RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Kronologija hrvatsko-muslimanskog sukoba

Napisano 27.11.2009. 13:33
07.04.1992.

Republika Hrvatska odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tudjmana medju prvima je priznala neovisnost, samostalnost i teritorijalni integritet Republike BiH.

13.06.1992.


Pripadnici muslimanskih snaga su iz zasjede ubili cetiri casnika HVO-a na planini Radusi. Nakon toga, doslo je do prvih sukoba na podrucju opcine Gornji Vakuf/Uskoplje.

15.06.1992.

Potpisana je Zajednicka izjava predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tudjmana i predsjednika Republike BiH u Zagrebu i Sarajevu kojom se oba predsjednika slazu da diplomatsko - konzularna predstavnistva obiju zemalja uzajamno pruzaju, u okviru svojih nadleznosti, svu potrebnu pomoci usluge gradjanima Republike Hrvatske, odnosno Republike BiH u slucajevima kada su im predstavnistva njihovih zemalja nedostupna ili sprijecena.

08.07.1992.

Na temelju Zajednicke izjave od 15. lipnja 1992. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske i Ministarstvo za medjunarodnu suradnju Republike BiH sklopili su Sporazum o medjusobnoj pomoci u hitnim konzularnim uslugama u Helsinkiju.

19.07.1992.

Predsjednistvo Republike BiH je donijelo Odluku o osnivanju Privremenog ureda Republike BiH u Republici Hrvatskoj.

21.07.1992.


Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman i predsjednik Republike BiH Alija Izetbegovic potpisali su Sporazum o prijateljstvu i suradnji izmedju Republike BiH i Republike Hrvatske. Zamjenici ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske i Republike BiH dr. Miomir Zuzul i Vlatko Kraljevic potpisali su Sporazum o uspostavi diplomatskih odnosa izmedju Republike Hrvatske i BiH.

13.08.1992.

Na inicijativu hrvatske strane u Metkovicu su se sastale delegacije Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane Republike Hrvatske s delegacijom Ministarstva unutarnjih poslova i HVO Republike BiH.

23.09.1992.

U New Yorku su potpisali dodatak Sporazuma o prijateljstvu i suradnji predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman i predsjednik Republike BiH Alija Izetbegovic.

29.09.1992.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman imenovao je veleposlanika Republike Hrvatske u BiH, dr. Zdravka Sancevica.

listopada 1992.

Pocetkom listopada poceli su hrvatsko - muslimanski sukobi u opcini Novi Travnik, u podrucju sela: Senkovci, Sinokos i Donje Pecine, Opara, te u samom gradu. U tim selima Muslimani su napali zapovjednika HVO-a Jajce, Stjepana Blazevica i predsjednika HVO-a Jajce, Nikolu Bilica. Tada je poginulo 15 pripadnika HVO-a. Muslimani su tada prvi put koristili tesko topnistvo protiv Hrvata. Muslimani su napali zapovjednistvo HVO-a u Novom Travniku i unistile Ratnu bolnicu HVO-a. Zapalili su dvije zgrade u gradu, gdje su zivjeli pretezno Hrvati. Ocito im je cilj napada bio zauzimanje benzinske pumpne postaje, a kada u tome nisu uspjeli, zapalili su je. Grad je podijeljen. Stanovnistvo gornjeg dijela kontroliraju Muslimani, a donji novi dio grada kontroliraju Hrvati. U tim sukobima poginulo je 8 pripadnika HVO-a, a 16 je ranjeno. Ranjeni Muslimani, njih 37 dovedeni su u bolnicu u Bugojno, a broj poginulih nije poznat.

21.10.1992.

Dolazi do oruzanog sukoba izmedju pripadnika HVO-a s jedne i pripadnika Armije BiH s druge strane. Sukob prerasta u visednevni. Nakon prestanka sukoba, 23.10.1992., situaciju u gradu kontrolira HVO.

21.10.1992.

U kuci Zibe Kormana u selu Blace (opcina Rama/Prozor) je odrzan sastanak "Staba Teritorijalne odbrane opstine Prozor" (prvobitni naziv Armije BiH) sa zapovjednicima postrojbi Armije BiH susjednih opcina. Sastanakom je predsjedavao Mustafa Hero, nacelnik staba TO Prozor, a zapisnik vodio Alija Emric. Mustafa Hero je izmedju ostalog, govorio nazocnima kako ce u petak 23.10.1992. doci do sukoba u gradu Prozoru i da ce 'carsijom vladati Muslimani', te da je dogovorena pomoc u ljudstvu koja ce doci iz Gornjeg Vakufa (oko 1000) i Konjica (oko 500).

23.10.1992.

Poceli su oruzani sukobi izmedju pripadnika Armije BiH i pripadnika HVO-a u samom gradu. Nakon prestanka sukoba (25.10.1993.) veci dio opcine Prozor je pod kontrolom pripadnika HVO-a. Sam sukob je eskalirao nakon sto su pripadnici Armije BiH, u blizini sela Dobrasin, iz zasjede ubili cetiri pripadnika HVO-a i onemogucili prolaz snagama HVO-a prema gradu Jajce koje je dozivljavalo vrhunac oruzanih napada srpskih snaga. Istovremeno s pocetkom sukoba u gradu Prozoru otpoceli su napadi pripadnika Armije BiH na okolna sela potpomognuta snagama iz Uskoplja i Jablanice. Veliki broj civila muslimanske nacionalnosti je napustio grad Prozor i smjestio se na podrucje susjedne opcine Jablanica.

27.10.1992.


Supresjedatelji Medjunarodne konferencije o bivsoj Jugoslaviji u Zenevi Cyrus Vance i lord Owen ponudili su trima stranama tekst "Ustavne strukture BiH".

04.01.1993.


Potpisan je u Zenevi Vance - Owenov sporazum o miru u BiH.

26.01.1993.

Postrojbe Armije BiH napadaju Hrvate mjesne zajednice Lasva, sela Dusina, Brdo, Visnjica i Rajici. U selu Dusina ubijeno je devet Hrvata i jedan Srbin, svi civili.

23.03.1993.

Pripadnici Armije BiH su, od ranih jutarnjih sati, proveli blokadu svih ulaza (prometnica) u grad Konjic. Na podrucju lokacije zvane Ivan - Sedlo su bezrazlozno uhitili oko 20 pripadnika HVO-a. O sudbini ove skupine uhicenih pripadnika HVO-a se od tada nista vise nije doznalo.

Pripadnici Armije BiH su, od ranih jutarnjih sati, proveli blokadu svih ulaza (prometnica) u selo Goransko Polje. Manji broj Hrvata, mjestana tog sela, se uspio izvuci iz okruzenja i smjestiti na podrucje sela Kostajnice.

Zapovjednik 45. Parsovacke brigade zvane "Neretvica" (jedna od postrojbi IV. Korpusa Armije BiH) Hasan Hakalovic izdao je zapovijed sebi potcinjenim pripadnicima Armije BiH, koja je glasila: "Sve Hrvate razoruzati, a ako ne predaju oruzje, ubiti!"

23./24.03.1993.

Pripadnici Armije BiH su po prvi put izvrsili napad na podrucje opcine Kiseljak koje se nalazi pod kontrolom pripadnika kiseljacke brigade HVO-a "Ban Jelacic". Pripadnici Armije BiH oruzano napadaju pripadnike HVO-a na lokalitetu sela Bilalovac. Uslijedio je progon hrvatskog pucanstva iz tog sela te pljackanje i unistavanje imovine Hrvata.

25.03.1993.

Otpoceo je otvoreni oruzani napad pripadnika Armije BiH na hrvatski narod i pripadnike HVO-a grada Busovace iz pravca Zenice, Visokog, Kaknja i Fojnice. Sam grad napada oko 8.500 pripadnika Armije BiH i dolazi do totalnog okruzenja i blokade grada. Pripadnici HVO-a (njih oko 1.400) uspijevaju odoljeti napadima.

25.03.1993.


Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman i predsjednik predsjednistva BiH Alija Izetbegovic potpisali su Zajednicku izjavu o nuznoj suradnji izmedju Republike Hrvatske i Republike BiH.

13.04.1993.


U opcinskom sredistu, u samom gradu Jablanici, dolazi do prometne blokade, koju provode pripadnici Armije BiH i koji onemogucuju ulazak ili izlazak Hrvata u ili iz grada. Na podrucju grada Jablanice iskljuceni su telefoni osobama hrvatske nacionalnosti.

15.04.1993.


Na podrucju Podbrijezja, pripadnici Armije BiH napali su vozilo marke "audi 80" registarske oznake HVO-ZE-1-00, zapovjednika brigade HVO-a Zenica. Pri tom je zapovjednik brigade Zivko Totic otet, ranjen, a cetvorica pratilaca ubijena (Ivica Vidovic, Marko Ljubic, Tihomir Ljubic, Anto Zrnic). U pratioce je ispaljeno preko 500 metaka iz neposredne blizine. Zapovjednik je odveden u nepoznatom pravcu.

16.04.1993.

Pripadnici postrojbi Armije BiH, koji su bili pod zapovjednisˇtvom Zulfikara Ali Spage zvanog "Zuka", Hasana Hakalovica i Sejde Padalovica su oko 08:00 sati otpocele, iz pravca Bare, Kljesi, Osoric i Sahici, s oruzanim napadom na pucanstvo hrvatske nacionalnosti i njihovu imovinu u selu Trusina (opcina Konjic). Nakon minobacacke pripreme u selo su usli naoruzani pripadnici Armije BiH, njih preko 50 (vecina je bila obucena u crne uniforme, s crnim trakama povezanim oko glave i rukava), gdje su pocinili masakr nad 16 civila i 6 uhicenih pripadnika HVO-a. Civili su ubijani na mjestima gdje su bili zateceni (njiva, kuca, stala...) a pripadnici HVO-a su (pod prijetnjom smrcu uhicenih zena) uhiceni, vezani a potom strijeljani.

16.04.1993.

U 5:45 sati muslimanske snage su iz svog raspolozivog oruzja napale uze gradsko podrucje opcine Vitez. Pogodjena je i zgrada zapovjednistva zbornog centra srednje Bosne HVO-a, zgrada Opcine, zgrada poste i mnoge stambene zgrade.

U gradu Vitezu se vode ulicne borbe izmedju pripadnika HVO-a i Armije BiH.

16.04.1993

Anti-teroristicka bojna Vojne Policije HVO-a, “Jokeri”, je tijekom borbi za deblokadu puta Vitez-Busovaca, protiv dijelova “Krajiske” brigade ABiH, pocinila i ratni zlocin u selu Ahmici gdje je ubijeno 117 Bosnjaka-muslimana.

18.04.1993.

U 05:20 sati pripadnici Armije BiH otpoceli su napad na cijelokupno podrucje, koje su naseljavali Hrvati u Zenici, kao i naselja cijele opcine.

18.04.1993.

Nakon ponovnih sukoba hrvatskih i muslimanskih snaga u podrucju Zenice, Konjica, Viteza i Busovace Mate Boban i predsjednik Predsjednistva Republike BiH Alija Izetbegovic objavili su priopcenje o hrvatsko - muslimanskim odnosima.

20.04.1993.

Zapovjednici Armije BiH i Hrvatskog vijeca obrane, Sefer Halilovic i Milivoj Petkovic potpisali su u Zenici sporazum o obustavi vatre izmedju muslimanskih i hrvatskih snaga u BiH.

24.04.1993.


Supredsjedatelj medjunarodne konferencije o bivsoj Jugoslaviji lord Owen i predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman sazvali su sastanak u Zagrebu na kojemu su Alija Izetbegovic i Mate Boban potpisali 25. travnja Zajednicku izjavu o trenutacnom prekidu sukoba. Svjedok potpisivanja bio je hrvatski predsjednik dr. Franjo Tudjman. U dodatku izjavi, kojeg su potpisali general Sefer Halilovic i general - bojnik Milivoj Petkovic, nalazi se Ustrojstvo zapovjednistva Armije BiH i HVO-a.

24.04.1993.

U selu Miletici (opcina Travnik), pripadnici Armije BiH su ritualno masakrirali petoricu Hrvata.

28.04. - 01.05.1993.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman posjetio je Republiku Tursku gdje se dogovorio s predsjednikom o osnivanju Zajednicke tursko - hrvatske misije dobre volje, da bi se ocijenilo stanje medju muslimanskim i hrvatskim zajednicama u BiH i obnovilo njihovo povjerenje.

09.05.1993.

Dolazi do zestokih sukoba između ABiH i HVO-a u Mostaru. Nakon niza medjusobnih incidenata i nastojanja ABiH da se rasporedi po civilnim objektima u sredistu grada Mostara zapovjednistvo HVO-a najprije poziva dijelove 4. korpusa ABiH da se povuce iz civilnih objekata u vojarnu “Juzni logor” a nakon toga, iz vojarni “Sjeverni logor”. “Heliodrom” i “Aerodrom”, postrojbe HVO-a napadaju dijelove ABiH stacionirane u civilnim objektima.

10.05.1993.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman uputio je poruku Aliji Izetbegovicu i Mati Bobanu o neodgodivom prekidu svih sukoba u kojoj najostrije osudjuje oruzane sukobe izmedju Hrvata i Muslimana bez obzira na to tko ih je prouzrocio, te poziva na suradnju u borbi protiv srpskog agresora.

10.05.1993.

Potpisan je Sporazum o prekidu vatre u Mostaru izmedju Alije Izetbegovica i Mate Bobana.

18.05.1993.

U Medjugorju je postignut dogovor bosansko - hercegovackih Hrvata i Muslimana o uspostavi mira. Nazocni su bili dr. Franjo Tudjman, mr. Mate Boban, Mile Akmadzic, Franjo Boras, Milivoj Petkovic; Alija Izetbegovic, dr. Haris Silajdzic, Rusmir Mahmutcehajic, Sefer Halilovic; supredsjedatelji Mirovne konferencije o bivsoj Jugoslaviji lord David Owen i Thorvald Stoltenberg, te predsjedatelj Ministarskog vijeca Europske unije Niels Helveg Peterson.

03.06.1993.

Pripadnici Armije BiH su oko 18:00 sati otpoceli sa masovnim uhicenjima i odvodjenjima osoba muskog spola hrvatske nacionalnosti u gradu Travniku.

05.06.1993.

Predsjednik Odjela Obrane HVO-a Hrvatske zajednice Herceg - Bosne Bruno Stojic uputio je pismo lordu Owenu, C. Thornberryju, Ph. Morilloneu, Aliji Izetbegovicu i S. Halilovicu u kojem upozorava na tezak polozaj Hrvata u travnickoj opcini.

07.06.1993.

Mate Boban je u povodu najnovijeg stanja u Travniku poslao pismo supredsjedateljima Medjunarodne konferencije o bivsoj Jugoslaviji, UNPROFOR-u, State Departmentu, Aliji Izetbegovicu i Veleposlanstvu Republike BiH u Republici Hrvatskoj.

08.06.1993

U selu Maljine (opcina Travnik), tocnije u predjelu sela zvanom Bikosi, pripadnici Armije BiH strijeljali su 30 osoba hrvatske nacionalnosti. Pripadnici Armije BiH su nakon egzekucije isli od jednog do drugog mrtvog tijela strijeljanih Hrvata i ispaljivali u njih pojedinacne hice.

09.06.1993.

Jedan od svjedoka u svom pisanom iskazu navodi, da je 09.06.1993., oko 10:00 sati, dan zvucni znak za opcu opasnost jer su pripadnici Armije BiH (muslimanska vojska) izvrsili organizirani oruzani napad na sva sela opcine Kakanj nastanjena Hrvatima. Napadnut je i prostor grada Kaknja. S podrucja opcine Kakanj protjerano je oko 15000 Hrvata. Cjelokupna imovina protjeranih Hrvata je opljackana, a oko 80% stambenih i gospodarskih objekata (protjeranih Hrvata) je spaljeno.

10.06.1993

Od pocetka mjeseca lipnja 1993. godine pripadnici Armije BiH su poceli protjerivati Hrvate - stanovnike opcine Travnik, sa podrucja njihovog stanovanja. Do 10.06.1993. godine s podrucja opcine Travnik je protjerano oko 19000 osoba hrvatske nacionalnosti. Najveci dio protjeranih Hrvata je prihvacen na podrucju slobodnih dijelova opcina Novi Travnik (njih oko 12000) i Vitez (njih oko 4000). U Republici Hrvatskoj je organizirano prihvaceno oko 2000 a na slobodnim prostorima Hercegovine smjesteno je 1332 osobe hrvatske nacionalnosti (u opcini Capljina 829 i u opcini Ljubuski 503). Na slobodnom dijelu opcine Travnik, na podrucju mjesta Nova Bila ostalo je oko 2000 Hrvata.

10.06.1993

Oko 20 sati i 45 minuta iz pravca podrucja pod nadzorom Armije BiH u opcini Vitez doletjela je granata kalibra 120 mm, dva metra od klupe na kojoj je bilo cetrnaestoro djece. Taj se prostor smatrao sigurnim, zasticenim od snajpera i tu su se redovito igrala djeca, hrvatska i muslimansko-bosnjacka. Toga dana nije bilo nijednog muslimansko-bosnjackog djeteta. Opravdano se pretpostavlja da su upozorena da ne izlaze iz kuce jer ce na to mjesto biti upucene granate. Strucnjaci procjenjuju da se radilo o navodjenom projektilu. Kada je granata eksplodirala, na licu mjesta poginulo je petoro djece, a troje je umrlo u bolnici.

12.06.1993.

27 muslimanskih ranjenika evakuirano je iz Mostara preko Splita u inozemstvo. Pothvat je ucinjen na sugestiju Hrvatsko - turske misije dobre volje i poticaj predsjednika RH dr. Franje Tudjmana i R Turske.

15.06.1993.

Zupu Kraljevu Sutjesku, koja ima 26 sela, popalile su i totalno unistile muslimansko - mudzahedinske snage, koje su rusile, palile i unistavale sve sto je hrvatsko. Ranim jutrom, 13.06.1993. god. oko 10.000 pripadnika Armije BiH po vec utvrdjenom planu navalilo je svim silama iz sveg raspolozivog oruzja i orudja na crte obrane HVO Kaknja, te u toj akciji koja je dugo pripremana uspjela probiti linije obrane HVO-a na nekoliko mjesta, a branitelji su se u kolonama dugim i do 10 km uputili ka Varesu, slobodnom gradu Srednje Bosne. Kolone izbjeglica, njih oko 15.000 pod stalnom artiljerijskom pjesackom vatrom, kretalo se planinskim vrletima Kracica, Slavina i Planinice. Kasno u noc kolona unesrecenika, zena, djece, staraca, ranjenika i bolesnika pristigla je u Vares, gdje je Stab za prihvat izbjeglica organizirao njihov smjestaj u proizvodnim halama, restoranima i svim drugim slobodnim stambenim prostorima

19.06.1993.

Napadi muslimanskih snaga na podrucje opcine Kresevo odvijaju se iz pravca mjesta Tarcina u Hadzickoj opcini i sa planine Igman. U dva dana borbi poginulo je 13, ranjeno 20, a nestalo 12 pripadnika HVO-a.

24.06.1993.

Na veliki katolicki blagdan Sv. Ivana Krstitelja, u 9:20 sati, pripadnici novoformirane operativne grupe (zapovjednik Refik Lendo) Armije BiH zvane "Bosna", su izveli oruzani napad na Hrvate zepacke opcine. Tako se oruzani sukob Hrvata i Muslimana iz sredisnje Bosne prosirio i na ovo podrucje. Sve je pocelo jakim vojnim udarom pripadnika Armije BiH na grad Zepce i Hrvatima nastanjena sela, iz pravca Zenice i Zeljeznog Polja. Napadani su i prostori Mujadinske Kose, Visa, Brezove Kose, Martinova Visa...

16.07.1993.

Pred silovitim napadima pripadnika Armije BiH, s Malkoca (zadnje linije obrane Fojnice) povlace se pripadnici HVO-a. Skupa s njima Fojnicu napusta i vecina hrvatskog pucanstva. Vise od 6.000 Hrvata nalazi se u zbjegu i krecu se prema opcinama Kiseljak i Kresevo. Pripadnici Armije BiH zauzimaju i fojnicke bolnice u kojima se nalazi oko 800 invalida i retardiranih osoba.

18.07.1993.

Pripadnici Armije BiH napadaju pripadnike HVO-a u Bugojnu. Borbe nisu dugo trajale. Pripadnici Armije BiH zauzimali su dio po dio grada i odvodili u zarobljenistvo pripadnike HVO-a. Nastaje masovni izgon Hrvata. U samo nekoliko dana protjerano je oko 12 tisuca Hrvata. U gradu ostaje oko tri tisuce Hrvata. Pripadnici Armije BiH zarobili su oko 350 Hrvata koje su na svirep nacin mucili, neke likvidirali. Osnovali su po gradu logore i mucilista. Svjedoci zlocina, koji su se tom prilikom dogadjali, prosli su paklene muke.

28.07.1993.

Zdruzene muslimanske snage sacinjene od pripadnika 44. Jablanicke brigade IV. korpusa Armije BiH, pripadnika republickog MUP-a BiH iz policijske postaje u Jablanici, pripadnika tzv. "Zukine vojske" i pripadnika naoruzane skupine Muslimana iz sela Jelacici, opkolile su podrucje sela Doljani (12 km zapadno od Jablanice) tjekom ranih jutarnjih sati 28.07.1993. godine. Tada je ubijeno i izmasakrirano osam civila i 28 pripadnika HVO-a, a oko 185 Hrvata, mjestana sela Doljani, od cega 37 djece, je uhiceno i odvedeno u grad Jablanicu gdje su zatoceni u logor zvani "Muzej" (navedeni prostor je do rata sluzio kao muzej posvecen dogadjajima iz II. svjetskog rata).

03.08.1993.

Pripadnici HVO-a su izvrsili deportaciju 1500 Bosnjaka-muslimana iz opcine Stolac prema crtama ABiH u Blagaju.

03.08.1993.

U Zenevi zapoceo cetvrti zajednicki sastanak sestorice vodja delegacija na mirovnim pregovorima o BiH. Na sastanku su bili nazocni predsjednici Hrvatske i BiH, Srbije i Crne Gore - dr. Franjo Tudjman, Alija Izetbegovic, Slobodan Milosevic i Miomir Bulatovic kao i vodje bosanskih Srba i Hrvata Radovan Karadzic i Mate Boban.

01.09.1993.

Predsjednik Tudjman izjavio je u Zenevi kako je konferencija o BiH prekinuta, nakon sto su predstavnici Muslimana postavili takve zahtjeve koje druge dvije strane nisu mogle prihvatiti. "Muslimansko vodstvo iznova je postavilo takve zahtjeve, koji su ostali za daljnju raspravu", izjavio je dr. Tudjman dodajuci kako nema nikakve svrhe da se konferencija nastavi, i po misljenju sudionika i supredsjedatelja".

09.09.1993.

Proganjanje i zlostavljanje hrvatskog pucanstva na sirem podrucju uz rijeku Neretvu, sjeverno od Mostara, posebno je kulminiralo 09.09.1993., kada su postrojbe Armije BiH predvodjene tzv. "Zukinim specijalcima", pocinile masakr u selu Grabovica (opcina Mostar). Sire podrucje sela Grabovica se nalazilo pod kontrolom pripadnika Armije BiH od 10.05.1993.

Inace masakr u Grabovici otpoceo je 09.09.1993. upadom postrojbi Armije BiH, predvodjenim tzv. "Zukinim specijalcima". Isti su, odmah po upadu u selo, poceli pucati i ubijati sve sto se krece, iako su znali da u Grabovici nema nikakvih vojnih postrojbi, te da se u selu nalaze uglavnom starije osobe, zene i djeca. U navedenom masakru ubijene su 32 osobe, a jedan od civila je zarobljen i odveden u logor "Muzej" u Jablanici. Imovina Hrvata je potom opljackana, a selo je skoro u cjelosti zapaljeno.

S obzirom da su podaci o masakru nad Hrvatima u selu Grabovici dospjeli u javnost, muslimanske politicke i vojne strukture iz Jablanice i BiH su nastojale prikriti navedeni zlocin, tako da do sada jos nisu pronadjeni i identificirali svi lesevi ubijenih mjestana Grabovice, a razmjena ubijenih leseva je izvrsena za samo jedan broj pronadjenih. Takodjer, za sada, nije omogucen ulazak u Grabovicu predstavnicima hrvatskog naroda, kako bi se izvrsile potrebne istrazne radnje i pronasli preostali lesevi koji su prema nekim saznanjima, sakriveni ili baceni u jezero, kako bi se prekrile razmjere pocinjenog zlocina.

14.09.1993.

Oko 5:30 sati vise od 120 naoruzanih pripadnika Armije BiH izvrsili su napad na hrvatsko pucanstvo sela Uzdol i ubili 41 Hrvata (29 civila i 12 pripadnika HVO-a). Pucanstvo je zateceno na spavanju tako da su tijela ubijenih civila pronalazena u spaljenim kucama ili neposredno oko njih, a nekolicina i na seoskim putevima, dok su pokusavali pobjeci. Ubijane su citave obitelji.

14.09.1993.

Predsjednik Tudjman poceo je u Zenevi razgovore s vodjom bosanskih Muslimana Alijom Izetbegovicem kako bi pokusali ukloniti neke prepreke, koje su pocetkom ovoga mjeseca dovele do prekida pregovora o BiH. Nakon razgovora, predsjednici Tudjman i Izetbegovic potpisali su Zajednicku deklaraciju.

18.10.1993.

Pripadnici Armije BiH zapoceli su napad iz pravca Zenice i Kaknja i zauzimaju vaznu stratesku kotu Lijesnicu. Dolazi do oruzanog napada (velikih razmjera) pripadnika Armije BiH na podrucje opcine Vares koje se nalazi pod kontrolom pripadnika HVO-a i na kojem se osim domicilnog nalazilo i vise tisuca Hrvata koje su muslimanske snage protjerale iz opcine Kakanj.

23.10.1993.

Pocelo je dvodnevno sukobljavanje izmedju pripadnika Armije BiH i HVO-a u selu Stupni Do. 25.10.1993. pripadnici HVO-a zauzimaju selo ali se odmah i povlace iz njega. U selu su pripadnici HVO-a pocinili zlocin u kojem je ubijeno 16 Bosnjaka-muslimana.

01.11.1993. - 05.11.1993.

"...Koristeci angaziranost vojske bosanskohercegovackih Hrvata (HVO) pri evakuaciji preko 6000 prognanih kakanjskih Hrvata iz Varesa, muslimanska vojska (Armija BiH) zapocela je opci napad na podrucje opcine i sam grad Vares. Muslimanska vojska je napadala iskljucivo sela nastanjena civilima hrvatske nacionalnosti, koja su se nalazila u totalnom okruzenju, prekidajuci komunikacije, prethodno prisvajajuci veliku kolicinu humanitarne pomoci, upotrebljavajuci civilno pucanstvo kao zivi stit pri napadima..." Posljedice opceg napada muslimanske vojske (Armija BiH) na prostor opcine Vares su drasticne. Pod prisilom se s prostora opcine Vares iselilo preko 10000 domicilnih stanovnika Hrvata i oko 10000 Hrvata prognanih iz Kaknja.

12.11.1993.

Imenovan je novi zapovjednik glavnog stozera HVO-a general - pukovnik Ante Roso (umjesto general - bojnika Slobodana Praljka), a na temelju zapovjedi Mate Bobana i nakon imenovanja u Vladi Hrvatske - Republike Herceg - Bosne.

12.11.1993.

Zajednicku deklaraciju o neodgodivom prekidu vatre izmedju Armije BiH i Hrvatskog vijeca obrane te o povratku povjerenja izmedju hrvatskog i muslimanskog naroda u BiH potpisali su dr. Mate Granic, dr. Haris Silajdzic i turski ministar vanjskih poslova Hikmet Cetin u Sarajevu.

15.12.1993.


Predsjednistvo BiH ukinulo je samostalnost Hrvatskog vijeca obrane. Postrojbe HVO koje su se jos borile zajedno s Armijom BiH ubuduce ce biti dio Armije BiH bez samostalnog zapovjednistva.

22.12.1993.

"Muslimanska vojska je u Krizancevu Selu ubila 22.12.1993. godine 74 Hrvata" - to je zapovjedniku Britanskog bataljuna UNPROFOR-a, pukovniku Williamsu, receno u 3. korpusu Armije BiH. Pukovnik Williams je za posjeta opcini Vitez izjavio da se u podrucju sela Poculica (cca devet km sjeveroistocno od Viteza) nalaze dvije masovne grobnice. Jedna sa 38, a druga sa osam tijela Hrvata - zrtava muslimanskog pokolja. Casnik UNPROFOR-a Gell izjavio je 02.01.1994. da se na tzv. crtama razdvajanja nalazi 15 tijela ubijenih Hrvata.

09.01.1994.

Prilikom upada snaga ABiH u selo Buhine Kuce (opcina Vitez) je ubijeno 26 osoba – civila (medju kojima i 4 zene) i pripadnika HVO.

09.02.1994.

U Zenevi su poceli razgovori izaslanstva Republike Hrvatske i BiH koje vode ministar vanjskih poslova RH dr. Mate Granic i predsjednik Vlade u Sarajevu Haris Silajdzic.

10.02.1994.


Predsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova RH dr. Mate Granic i predsjednik Vlade Republike BiH H. Silajdzic, nakon sastanka u Zenevi 9. i 10. veljace dogovorili su Zajednicku izjavu.

19.02.1994.

U Frankfurtu su zavrseni razgovori izaslanstva Hrvatske i BiH koji su vodili dr. Mate Granic i Haris Silajdzic. Ministar vanjskih poslova RH izjavio je da se razgovaralo o buducem uredjenju BiH, prekidu vatre, odnosima Hrvatske i BiH te o humanitarnim problemima. Granic i Silajdzic su kao bitno ocjenili da je smanjen broj otvorenih pitanja te da su ti razgovori "ozbiljan korak ka rjesenju krize u BiH i ka uredjenju odnosa s RH".

23.02.1994.

Zapovjednik HVO-a general Ante Roso i zapovjednik Armije BiH general Rasim Delic potpisali su u Zagrebu sporazum o prekidu vatre u BiH.

U Bonu su zapoceli razgovori vanjskih poslova Vlade i ministra vanjskih poslova RH dr. Mate Granica i njemackog vicekancelara i ministra Klausa Kinkela. Dva ministra razgovarali su o odnosima Hrvatske i BiH kao i mogucem uredjenju BiH.

01.03.1994.

Bosanski Hrvati i Muslimani potpisali su u Washingtonu preliminirani sporazum o stvaranju federacije u BiH koja ce omoguciti konfederaciju s Hrvatskom. Preliminarni sporazum potpisali su hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granic, premijer BiH H. Silajdzic i predsjednik Predsjednickog vijeca HR Herceg -Bosne Kresimir Zubak te su se suglasili da ce osnovati Prijelazni odbor na visokoj razini, koji ce poduzeti hitne i konkretne korake radi osnivanja Federacije i Konfederacije. Odbor ce zapocˇeti s radom 4. ozujka 1994. u Becu.

18.03.1994.

Predsjednik RH dr. Franjo Tudjman i predsjednik Predsjednistva BiH Alija Izetbegovic potpisali su u Washingtonu Okvirni sporazum o konfederalnim vezama izmedju RH i buduce federacije u BiH.

Premijer BiH H. Silajdzic i predsjednik Predsjednickog vijeca HR Herceg - Bosne Kresimir Zubak potpisali su u Washingtonu tekst Nacrta ustava federacije Hrvata i Bosnjaka - Muslimana u BiH

Ispiši
Ocijeni: 3.0
26429 pregleda

Nema komentara

Anketa

Ustavi