RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

SOCIJALISTICKA JUGOSLAVIJA: Vrli novi svijet (1945 - 1991)

Napisano 27.11.2009. 11:51
Hrvatska i BiH u SFRJ1945.-1991.
Jugoslavija kao federalna komunisticka drzava. Osnovne znacajke toga perioda su:

- apsolutna vlast komunisticke partije, a pogotovo predsjednika Tita i njemu podcinjenog uzega kruga
- mnostvo drustvenih, politickih i gospodarstvenih reformi ("samoupravljanje"), kojima se zeljelo uciniti zemlju funkcionalnom, a narode "zadovoljnim"-ne dirajuci u temelje komunisticke dogme
- nakon laviranja poslije prekida sa Staljinovim SSSR-om, Jugoslavija postaje "odobrena zemlja" od oba suprotstavljena bloka kao pozeljna buffer zona. Takodjer, dolazi do nevidjenog angazmana zemlje u medjunarodnoj politici, poglavito preko Pokreta Nesvrstanosti
- razvoj od tvrdog centralizma do sve vece federalizacije i konfederalizacije drzave, da bi se ublazile medjunacionalne napetosti i zemlja ocuvala u kakvom-takvom obliku. Kulminacija takvih pokusaja je Ustav iz 1974.
- relativno otvaranje prema zapadu, preko razvitka turizma i odlaska radnika na rad u zemlje zapadne Europe; no, istodobno praceno likvidacijama politickih neistomisljenika u inozemstvu i konstantnom represijom i ideolosko-politickom indoktrinacijom u zemlji
- nakon smrti Tita, apsolutnog arbitra, na vlast dolazi Predsjednistvo, u kojemu, da bi se izbjegla mogucnost nacionalne majorizacije, dolazi do smjene na celu svake godine
- pod opterecenjem velikih financijskih zaduzenja, zastarjelosti gospodarstvenog i politickoga ustroja, te radikalizacijom medjunacionalnih odnosa izazvanih velikosrpskim pokretom, Jugoslavija se 1991. raspala.

U tom je periodu Bosna i Hercegovina bila "trostupanjski" piramidalno ustrojena: privilegirana klasa, s neprijepornom dominacijom od policije do naobrazbe i gospodarstva su bili Srbi, sto zahvaljujuci svojoj relativnoj brojnosti, "zasluzi" stradanja u NDH (jos pojacanom manipulacijom statistikama), premoci u komunistickom aparatu, kao i ulozi produzene ruke beogradskog centralizma svojih sunarodnjaka. Na drugom mjestu su dolazili Bosanski Muslimani, koje je vlast podupirala kao nositelje "drzavnih" struja u BiH i protutezu srpskim i hrvatskim nacionalnim ideologijama koje su ukljucivale BiH kao dijelove svojih nacionalnih drzava, te kao visokonatalitetna skupina koja je, odricuci se mnogih orijentalno-islamskih zasada, ipak dobro dosla kao most prema islamskim zemljama u Pokretu Nesvrstanosti. Uz zahvalnost komunistickoj Jugoslaviji koja im je priznala status nacije, te uspjesnu indoktrinaciju kojom su "uspjeli" zaboraviti svoje masovno sudjelovanje u oruzanim snagama NDH- Bosanski Muslimani su postali faktor broj 2. u Bosni i Hercegovini i jedni od najzescih pristasa jugoslavenske fantazme.
Hrvati, kao najmalobrojniji i najsumnjiviji element, nosili su stigmu "reakcionarnog" katolickog naroda, optuzivani za genocide i brutalnosti NDH (od kojih su Muslimani dobrohotno ekskulpirani, a Srbi su, kao glavni komunisticki krvnici jos uzivali privilegije zlocina), podnijeli su sudbinu gradjana drugoga reda. Stalno sumnjiceni i policijski proganjani, njihova etnicka podrucja svjesno gospodarski zanemarivana, prisiljavani na emigraciju (od ekonomskih emigranata iz BiH, Hrvati, koji su cinili oko 1/5 stanovnistva, davali su preko 2/3 emigranata), uz potiskivanje hrvatskog jezika i nametanje srpskog, od skolstva do medija- Hrvati su bili posebno podvrgnuti totalitarnom policijskom rezimu: sve s ciljem depopulacije i eliminiranja hrvatske nacije kao "kanceroznog" elementa koji prijeci ostvarenje komunistickog totalitarnog raja na zemlji.
U takvim je prilikama Bosna i Hercegovina docekala raspad Jugoslavije.

1946.
Donesen Ustav FNRJ, po kojem se Jugoslavija sastoji od 6 republika, a jedna od njih, Srbija, ima u svom sastavu dvije autonomne pokrajine, Vojvodinu i Kosovo.

1948.
lipanj
Jugoslavenska komunisticka partija izbacena iz Kominforma, organizacije tipa Kominterne, kojom je dominirao SSSR, a vecina clanica su bile partije novoosvojenih zemalja istocne i srednje Europe. Tito se okrece prema Zapadu, trazeci financijsku i drugu pomoc, no Jugoslavija ostaje komunisticka totalitarna zemlja.
Bosna i Hercegovina ima 2,565,259 stanovnika, od toga 44.29 % Srba, 30.73 % Bosanskih Muslimana, 23.94 % Hrvata i 1.04 % ostalih.

o. 1960.
Gospodarske reforme u Jugoslaviji, s ciljem decentralizacije i de-etatizacije dale su odredjene rezultate, no zaustavljene su zbog same naravi komunistickoga sustava- da su bile provedene do logickog kraja, to bio znacio svrsetak jednopartijskog totalitarizma i Jugoslavije koja je pocivala na njemu.

1971.
Hrvatski nacionalni pokret, potaknut partijskim rukovodstvom hrvatskih komunista, izbija zbog dugogodisnje "puzece" srbizacije. Dominacija beogradskih i srpskih medija, export-import poduzeca, odljev kapitala iz Hrvatske u istocne krajeve Jugoslavije, te "odljev" Hrvata na cesto teski i nisko-kvalificirani rad na Zapad- sve je to stvorilo kriticnu masu neraspolozenja prema Jugoslaviji kao maski za Srboslaviju. Pod pritiskom Tita i unitaristickih krugova, hrvatsko komunisticko vodstvo je kapituliralo. Uslijedile su represije- oko 70,000 "nacionalno svjesnih" hrvatskih komunista je izbaceno iz Partije, 2,000 je osudjeno na razne zatvorske kazne, a nekoliko tisuca Hrvata je emigriralo.
Po popisu stanovnistva, Bosna i Hercegovina ima 3,746,320 stanovnika. Medju njima je 20.62 % Hrvata, 37.19 % Srba, 39.57 % Bosanskih Muslimana i 2.62 % ostalih. Tim popisom su Bosanski Muslimani prvi put dobili pravo na nacionalnu samo-identifikaciju, i to pod imenom Muslimani.

1972.
Hrvatski nacionalni gerilci, njih 19, treniranih u Australiji, organiziraju desant u blizini srednjobosanskog grada Bugojna, s ciljem podizanja ustanka protiv velikosrpske tiranije. Vecina je poginula u sukobu s premocnim jugoslavenskim vojnim i policijskim snagama, koje su u panici angazirale blizu 10,000 ljudi.

1974.
Posljednji jugoslavenski Ustav koji je preko konfederalnih elemenata pokusao ocuvati zemlju od narastajucih tenzija i raspada. Tito je proglasen dozivotnim predsjednikom, a nakon toga je predvidjeno kolektivno predsjednistvo s rotacijom clanova iz pojedinih republika.

1980.
Smrt Josipa Broza Tita.

1983.
Sudjenje Aliji Izetbegovicu i dvanaestorici Bosanskih Muslimana u Sarajevu zbog promicanja ideja panislamizma i vjerskog fundamentalizma.

1987.
Meteorski uspon na vlast srpskog sefa komunisticke partije Slobodana Milosevica. On uskoro postaje glavnim organizatorom velikosrpskog pokreta, koji zeli ostvariti otvorenu dominaciju Srba u Jugoslaviji kao policijskoj drzavi ekstremnoga oblika, ili, preko prekrajanja granica, srusiti Jugoslaviju u bilo kojem obliku i na razvalinama uspostaviti veliku Srbiju koja bi ukljucivala cijelu Bosnu i Hercegovinu, kao i oko 70 % Hrvatske. Metode su razlicite: od masovnih nasilnih mitinga, policijske represije, prijetnji JNA, koja se sa 77 % srpskog oficirskog kadra pocela transformirati u otvoreni instrument Miloseviceve politike, do kradje federalnih financijskih rezervi i nepostedni medijski rat, prije svega protiv Albanaca i Hrvata, koji je imao za cilj homogenizirati i iskoristiti histerizirane srpske mase u Jugoslaviji za velikosrpski vojni pohod.

1989.
Pad Berlinskog zida. Kraj komunizma.

1990.
sijecanj

Raspad SKJ, nakon sto su slovenski komunisti demonstrativno napustili Kongres SKJ ne zeleci se podvrgnuti Milosevicevoj politici centralizacije i srbizacije jugoslavenske Partije.

svibanj
U prvim visestranackim izborima nakon pola stoljeca, komunisti su porazeni u Hrvatskoj i Sloveniji. U Hrvatskoj na vlast dolazi Hrvatska Demokratska Zajednica s predsjednikom Franjom Tudjmanom s oko 60 % glasova (postotak se razlikuje po raznim domovima Parlamenta).

studeni

Izbori u BiH oznacuju kraj nada "reformistickih" snaga Ante Markovica, jos uvijek formalnog jugoslavenskog premijera kojega je podupirao Zapad. Reformirani komunisti dobili su 6 %, Markovicevi reformisti 5,6 %, a tri nacionalne stranke: muslimanska, hrvatska i srpska vecinu: muslimanski SDA 37,8 %, srpski SDS 26,5 % a hrvatski HDZ 14,7 %. Time je propala i posljednja iluzija o BiH kao bastionu anacionalnog jugoslavenstva.

1991.
Od 4,364,290 stanovnika, Hrvati cine 17,32 %, Srbi 31,37 %, Muslimani 43,67 %, te ostali 7,64 % stanovnika Bosne i Hercegovine.

Ispiši
Ocijeni: 3.1
19469 pregleda

Nema komentara

Anketa

Ustavi