RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

ZRELO SREDNJOVJEKOVLJE: Integracija, ekspanzija i rastakanje (1180 - 1463)

Napisano 22.05.2010. 14:30
Hrvatska sredinom 14-og stoljeca

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1299.

Hrvatski ban Pavao Subic Bribirski uzima naslov "gospodar citave Bosne" (totius Bosniae dominus). Njegova se vlast prostirala od Gvozda do Jadranskog mora, Neretve i Drine. Bosnom upravlja i njegov nasljednik Mladen II. Bojeci se mocne hrvatske drzave Mladena zajednicki svladavaju, uz pomoc hrvatskih velikasa, g. 1322. Mlecani i hrvatsko-ugarski kralj Karlo I. Robert.

Pavao Šubić Bribirski


1299.-1321.

Bribirski knezovi vladaju Bosnom i Humom.

Povelja Pavla Šubića: "Ja, Pavao Šubić, gospodar cijele Bosne..."

 

1322.-1353.

Bosnom kao podanik hrvatsko-ugarskog vladara upravlja ban Stjepan Kotromanic. Svoju vlast prosirio je na Soli, Usoru, Donje krajeve (oko Gornje Sane i Vrbasa), Zavrsje ili Zapadne strane (Duvno, Livno i Glamoc), Krajinu (izmedju cetine i Neretve) i Zahumlje.

Hrvatska sredinom 14-og stoljeća


1377.

Bosanski ban Stjepan Tvrtko Kotromanic, okupivsi pod svojom vlascu, osim "zemljice" Bosne, jos Usoru, Soli, Humsku zemlju, Travunju, Primorje, Donje krajeve, Zapadne strane i Podrinje, u Milima kraj Visokog proglasio se kraljem "Srbljem, Bosni i Primorju" i tim cinom Bosna je postala neovisnom kraljevinom, odcjepivsi se od hrvatsko-ugarske drzave. Koristeci politicke nerede u hrvatsko-ugarskoj drzavi - dvadesetpetogodisnji hrvatski pokret - kralj je Tvrtko jedno kratko vrijeme, oko 1390., zavladao citavom Hrvatskom juzno od Velebita, osim Zadra i Dubrovnika. Ta tradicionalno hrvatska drzava odrzala se do 1463., kad su Turci osvojili bosansko kraljevstvo. Elizabeta, kci bosanskoga bana Stjepana Kotromanica i supruga hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika Anzuvinca, dala izraditi pozlaceni srebrni sarkofag sv. Simuna, remek-djelo hrvatskoga srednjovjekovnog gotickcog zlatarstva.

Širenje bosanske političke jedinice


1403.-1405.

U Omisu napisan bogato iluminirani "Hrvojev misal", glagoljski kodeks; napisao ga je Butko, a ukrasio nepoznati slikar s vise od 380 inicijala i s 94 minijature u boji, najljepsi iluminirani glagoljski kodeks, cuva se u biblioteci Sarayi u Carigradu.

Minijature iz Misala vojvode Hrvoja, hercega splitskog

Grb vojvoda Hrvoja, hercega splitskog

Poklon triju kraljeva

    Raspelo

 

1404.

Umro Viganj Milosevic na cijem je grobu u Kocerinskom polju kraj Sirokog Brijega postavljen spomenik od koga je sacuvan jedan dio s natpisom na bosancici koji glasi: "+ Va ime oca i sina i svet(a)= go d(u)ha. Amin! Se (ovdje) lezi Vig(a)ri Milosevic'. Sluzi banu Stipanu, i kralu T(vrt')ku, i kralu Dabisi, i kralici Grubi, i krala Ostoju. I u to vrime doide, i svadi se Ostoja kral' s Hercegom i z Bosn(o)m i na Ugre poe (podje) Ostoja. To vrime mene Vigna doide koncina i legoh na svom plemenitom pod Kocerinom. I molu vas, ne nastupaite na me! Ja s(a)m bil kako vi (j)este, vi cete biti kako (j)esam ja."

1448.

Stjepan Vukcic Kosaca proglasio se hercegom (vojvodom) po cemu je njegov posjed - podrucje od Prijepolja, Pljevlja, Niksica i Boke kotorske do Omisa i Poljica, Livna i gornjeg Vrbasa - dobio naziv Hercegovina. Kao zasebna politicka oblast, izmedu Turske i susjednih krscanskih drzava, u smanjenom opsegu, Hercegovina se odrzala do pocetka 1482., kad su Turci osvojili posljednju utvrdu Herceg Novi.

o.1448-1520

Juraj Dragisic, izbjeglica iz Bosne (Srebrenica), franjevac, klasicar i orijentalist, arbitar u intelektualnim sporovima, filozof, teolog i humanist. Godine 1497. u Firenci je objavio svoje djelo "Profeticae solutiones..", kojim je ustao u obranu dominikanca Girolama Savonarole, spaljena zbog hereze 1498. Iako je Dragisic kao humanist, filozof i teolog uzivao veliki ugled, ipak se pod pritiskom, nakon 30 godina u Italiji, povukao u Dubrovnik, kako sam kaze "natjeran bijesom neprijatelja, i privucen ljubavlju prema svojima....u nepoznatu domovinu....tudj braci svojoj i stranac sinovima vlastite majke."

"De Natura celestium spiritum"

 


Ispiši
Ocijeni: 3.4
26558 pregleda

"tim cinom Bosna je postala neovisnom kraljevinom, odcjepivsi se od hrvatsko-ugarske drzave. Koristeci politicke nerede u hrvatsko-ugarskoj drzavi - dvadesetpetogodisnji hrvatski pokret - kralj je Tvrtko jedno kratko vrijeme, oko 1390., zavladao citavom Hrvatskom juzno od Velebita, osim Zadra i Dubrovnika. Ta tradicionalno hrvatska drzava odrzala se do 1463., kad su Turci osvojili bosansko kraljevstvo"
Hehehehehe konta li ovo iko??? :) moze li nesta biti bosansko :)

Autor: Forumash | Napisano 18.08.2013. | (16) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(16)

Anketa

Ustavi