''Podržat ćemo Hrvate u BiH da konačno postanu ravnopravni s ostala dva naroda jer bez Hrvata nema ni Bosne i Hercegovine'', poručila je nova hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u svojem prvom govoru kojeg je započela pozdravom i Hrvatima u BiH.
Nekoliko autobusa koji su dovezli birače iz općine Prozor - Rama u Mostar na glasovanje vratilo se na svoje odredište. Kako su nam rekli naši sugovornici iz ove općine, određen broj ljudi u konačnici nije uspio glasovati, a oni koji su pak iskoristili svoje demokratsko pravo, čekali su satima u redovima.
Odziv u odnosu na prvi krug glasanja je doista veliki. Procjenjujemo da je do 16 sati glasalo oko 1.100 ljudi, odnosno 100 posto više nego što je bilo u prvom krugu - kazao je za Agenciju Fena Ivan Bandić, šef Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Tuzli.
Do 16 sati na biralištima u Mostaru za drugi krug predsjedničkih izbora u Republici Hrvatskoj glasovalo je 8500 ljudi. Kako je za Fenu kazao generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Velimira Pleše, na mostarskim biralištima i dalje je velika gužva, a hitna pomoć je više puta intervenirala.
Pleša je građanima iz Hercegovine, koji imaju prebivalište u RH a koji se nisu registrirali za ove izbore do 31.prosinca 2014.godine, poručio da danas ne dolaze na birališta jer neće moći glasati.
Nadam se dogovoru između konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina o unutarnjem uređenju. Ukoliko to ne bude bilo moguće, onda neka se ide i na međunarodnu konferenciju kojom će se ići u nadogradnju“ Daytona“, jer ne može se više dopustiti da hrvatski narod u BiH bude na razini nacionalne manjine, izjavila je Grabar – Kitarović.
“Imamo stabilnu vanjsku politiku, pa i u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Nastavit ću podržavati put Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji, nastavit ću isto tako biti prijatelj Bosne i Hercegovine i nastojati pomoći da se unutar BiH postigne sporazum o ustroju BiH i o jednakopravnosti građana. Naravno, to je unutarnja stvar BiH , ali prijatelji uvijek dobro dođu. I naravno, nastavit ću suradnju sa svim narodima, a posebno s hrvatskim narodom u BiH”, rekao je Josipović.
Kad je riječ mogućnostima glasovanja u BiH u slučaju gužvi na izbornim mjestima, Hrvatin je rekao kako će svoje biračko pravo moći iskoristiti svi koji se nađu na biračkom mjestu u 19 sati. “Imamo pripremljene protokole za takav način glasovanja. Svi koji se u 19,00 sati nađu na biračkom mjestu čekajući na glasovanje, moći će dovršiti glasovanje, a oni koji dođu nakon 19 sati, neće moći glasovati”, rekao je predsjednik DIP-a Branko Hrvatin.
Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Hrvatske (DIP) Branko Hrvatin očekuje da će se u drugom krugu predsjedničkih izbora na glasovanje odazvati veći broj glasača nego u prvom, kada je glasovalo njih 47 posto, s obzirom da je za drugi krug izbora registrirano oko 20.000 birača više.
”Ako već to pravo imamo, onda se treba stvoriti ambijent da glasujemo kao i svi ostali građani Republike Hrvatske. Nadam se da će to biti slučaj već na sljedećim izborima”, kazao je Čović.
Od ranih jutarnjih sati više stotina građana čeka u redu kako bi obavili svoju građansku dužnost i glasovali za predsjednika Republike Hrvatske. U Mostaru se glasuje u Osnovnoj školi ''Ilija Jakovljević'', a zbog ogromnih gužvi pripadnici MUP-a reguliraju promet u ovoj ulici.
Tužiteljstvo BiH je istragu u "slučaju Leutar" preuzelo od Županijskog tužiteljstva u Sarajevu prije dvije i pol godine a iz tvrdnji tužiteljice Burzić proistječe kako se za svo to vrijeme na ovom predmetu apsolutno ništa nije radilo.
Policija traga za piromanom, koji je proteklog vikenda zapalio štale Vinku i Ljupku Budimiru, kod Bugojna, a štetu procjenjuju na oko 40. 000 KM. Vatrena stihija progutala je obje štale u kojima je izgorio alat, materijal za obnovu kuće i nekoliko desetaka metara drva.
Usprkos kašnjenju s izborom izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, već sad je očito koje će stranke imati u rukama mehanizme nacionalnog veta ili mogućnost zaustavljanja određenih odluka, a posebno zakonskih prijedloga.
9. siječnja 1994. godine u ratnim sukobima Armije BiH i Hrvatskog vijeća odbrane ubijeno je 27 osoba, među kojima je pored vojnika bilo i žena i djece. Za ovaj zločin do sada još nitko nije odgovarao, niti se vode istražni procesi.
Kontaktirajte nas