila muslimanske nacionalnosti
je napustio grad Prozor i smjestio se na podrucje susjedne
opcine Jablanica.
27.10.1992.
Supresjedatelji
Medjunarodne konferencije o bivsoj Jugoslaviji u Zenevi
Cyrus Vance i lord Owen ponudili su trima stranama tekst
"Ustavne strukture BiH".
04.01.1993.
Potpisan
je u Zenevi Vance - Owenov sporazum o miru u BiH.
26.01.1993.
Postrojbe
Armije BiH napadaju Hrvate mjesne zajednice Lasva, sela
Dusina, Brdo, Visnjica i Rajici. U selu Dusina ubijeno
je devet Hrvata i jedan Srbin, svi civili.
23.03.1993.
Pripadnici
Armije BiH su, od ranih jutarnjih sati, proveli blokadu
svih ulaza (prometnica) u grad Konjic. Na podrucju lokacije
zvane Ivan - Sedlo su bezrazlozno uhitili oko 20 pripadnika
HVO-a. O sudbini ove skupine uhicenih pripadnika HVO-a
se od tada nista vise nije doznalo.
Pripadnici
Armije BiH su, od ranih jutarnjih sati, proveli blokadu
svih ulaza (prometnica) u selo Goransko Polje. Manji
broj Hrvata, mjestana tog sela, se uspio izvuci iz okruzenja
i smjestiti na podrucje sela Kostajnice.
Zapovjednik
45. Parsovacke brigade zvane "Neretvica" (jedna
od postrojbi IV. Korpusa Armije BiH) Hasan Hakalovic
izdao je zapovijed sebi potcinjenim pripadnicima Armije
BiH, koja je glasila: "Sve Hrvate razoruzati, a
ako ne predaju oruzje, ubiti!"
23./24.03.1993.
Pripadnici
Armije BiH su po prvi put izvrsili napad na podrucje
opcine Kiseljak koje se nalazi pod kontrolom pripadnika
kiseljacke brigade HVO-a "Ban Jelacic". Pripadnici
Armije BiH oruzano napadaju pripadnike HVO-a na lokalitetu
sela Bilalovac. Uslijedio je progon hrvatskog pucanstva
iz tog sela te pljackanje i unistavanje imovine Hrvata.
25.03.1993.
Otpoceo
je otvoreni oruzani napad pripadnika Armije BiH na hrvatski
narod i pripadnike HVO-a grada Busovace iz pravca Zenice,
Visokog, Kaknja i Fojnice. Sam grad napada oko 8.500
pripadnika Armije BiH i dolazi do totalnog okruzenja
i blokade grada. Pripadnici HVO-a (njih oko 1.400) uspijevaju
odoljeti napadima.
25.03.1993
Predsjednik
Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman i predsjednik
predsjednistva BiH Alija Izetbegovic potpisali su Zajednicku
izjavu o nuznoj suradnji izmedju Republike Hrvatske
i Republike BiH.
13.04.1993.
U
opcinskom sredistu, u samom gradu Jablanici, dolazi
do prometne blokade, koju provode pripadnici Armije
BiH i koji onemogucuju ulazak ili izlazak Hrvata u ili
iz grada. Na podrucju grada Jablanice iskljuceni su
telefoni osobama hrvatske nacionalnosti.
15.04.1993.
Na
podrucju Podbrijezja, pripadnici Armije BiH napali su
vozilo marke "audi 80" registarske oznake
HVO-ZE-1-00, zapovjednika brigade HVO-a Zenica. Pri
tom je zapovjednik brigade Zivko Totic otet, ranjen,
a cetvorica pratilaca ubijena (Ivica Vidovic, Marko
Ljubic, Tihomir Ljubic, Anto Zrnic). U pratioce je ispaljeno
preko 500 metaka iz neposredne blizine. Zapovjednik
je odveden u nepoznatom pravcu.
16.04.1993.
Pripadnici
postrojbi Armije BiH, koji su bili pod zapovjednisˇtvom
Zulfikara Ali Spage zvanog "Zuka", Hasana
Hakalovica i Sejde Padalovica su oko 08:00 sati otpocele,
iz pravca Bare, Kljesi, Osoric i Sahici, s oruzanim
napadom na pucanstvo hrvatske nacionalnosti i njihovu
imovinu u selu Trusina (opcina Konjic). Nakon minobacacke
pripreme u selo su usli naoruzani pripadnici Armije
BiH, njih preko 50 (vecina je bila obucena u crne uniforme,
s crnim trakama povezanim oko glave i rukava), gdje
su pocinili masakr nad 16 civila i 6 uhicenih pripadnika
HVO-a. Civili su ubijani na mjestima gdje su bili zateceni
(njiva, kuca, stala...) a pripadnici HVO-a su (pod prijetnjom
smrcu uhicenih zena) uhiceni, vezani a potom strijeljani.
16.04.1993.
U
5:45 sati muslimanske snage su iz svog raspolozivog
oruzja napale uze gradsko podrucje opcine Vitez. Pogodjena
je i zgrada zapovjednistva zbornog centra srednje Bosne
HVO-a, zgrada Opcine, zgrada poste i mnoge stambene
zgrade.
U
gradu Vitezu se vode ulicne borbe izmedju pripadnika
HVO-a i Armije BiH.
16.04.1993
Anti-teroristicka
bojna Vojne Policije HVO-a, “Jokeri”, je tijekom borbi
za deblokadu puta Vitez-Busovaca, protiv dijelova “Krajiske”
brigade ABiH, pocinila i ratni zlocin u selu Ahmici
gdje je ubijeno 117 Bosnjaka-muslimana.
18.04.1993.
U
05:20 sati pripadnici Armije BiH otpoceli su napad na
cijelokupno podrucje, koje su naseljavali Hrvati u Zenici,
kao i naselja cijele opcine.
18.04.1993.
Nakon
ponovnih sukoba hrvatskih i muslimanskih snaga u podrucju
Zenice, Konjica, Viteza i Busovace Mate Boban i predsjednik
Predsjednistva Republike BiH Alija Izetbegovic objavili
su priopcenje o hrvatsko - muslimanskim odnosima.
20.04.1993.
Zapovjednici
Armije BiH i Hrvatskog vijeca obrane, Sefer Halilovic
i Milivoj Petkovic potpisali su u Zenici sporazum o
obustavi vatre izmedju muslimanskih i hrvatskih snaga
u BiH.
24.04.1993.
Supredsjedatelj
medjunarodne konferencije o bivsoj Jugoslaviji lord
Owen i predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman
sazvali su sastanak u Zagrebu na kojemu su Alija Izetbegovic
i Mate Boban potpisali 25. travnja Zajednicku izjavu
o trenutacnom prekidu sukoba. Svjedok potpisivanja bio
je hrvatski predsjednik dr. Franjo Tudjman. U dodatku
izjavi, kojeg su potpisali general Sefer Halilovic i
general - bojnik Milivoj Petkovic, nalazi se Ustrojstvo
zapovjednistva Armije BiH i HVO-a.
24.04.1993.
U
selu Miletici (opcina Travnik), pripadnici Armije BiH
su ritualno masakrirali petoricu Hrvata.
28.04.
- 01.05.1993.
Predsjednik
Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman posjetio je Republiku
Tursku gdje se dogovorio s predsjednikom o osnivanju
Zajednicke tursko - hrvatske misije dobre volje, da
bi se ocijenilo stanje medju muslimanskim i hrvatskim
zajednicama u BiH i obnovilo njihovo povjerenje.
09.05.1993
Dolazi
do zestokih sukoba između ABiH i HVO-a u Mostaru. Nakon
niza medjusobnih incidenata i nastojanja ABiH da se
rasporedi po civilnim objektima u sredistu grada Mostara
zapovjednistvo HVO-a najprije poziva dijelove 4. korpusa
ABiH da se povuce iz civilnih objekata u vojarnu “Juzni
logor” a nakon toga, iz vojarni “Sjeverni logor”. “Heliodrom”
i “Aerodrom”, postrojbe HVO-a napadaju dijelove ABiH
stacionirane u civilnim objektima.
10.05.1993.
Predsjednik
Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman uputio je poruku
Aliji Izetbegovicu i Mati Bobanu o neodgodivom prekidu
svih sukoba u kojoj najostrije osudjuje oruzane sukobe
izmedju Hrvata i Muslimana bez obzira na to tko ih je
prouzrocio, te poziva na suradnju u borbi protiv srpskog
agresora.
10.05.1993.
Potpisan
je Sporazum o prekidu vatre u Mostaru izmedju Alije
Izetbegovica i Mate Bobana.
18.05.1993.
U
Medjugorju je postignut dogovor bosansko - hercegovackih
Hrvata i Muslimana o uspostavi mira. Nazocni su bili
dr. Franjo Tudjman, mr. Mate Boban, Mile Akmadzic, Franjo
Boras, Milivoj Petkovic; Alija Izetbegovic, dr. Haris
Silajdzic, Rusmir Mahmutcehajic, Sefer Halilovic; supredsjedatelji
Mirovne konferencije o bivsoj Jugoslaviji lord David
Owen i Thorvald Stoltenberg, te predsjedatelj Ministarskog
vijeca Europske unije Niels Helveg Peterson.
03.06.1993.
Pripadnici
Armije BiH su oko 18:00 sati otpoceli sa masovnim uhicenjima
i odvodjenjima osoba muskog spola hrvatske nacionalnosti
u gradu Travniku.
05.06.1993.
Predsjednik
Odjela Obrane HVO-a Hrvatske zajednice Herceg - Bosne
Bruno Stojic uputio je pismo lordu Owenu, C. Thornberryju,
Ph. Morilloneu, Aliji Izetbegovicu i S. Halilovicu u
kojem upozorava na tezak polozaj Hrvata u travnickoj
opcini.
07.06.1993.
Mate
Boban je u povodu najnovijeg stanja u Travniku poslao
pismo supredsjedateljima Medjunarodne konferencije o
bivsoj Jugoslaviji, UNPROFOR-u, State Departmentu, Aliji
Izetbegovicu i Veleposlanstvu Republike BiH u Republici
Hrvatskoj.
08.06.1993
U
selu Maljine (opcina Travnik), tocnije u predjelu sela
zvanom Bikosi, pripadnici Armije BiH strijeljali su
30 osoba hrvatske nacionalnosti. Pripadnici Armije BiH
su nakon egzekucije isli od jednog do drugog mrtvog
tijela strijeljanih Hrvata i ispaljivali u njih pojedinacne
hice.
09.06.1993.
Jedan
od svjedoka u svom pisanom iskazu navodi, da je 09.06.1993.,
oko 10:00 sati, dan zvucni znak za opcu opasnost jer
su pripadnici Armije BiH (muslimanska vojska) izvrsili
organizirani oruzani napad na sva sela opcine Kakanj
nastanjena Hrvatima. Napadnut je i prostor grada Kaknja.
S podrucja opcine Kakanj protjerano je oko 15000 Hrvata.
Cjelokupna imovina protjeranih Hrvata je opljackana,
a oko 80% stambenih i gospodarskih objekata (protjeranih
Hrvata) je spaljeno.
10.06.1993
Od
pocetka mjeseca lipnja 1993. godine pripadnici Armije
BiH su poceli protjerivati Hrvate - stanovnike opcine
Travnik, sa podrucja njihovog stanovanja. Do 10.06.1993.
godine s podrucja opcine Travnik je protjerano oko 19000
osoba hrvatske nacionalnosti. Najveci dio protjeranih
Hrvata je prihvacen na podrucju slobodnih dijelova opcina
Novi Travnik (njih oko 12000) i Vitez (njih oko 4000).
U Republici Hrvatskoj je organizirano prihvaceno oko
2000 a na slobodnim prostorima Hercegovine smjesteno
je 1332 osobe hrvatske nacionalnosti (u opcini Capljina
829 i u opcini Ljubuski 503). Na slobodnom dijelu opcine
Travnik, na podrucju mjesta Nova Bila ostalo je oko
2000 Hrvata.
10.06.1993
Oko
20 sati i 45 minuta iz pravca podrucja pod nadzorom
Armije BiH u opcini Vitez doletjela je granata kalibra
120 mm, dva metra od klupe na kojoj je bilo cetrnaestoro
djece. Taj se prostor smatrao sigurnim, zasticenim od
snajpera i tu su se redovito igrala djeca, hrvatska
i muslimansko-bosnjacka. Toga dana nije bilo nijednog
muslimansko-bosnjackog djeteta. Opravdano se pretpostavlja
da su upozorena da ne izlaze iz kuce jer ce na to mjesto
biti upucene granate. Strucnjaci procjenjuju da se radilo
o navodjenom projektilu. Kada je granata eksplodirala,
na licu mjesta poginulo je petoro djece, a troje je
umrlo u bolnici.
12.06.1993.
27
muslimanskih ranjenika evakuirano je iz Mostara preko
Splita u inozemstvo. Pothvat je ucinjen na sugestiju
Hrvatsko - turske misije dobre volje i poticaj predsjednika
RH dr. Franje Tudjmana i R Turske.
15.06.1993.
Zupu
Kraljevu Sutjesku, koja ima 26 sela, popalile su i totalno
unistile muslimansko - mudzahedinske snage, koje su
rusile, palile i unistavale sve sto je hrvatsko. Ranim
jutrom, 13.06.1993. god. oko 10.000 pripadnika Armije
BiH po vec utvrdjenom planu navalilo je svim silama
iz sveg raspolozivog oruzja i orudja na crte obrane
HVO Kaknja, te u toj akciji koja je dugo pripremana
uspjela probiti linije obrane HVO-a na nekoliko mjesta,
a branitelji su se u kolonama dugim i do 10 km uputili
ka Varesu, slobodnom gradu Srednje Bosne. Kolone izbjeglica,
njih oko 15.000 pod stalnom artiljerijskom pjesackom
vatrom, kretalo se planinskim vrletima Kracica, Slavina
i Planinice. Kasno u noc kolona unesrecenika, zena,
djece, staraca, ranjenika i bolesnika pristigla je u
Vares, gdje je Stab za prihvat izbjeglica organizirao
njihov smjestaj u proizvodnim halama, restoranima i
svim drugim slobodnim stambenim prostorima
19.06.1993.
Napadi
muslimanskih snaga na podrucje opcine Kresevo odvijaju
se iz pravca mjesta Tarcina u Hadzickoj opcini i sa
planine Igman. U dva dana borbi poginulo je 13, ranjeno
20, a nestalo 12 pripadnika HVO-a.
24.06.1993.
Na
veliki katolicki blagdan Sv. Ivana Krstitelja, u 9:20
sati, pripadnici novoformirane operativne grupe (zapovjednik
Refik Lendo) Armije BiH zvane "Bosna", su
izveli oruzani napad na Hrvate zepacke opcine. Tako
se oruzani sukob Hrvata i Muslimana iz sredisnje Bosne
prosirio i na ovo podrucje. Sve je pocelo jakim vojnim
udarom pripadnika Armije BiH na grad Zepce i Hrvatima
nastanjena sela, iz pravca Zenice i Zeljeznog Polja.
Napadani su i prostori Mujadinske Kose, Visa, Brezove
Kose, Martinova Visa...
16.07.1993.
Pred
silovitim napadima pripadnika Armije BiH, s Malkoca
(zadnje linije obrane Fojnice) povlace se pripadnici
HVO-a. Skupa s njima Fojnicu napusta i vecina hrvatskog
pucanstva. Vise od 6.000 Hrvata nalazi se u zbjegu i
krecu se prema opcinama Kiseljak i Kresevo. Pripadnici
Armije BiH zauzimaju i fojnicke bolnice u kojima se
nalazi oko 800 invalida i retardiranih osoba.
18.07.1993.
Pripadnici
Armije BiH napadaju pripadnike HVO-a u Bugojnu. Borbe
nisu dugo trajale. Pripadnici Armije BiH zauzimali su
dio po dio grada i odvodili u zarobljenistvo pripadnike
HVO-a. Nastaje masovni izgon Hrvata. U samo nekoliko
dana protjerano je oko 12 tisuca Hrvata. U gradu ostaje
oko tri tisuce Hrvata. Pripadnici Armije BiH zarobili
su oko 350 Hrvata koje su na svirep nacin mucili, neke
likvidirali. Osnovali su po gradu logore i mucilista.
Svjedoci zlocina, koji su se tom prilikom dogadjali,
prosli su paklene muke.
28.07.1993.
Zdruzene
muslimanske snage sacinjene od pripadnika 44. Jablanicke
brigade IV. korpusa Armije BiH, pripadnika republickog
MUP-a BiH iz policijske postaje u Jablanici, pripadnika
tzv. "Zukine vojske" i pripadnika naoruzane
skupine Muslimana iz sela Jelacici, opkolile su podrucje
sela Doljani (12 km zapadno od Jablanice) tjekom ranih
jutarnjih sati 28.07.1993. godine. Tada je ubijeno i
izmasakrirano osam civila i 28 pripadnika HVO-a, a oko
185 Hrvata, mjestana sela Doljani, od cega 37 djece,
je uhiceno i odvedeno u grad Jablanicu gdje su zatoceni
u logor zvani "Muzej" (navedeni prostor je
do rata sluzio kao muzej posvecen dogadjajima iz II.
svjetskog rata).
03.08.1993
Pripadnici
HVO-a su izvrsili deportaciju 1500 Bosnjaka-muslimana
iz opcine Stolac prema crtama ABiH u Blagaju.
03.08.1993.
U
Zenevi zapoceo cetvrti zajednicki sastanak sestorice
vodja delegacija na mirovnim pregovorima o BiH. Na sastanku
su bili nazocni predsjednici Hrvatske i BiH, Srbije
i Crne Gore - dr. Franjo Tudjman, Alija Izetbegovic,
Slobodan Milosevic i Miomir Bulatovic kao i vodje bosanskih
Srba i Hrvata Radovan Karadzic i Mate Boban.
01.09.1993.
Predsjednik
Tudjman izjavio je u Zenevi kako je konferencija o BiH
prekinuta, nakon sto su predstavnici Muslimana postavili
takve zahtjeve koje druge dvije strane nisu mogle prihvatiti.
"Muslimansko vodstvo iznova je postavilo takve
zahtjeve, koji su ostali za daljnju raspravu",
izjavio je dr. Tudjman dodajuci kako nema nikakve svrhe
da se konferencija nastavi, i po misljenju sudionika
i supredsjedatelja".
09.09.1993.
Proganjanje
i zlostavljanje hrvatskog pucanstva na sirem podrucju
uz rijeku Neretvu, sjeverno od Mostara, posebno je kulminiralo
09.09.1993., kada su postrojbe Armije BiH predvodjene
tzv. "Zukinim specijalcima", pocinile masakr
u selu Grabovica (opcina Mostar). Sire podrucje sela
Grabovica se nalazilo pod kontrolom pripadnika Armije
BiH od 10.05.1993.
Inace
masakr u Grabovici otpoceo je 09.09.1993. upadom postrojbi
Armije BiH, predvodjenim tzv. "Zukinim specijalcima".
Isti su, odmah po upadu u selo, poceli pucati i ubijati
sve sto se krece, iako su znali da u Grabovici nema
nikakvih vojnih postrojbi, te da se u selu nalaze uglavnom
starije osobe, zene i djeca. U navedenom masakru ubijene
su 32 osobe, a jedan od civila je zarobljen i odveden
u logor "Muzej" u Jablanici. Imovina Hrvata
je potom opljackana, a selo je skoro u cjelosti zapaljeno.
S
obzirom da su podaci o masakru nad Hrvatima u selu Grabovici
dospjeli u javnost, muslimanske politicke i vojne strukture
iz Jablanice i BiH su nastojale prikriti navedeni zlocin,
tako da do sada jos nisu pronadjeni i identificirali
svi lesevi ubijenih mjestana Grabovice, a razmjena ubijenih
leseva je izvrsena za samo jedan broj pronadjenih. Takodjer,
za sada, nije omogucen ulazak u Grabovicu predstavnicima
hrvatskog naroda, kako bi se izvrsile potrebne istrazne
radnje i pronasli preostali lesevi koji su prema nekim
saznanjima, sakriveni ili baceni u jezero, kako bi se
prekrile razmjere pocinjenog zlocina.
14.09.1993.
Oko
5:30 sati vise od 120 naoruzanih pripadnika Armije BiH
izvrsili su napad na hrvatsko pucanstvo sela Uzdol i
ubili 41 Hrvata (29 civila i 12 pripadnika HVO-a). Pucanstvo
je zateceno na spavanju tako da su tijela ubijenih civila
pronalazena u spaljenim kucama ili neposredno oko njih,
a nekolicina i na seoskim putevima, dok su pokusavali
pobjeci. Ubijane su citave obitelji.
14.09.1993.
Predsjednik
Tudjman poceo je u Zenevi razgovore s vodjom bosanskih
Muslimana Alijom Izetbegovicem kako bi pokusali ukloniti
neke prepreke, koje su pocetkom ovoga mjeseca dovele
do prekida pregovora o BiH. Nakon razgovora, predsjednici
Tudjman i Izetbegovic potpisali su Zajednicku deklaraciju.
18.10.1993.
Pripadnici
Armije BiH zapoceli su napad iz pravca Zenice i Kaknja
i zauzimaju vaznu stratesku kotu Lijesnicu. Dolazi do
oruzanog napada (velikih razmjera) pripadnika Armije
BiH na podrucje opcine Vares koje se nalazi pod kontrolom
pripadnika HVO-a i na kojem se osim domicilnog nalazilo
i vise tisuca Hrvata koje su muslimanske snage protjerale
iz opcine Kakanj.
23.10.1993.
Pocelo
je dvodnevno sukobljavanje izmedju pripadnika Armije
BiH i HVO-a u selu Stupni Do. 25.10.1993. pripadnici
HVO-a zauzimaju selo ali se odmah i povlace iz njega.
U selu su pripadnici HVO-a pocinili zlocin u kojem je
ubijeno 16 Bosnjaka-muslimana.
01.11.1993.
- 05.11.1993.
"...Koristeci
angaziranost vojske bosanskohercegovackih Hrvata (HVO)
pri evakuaciji preko 6000 prognanih kakanjskih Hrvata
iz Varesa, muslimanska vojska (Armija BiH) zapocela
je opci napad na podrucje opcine i sam grad Vares. Muslimanska
vojska je napadala iskljucivo sela nastanjena civilima
hrvatske nacionalnosti, koja su se nalazila u totalnom
okruzenju, prekidajuci komunikacije, prethodno prisvajajuci
veliku kolicinu humanitarne pomoci, upotrebljavajuci
civilno pucanstvo kao zivi stit pri napadima..."
Posljedice opceg napada muslimanske vojske (Armija BiH)
na prostor opcine Vares su drasticne. Pod prisilom se
s prostora opcine Vares iselilo preko 10000 domicilnih
stanovnika Hrvata i oko 10000 Hrvata prognanih iz Kaknja.
12.11.1993.
Imenovan
je novi zapovjednik glavnog stozera HVO-a general -
pukovnik Ante Roso (umjesto general - bojnika Slobodana
Praljka), a na temelju zapovjedi Mate Bobana i nakon
imenovanja u Vladi Hrvatske - Republike Herceg - Bosne.
12.11.1993.
Zajednicku
deklaraciju o neodgodivom prekidu vatre izmedju Armije
BiH i Hrvatskog vijeca obrane te o povratku povjerenja
izmedju hrvatskog i muslimanskog naroda u BiH potpisali
su dr. Mate Granic, dr. Haris Silajdzic i turski ministar
vanjskih poslova Hikmet Cetin u Sarajevu.
15.12.1993.
Predsjednistvo
BiH ukinulo je samostalnost Hrvatskog vijeca obrane.
Postrojbe HVO koje su se jos borile zajedno s Armijom
BiH ubuduce ce biti dio Armije BiH bez samostalnog zapovjednistva.
22.12.1993.
"Muslimanska
vojska je u Krizancevu Selu ubila 22.12.1993. godine
74 Hrvata" - to je zapovjedniku Britanskog bataljuna
UNPROFOR-a, pukovniku Williamsu, receno u 3. korpusu
Armije BiH. Pukovnik Williams je za posjeta opcini Vitez
izjavio da se u podrucju sela Poculica (cca devet km
sjeveroistocno od Viteza) nalaze dvije masovne grobnice.
Jedna sa 38, a druga sa osam tijela Hrvata - zrtava
muslimanskog pokolja. Casnik UNPROFOR-a Gell izjavio
je 02.01.1994. da se na tzv. crtama razdvajanja nalazi
15 tijela ubijenih Hrvata.
09.01.1994
Prilikom
upada snaga ABiH u selo Buhine Kuce (opcina Vitez) je
ubijeno 26 osoba – civila (medju kojima i 4 zene) i
pripadnika HVO.
09.02.1994.
U
Zenevi su poceli razgovori izaslanstva Republike Hrvatske
i BiH koje vode ministar vanjskih poslova RH dr. Mate
Granic i predsjednik Vlade u Sarajevu Haris Silajdzic.
10.02.1994.
Predsjednik
Vlade i ministar vanjskih poslova RH dr. Mate Granic
i predsjednik Vlade Republike BiH H. Silajdzic, nakon
sastanka u Zenevi 9. i 10. veljace dogovorili su Zajednicku
izjavu.
19.02.1994.
U
Frankfurtu su zavrseni razgovori izaslanstva Hrvatske
i BiH koji su vodili dr. Mate Granic i Haris Silajdzic.
Ministar vanjskih poslova RH izjavio je da se razgovaralo
o buducem uredjenju BiH, prekidu vatre, odnosima Hrvatske
i BiH te o humanitarnim problemima. Granic i Silajdzic
su kao bitno ocjenili da je smanjen broj otvorenih pitanja
te da su ti razgovori "ozbiljan korak ka rjesenju
krize u BiH i ka uredjenju odnosa s RH".
23.02.1994.
Zapovjednik
HVO-a general Ante Roso i zapovjednik Armije BiH general
Rasim Delic potpisali su u Zagrebu sporazum o prekidu
vatre u BiH.
U
Bonu su zapoceli razgovori vanjskih poslova Vlade i
ministra vanjskih poslova RH dr. Mate Granica i njemackog
vicekancelara i ministra Klausa Kinkela. Dva ministra
razgovarali su o odnosima Hrvatske i BiH kao i mogucem
uredjenju BiH.
01.03.1994.
Bosanski
Hrvati i Muslimani potpisali su u Washingtonu preliminirani
sporazum o stvaranju federacije u BiH koja ce omoguciti
konfederaciju s Hrvatskom. Preliminarni sporazum potpisali
su hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granic,
premijer BiH H. Silajdzic i predsjednik Predsjednickog
vijeca HR Herceg -Bosne Kresimir Zubak te su se suglasili
da ce osnovati Prijelazni odbor na visokoj razini, koji
ce poduzeti hitne i konkretne korake radi osnivanja
Federacije i Konfederacije. Odbor ce zapocˇeti s radom
4. ozujka 1994. u Becu.
18.03.1994.
Predsjednik
RH dr. Franjo Tudjman i predsjednik Predsjednistva BiH
Alija Izetbegovic potpisali su u Washingtonu Okvirni
sporazum o konfederalnim vezama izmedju RH i buduce
federacije u BiH.
Premijer
BiH H. Silajdzic i predsjednik Predsjednickog vijeca
HR Herceg - Bosne Kresimir Zubak potpisali su u Washingtonu
tekst Nacrta ustava federacije Hrvata i Bosnjaka - Muslimana
u BiH

|