Želite li vi živjeti i boriti se za prošlost ili za budućnost.
Stanovita Samra – nomen isti omen! – ima sve predispozicije da jednog skorog dana uđe u Dom naroda kao Hrvatica. Idu, naime, Bošnjaci rado u Hrvate. Čekaju se još Bošnjakinje! No Samra je i ovovremeni Puniša Račić. Upravo je pokušala atentat na starostavnog haesesova lidera. Još malo zapišavanja teritorija nije na odmet.
Ustavni sud BiH u srpnju 2017. godine je izbrisao odredbe izbornog zakona BiH koje su regulirale izbor delegata u Dom naroda PFBiH. Ustavni sud je to uradio jer PS BiH nije u zadanom roku od šest mjeseci izmijenila te odredbe koje je prethodno sam Ustavni sud proglasio protuustavnim, jer nisu bile u skladu s članom I(2) Ustava BiH. Izbrisane odredbe uključuju i takozvano pravilo 1/1/1 prema kojem se iz svakog kantona bira po jedan delegat svakog od tri konstitutivna naroda, ako takav delegat postoji u kantonalnoj skupštini.
Mnogi su branitelji ogorčeni čak i činjenicom da su pripadnici društvene elite dobili visoke vojne činove, a mnogi borci s ratišta - niti to.
BiH je složena država. Ta složenost, među ostalim, ogleda se u činjenici da na razini države postoje dva parlamentarna doma: Zastupnički dom (donji dom) i Dom naroda (gornji dom).
U mnoštvu loših vijesti o izbornoj kampanji i izborima u Bosni i Hercegovini jedna je vijest ipak najgora – Željko Komšić uspio je treći put postati hrvatskim članom Predsjedništva države. Vijest je loša zato što se Komšić ubraja u najveće političke štetočine postdejtonske Bosne i Hercegovine, i to u silno kompetitivnoj utakmici za mjesto u toj skupini, piše Mirjana Kasapović u svojoj analizi za Globus.
Zamislite sljedeću situaciju. U demokratskoj državi prije demokratskih izbora, kandidat za državni parlament u javnoj televizijskoj debati iznese jedan nedemokratski i fašistički prijedlog. Nitko to ne doživi kao nešto čudno ili pogrešno. Prođe neprimjećeno. Zvuči nestvarno? Možda, ali u Bosni i Hercegovini je sve moguće.
Cijela javnost u BiH i Srbiji zna za mjesta stradanja pripadnika svog naroda (Bošnjaka, Srba) i ta mjesta imaju za njih važno značenje za povijesno sjećanje. Samo hrvatska javnost i Hrvati uopće niti ne znaju ime mjesta najvećeg stradanja Hrvata u BiH – selo Briševo!
Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić jedna je od najvećih priča proteklog svjetskog prvenstva na kojem je Hrvatska osvojila drugo mjesto.
Rekla bih, tko ustaše traži, ustaše će naći i tamo gdje ih nema. U majici, staklima na tramvaju, Ultri.
Pojedini mediji koji se dominanto obraćaju Hrvatima u BiH ne mogu prihvatiti realnost. U tom duhu, isti sebi dozvoljavaju da odrede što jest, a što nije oporbena stranka. Jedan od takvih medija je i Dnevno.ba. Bošnjački medij na hrvatskom jeziku.
Raditi sažetak 2017. godine je nemoguće, jer je ona sama sažetak perioda od više od najmanje 15 godina. Zato će ona ostati u povijesti upamćena kao godina skidanja mrene s očiju. Godina koja nam je vratila u lice svu poraznost svih politika od početka 2000-ih do danas i ošamarila nas po sred lica. Godina koja nam je definitivno dala do znanja kako smo prevareni, prodani, izdani i na kraju ostavljeni.
Fata Merkel u svemu ovom pokazuje se kao bahata, opasna osoba, koja postaje ozbiljna prijetnja ne samo Hrvatima u BiH i Republici Hrvatskoj, već i samoj Europskoj uniji i njenoj sigurnosti.
Svojevremeno je vrsni sarajevski intelektualac Ugo Vlaisavljević izrekao krupnu političku jeres, koja je glasila: “da nacionalne stranke bolje razumiju pojam građanskog, jer od njega ne prave ideologiju.”
Vraćam se dvadesetak godina u prošlost, u neke teške i mukotrpne dane. Samo par njih imam u sjećanju, sve drugo se svodi na ono što bih poput spužve upijala iz usta ljudi koji su ih kao takve živjeli. Zanimljivo je to što veliki broj onih, koji se sjećaju tog perioda, žele pobjeći glavom bez obzira na svaku sjetu. Djeca ne pamte dobar dio djetinjstva koje je obilježila igra u rovovima, udari granata, tihi plač, molitva majki i baka kada se pogase sva svjetla.