Web katalog
Najčitanije
Najčitanije zadnjih 7 dana
Najkomentiranije
Najbolje ocijenjeno
Statistika
- Ukupno registriranih korisnika: 9843
- Ukupno članaka: 23656
- Ukupno komentara: 2087
- Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
- Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44
Milenko Dugandžić: Kako smo oslobodili dolinu Neretve

Uoči skorašnje obilježavanja 24. godišnjice vojne operacije Lipanjske zore kojima je oslobođena dolina Neretve, deblokiran Mostar, a srpske snage odbačene do današnje entitetske linije Federacije i RS-a razgovarali smo s jednim od aktivnih sudionika i nositelja ove akcije Milenkom Dugandžićem “Midžom”.
On je iz prve ruke prepričao događaje s početka lipnja 1992. godine te je naglasio kako se danas ta akcija, koja prvotno nosila naziv “Čagalj” koristi u dnevno-političke svrhe te da se broj sudionika popeo na 6 tisuća. Dugandžić podsjeća kako su pripreme za operaciju započele sredinom svibnja 1992. godine te su sigurni sudionici u startu bili diverzantski odred “Čitluk” koji je vodio on te mještani sela Dubravci sa zapovjednikom Perom Dalmatinom koji su prošli obuku i koji su bili pred toga vodiči i u drugim postrojbama. Njima se u međuvremenu priključio Siniša Dvorski “Rambo” te je sudjelovao u izviđanju terena.
Plan akcije je bilo osvajanje Domanovića s okolnim mjestima, a u akciji je sudjelovalo 270 vojnika sa sedam zadataka. Za logistiku je bio zadužen Ante Krešić iz Čapljine, a Dugandžić podsjeća kako su za početak akcije saznali dan prije.
Početak operacije
Operacija je započela 7. lipnja 1992., pa iako su iz Šurmanaca trebali krenuti u 22 sata, došlo je do kašnjenja od sat vremena. Neretva se prelazila na dva mjesta pomoću sajli i gumenih čamaca u Počitelju (glavni pravac) i Dretelju. Pritom je postrojba iz Gruda sa zapovjednikom Ljubom Glavotom imala zadata osvajanja sela Ševaš Njive, postrojba HOS-a (zapovjednik “Čikago”) zauzimanje Domanovića dok je diverzantski odred “Čitluk” (zapovjednik Dugandžić) imao dva zadatka-zauzimanje groblja u Ševaš Njivama i blokada prometnice Domanovići-Ševaš Njive.
S druge strane samostalni vod Čitluk sa zapovjednikom Zdenkom Vidovićem dobio je zadaću zauzimanja linije groblje u Ševaš Njivama i prometnice Buna-Domanovići, a za isu prometnicu zadaću je dobio i protuoklopni vod (zapovjednik Pajo) Dugandžić dalje otkriva kako su u Dretelju Neretvu prelazili mještani sela Dubravci te vod Siniše Dvorskog. Dolazi i do prvih okršaja sa srpskim snagama, pa je tako diverzantski vod “Čitluk” vodio bitku s VRS-om puna dva sata u Ševaš Njivama u njoj je život izgubio Dragan Luburić, a troje vojaka je teško ranjeno. Borba se vodila prsa u prsa na udaljenosti i do 10 metara, a nakon dva sata njegov je vod dopustio srpskim postrojbama da pokupe svoje mrtve i ranjene te da nastane panika među njima.
Vrhunski planirana akcija
Dugandžić podsjeća kako su tijekom okršaja na njih krenula i dva tenka VRS-a, no zahvaljujući pogotku iz minobacača među posadom je nastala panika i napuštanje tenkova. Postrojba iz Gruda pak imala je četvero poginulih u osvajanju Ševaš njiva, dok je u napadu na Domanoviće teže ranjen i zapovjednik HOS-a “Čikago”.
S druge strane postrojba mještana uspjela je uništiti jedan tenk T 84 i jedno borbeno vozilo. U 9 sati ujutro Dugandžić je nazvao zapovjedništvo i obavijestio ga da je akcija “Čagalj” završena i da je pošalje postrojbe za čuvanje terena, a znajući da se komunikacija prisluškuje dodao je i kako treba poslati tisuću “crnokošuljaša” što je u protivničke redove unijelo dodatnu paniku. Dugandžić navodi kako je nakon velikog poraza na ovom području nastalo rasulo u srpskim redovima te su napustili skoro cijelo područje općine Čapljina i Čitluk.
Akcija “Čagalj” bila je veličanstvena akcija, vrhunski planirana i izvedena. Danas se ta akcija koristi u dnevno-političke svrhe. Nakon 21 godine od akcije broj sudionika popeo na 6 tisuća, ističe Dugandžić, zaključivši kako je kasnije došlo do jačanja određenih pravaca te kako je definitivni kraj VRS-a na ovom području bio 14. lipnja porazom na Buni i ulaskom dijela 4. brigade i pripadnika HVO-a.
Dnevni list
Vezani članci
- MESIĆ, KOSOR, SANADER Visoki vojni činovi, a bez dana na bojišnici u Domovinskom ratu
- Tamara Sikirić: Život nakon Bijelog puta, konvoja nade i trunke spasa
- Pismo studentice iz Kiseljaka: Gdje je Europa bila kada je 70 tisuća Hrvata Središnje Bosne bilo pod opsadom?
- Ima li Središnja Bosna pravo na opsadu?
- Zašto ne znamo tko su Anica Jurić i Sarafina Lauš, a u ratu su i jednoj i drugoj ubili trojicu sinova i muža
- Arhiva vezanih članaka
Nema komentara