RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

HRVATA JE BILO 51 POSTO

Napisano 31.05.2010. 13:48

Bosanska Posavina nalazi u sjevero-istočnom dijelu Bosne i Hercegovine i zauzima oko 5,2 % njezina prostora, tj. površinu od oko 2.650 četvornih kilometara. Obuhvaća devet općina i njezinih dijelova, i to Bosanski Brod, Derventu, Odžak, Bosanski Šamac, Modriču, Orašje, Brčko te dijelove općina Doboj, Gradačac i Srebrenik. Njezinu prostornu cjelovitost na sjeveru zatvara rijeka Sava, od Dubočca do Brčkog, na sjeverozapadu planina Motajica, na jugu planine Ozren i Trebava, a na jugoistoku planina Majevica. Sa središnjim dijelovima Bosne i Hercegovine povezana je, prije svega, prirodnim prolazom dolinom rijeke Bosne kroz dobojsku i vrandučku klisuru, dok su zapadni dijelovi dostupni kroz također prirodni prolaz uz rijeku Ukrinu. Bosanska Posavina se nalazi na široko otvorenoj i lako prohodnoj peripanonskoj nizini. Ove općine čine logičan zemljopisni prostor na kojem je pretežito živjelo oko 260.000 stanovnika. Za stanovnike Bosanske Posavine uobičajen je naziv Posavljak. Nacionalni sastav stanovništva Bosanske Posavine, prema popisu iz 1991. godine, je slijedeći: od ukupno 260.793 stanovnika, Hrvata je bilo 131.542 ili 51 posto, Bošnjaka 32.796 ili 12 posto, Srba 77.723 ili 29 posto, a ostalih 18.726 ili 7 posto. Za čovjeka je Bosanska Posavina kroz povijest bilo vrlo zanimljiv prostor za življenje. Područje s umjerenom kontinentalnom klimom ispresijecano vodotocima, blagi brežuljci i plodna ravnica bili su izvrstan temelj za bavljenje lovom, ribolovom i poljoprivredom te relativno lako osiguravanje hrane stanovništvu. Brojna su arheološka nalazišta prepuna dokaza ostataka civilizacija iz neolitičkog doba, a najpoznatija su: Vignjišta s selima Kužnjače kod Modriče, Kulište, na sjeveroistočnom obodu sela Kruškovo Polje kod Šamca i Klakar pored Bosanskoga Broda. Tragovi civilizacijskih tekovina arheološki su zabilježeni i datiraju iz vremena rimskih osvajanja ovoga područja. U to vrijeme se za gradnju koristi kamen i opeka, a Bosanska Posavina je rubni dio provincije Dalmacije i vrlo važan put za rimske provincije Panoniju i Daciju. Sve povijesne činjenice govore kako su Hrvati na ovo područje došli velikom seobom naroda u 7. stoljeću, točnije 626. godine po Kristu. Za vrijeme vladavine Kulina bana Bosnom u 10. stoljeću Posavina nije bila u sastavu Bosne. O ovome postoje izvorni dokumenti, kao i dokument kojim Kulin jamči Dubrovčanima slobodu trgovanja po Bosni. Iz 1244. god. postoji pisani trag o Posavini (Terra Tolys, o zemlji oko rječice Tolise), a 1324. godine spominje se Nenavište, prostor s obje strane rijeke Bosne. Prvi bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić (1353.-1391.) pripaja Posavinu Bosni, a u svojoj povelji spominje župu Jakeš i župu Modriču. U 15. stoljeću Bosanska Posavina se ponovno priključuje svojoj matici Hrvatskoj u okviru Ugarske, a ovo povijesno stanje zadržat će sve do 1536. godine, kada i ona pada pod tursku okupaciju (Bosna je pala 1463. godine, dakle punih 73 godine prije). Za Bosansku Posavinu, uostalom, kao i za sve dijelove Bosne i Hercegovine i Hrvatske koje pod okupacijom drže Turci, dolazi jedno vrlo teško razdoblje koji traje gotovo 350 godina. Različita društvena i vojna previranja karakteriziraju ovo razdoblje u kojem se ne bilježi značajniji napredak zajednice. Iz ovoga vremena imamo tek nekoliko vjerskih objekata, dok razvoj industrjje i prometa izostaje. Značajan utjecaj zapravo rade članovi Franjevačkoga reda koji u svojim vjerskim djelovanjima ostvaruju elementarne preduvjete jačanja stanja duha katolika koji u tih 350 godina doživljavaju velike migracije tražeći bolje uvjete za život. Posebno se ističu fra Ivan Jukić i fra Martin Nedić iz Tolise. Fra Ilija Starčević u Tolisi osniva i prvu pučku školu u Posavini; knjige nabavljaju iz Broda na Savi (Slavonski Brod). U 19. stoljeću dolazi do slabljenja utjecaja Osmanskoga Carstva na područje Bosanske Posavine. Značajan napredak događa se na Berlinskom kongresu 1878. godine, kada se zaposjednuće i sređivanje političkih prilika u Bosni povjerava Austrougarskoj Monarhiji. Ovime je Bosanska Posavina ponovno administrativno u istoj državi s Hrvatskom te dijeli njenu sudbinu. Te 1878. godine Austro Ugarska Monarhija zauzima Bosnu i Hercegovinu, a sa svojom vojskom ulazi upravo kroz Posavinu iz pravca Brčkog, Šamca i Broda. Unosi novu civilizaciju, drugu kulturu, zapravo europski duh u bosanske, gospodarski i duhovno opustošene krajeve. Odmah pristupa izgradnji mostova, prometnica, suvremenih gospodarskih objekata, škola, bolnica, željezničkih kolodvora, vodovoda - prestižnih zgrada, kazališta, pa i muzeja. Spomena je vrijedno i osnivanje Hrvatskoga kulturnog društva Napredak 1902. godine. Društvo je ostvarilo značajne rezultate u njegovanju tradicijskih, kulturnih tekovina u Bosanskoj Posavini te ubrzo naišlo na plodno duhovno tlo i dalo solidne rezultate u opismenjivanju naroda i širenju kulture. Nažalost, država koja je donijela prosperitet, ne potraja ni pedeset godina. Prvi svjetski rat (1914.-1918.). donese u Posavinu nove patnje u kojem svoje sudjelovanje uzeše mnogi znani i neznani sinovi ravnice. Proizvod rata je nova neprirodna državna cjelina - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca koja ne potraja niti trideset godina. Jedina značajnost ove tvorevine za Bosansku Posavinu je uspostava Banovine Hrvatske 29. kolovoza 1939. godine, u koju ulaze i sljedeće posavske općine: Derventa, Bos.
Brod, Odžak, Modriča, Bosanski Šamac, Gradačac, Orašje, Brčko i Srebrenik, dakle prostor definiran kao hrvatski i time pripojen Banovini Hrvatskoj. Na vrata napaćenoga naroda kucala
je nova nevolja. Drugi svjetski rat (1939.-1945.) donosi nove države koje vrlo kratko traju, ostavljajući neizbrisiv povijesni trag. Stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske 1941. godine, Bosanska Posavina još se više povećava: u njene granice ulazi i područje Bijeljine. Područje je dobilo naziv Velika župa Posavina i prostirala se teritorijalno sve do Drine, sa sjevera zahvaćajući čak i općine Slavonski Brod i Županju. Kraj Drugoga svjetskog rata donosi nastanak nove državne administrativne jedinice koju 1945. godine nazvaše Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a područje Bosanske Posavine postaje integralni dio Bosne i Hercegovine, bez značajnijih administrativnih obilježja sve do 1992. godine, kada ponovno oružje preuztma, od razuma i dogovora, odgovornost za novo stanje. Daytonskim sporazumom iz 1995. godine Bosanska Posavina je dio Bosne i Hercegovine, a područje se zemljopisno cijepa između dva entiteta. Snažno se mijenja demografska slika ovoga kraja i prvi put u povijesti Bosanske Posavine Hrvati nisu većinsko stanovništvo. Međutim, povijesne činjenice stare gotovo stoljećima govore da je Bosanska Posavina oduvijek bila definirana kao prostor u kojem su kao većina živjeli Hrvati, a u kojem su nesmetano živjeli i ostali narodi. Bosanska Posavina kao takva je nedjeljiva i neotuđiva jedinica hrvatskoga korpusa.
/ VL /


Da, ali i sjeverna Dalmacija, koja je vjekovima bila većinski srpska, sada je ispražnjena od Srba. Uostalom to važi i za Drvar, Bos. Petrovac, Grahovo, Glamoč... Hrvati su negdje na dobitku, a negdje na gubitku, kao uostalom i svi drugi narodi na ovdašnjim prostorima izuzimajući Arnaute koji su u ekspanziji.

Autor: srbijabor | Napisano 31.05.2010. | (58) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(86)

u kojoj sjevernoj Dalmaciji su Srbi bili većina? pošto u sjevernu Dalmaciju spada i Zadar i pripadajući mu otoci, a u takvoj sjevernoj Dalmaciji nema šanse da su Srbi bili većina.

Autor: dudu | Napisano 31.05.2010. | (89) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(38)

fgu

Autor: Jajce,Jajce | Napisano 26.08.2011. | (24) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(21)

Srbi stoljecima bili vecina u sj.Dalmaciji???Kakva drskost?Otkud Srbi stoljecima u Dalmaciji?Po srpskom su Srbi bili vecina gdje god pozele.Umjesto da je pitanje je li uopce tu bilo Srba mi moramo citati ovakav bezobrazluk.Ako si ti Srbijance zaboravio "dekret"...Srbi svi i svuda...mi nismo i ako jesmo uskoro cemo se mnogo cega prisjetiti.

Autor: Jajce,Jajce | Napisano 26.08.2011. | (35) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(23)

Anketa

Ustavi