RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Franjevci sačuvali bosansko kulturno blago

Napisano 20.08.2011. 11:38

„Dnevni avaz“ u Muzeju „Vrata Bosne“ u samostanu u Tolisi kod Orašja

Franjevci sačuvali bosansko kulturno blago

• Bit će izložen i lakat mamuta čija se starost procjenjuje između 10.000 i 20.000 godina
• Bogata zbirka metalnog i papirnog novca od stare Grčke do modernog doba

Piše: Tanja BJELOŠEVIĆ, Dnevni avaz

Usred ravne Posavine, u srcu bosanskog Misira i Kanaana, u mjestu Tolisa, dižu se nebu pod oblake dva, po 56 metara visoka zvonika. Podigli su ih župljani tako visoke da ih svakodnevno podsjećaju na Oca koji je na nebesima, na dužnost klanjanja njegovoj veličini i zahvaljivanja njegovoj dobroti - rečeno je prije 32 godine u emisiji Radio Vatikana o župi Tolisa u kojoj je smješten, pokraj crkve, i Franjevački samostan.
Upravo taj samostan, na Rašćici, iznjedrio je jedan od izuzetno vrijednih muzeja na području sjeveroistočne Bosne, Muzej „Vrata Bosne", koji će svoja vrata posjetiteljima u zidinama samostana izgrađenog 1881. godine otvoriti u drugoj polovici rujna.

Složena zbirka

Novinaru „Avaza“ dopušteno je, usprkos što je muzej još u fazi pripreme i nije otvoren, da snimi izuzetno vrijedne izložbene eksponate. Riječ je o vrlo složenoj muzejskoj zbirci koju čini vrijedna povijesna građa kroz višemilijunsku kulturu življenja na području bosanske Posavine.
Temelje muzeja udarili su fra Amroža Živković (1874-1943.), franjevački svećenik iz sela Kostrč, fra Martin Nedić (1810-1895.), fra Stjepan Mikić (1809-1868.) i fra Grgo Došen (1846-1919.). Oni su skupa sa svojom braćom franjevcima vrijedno skupljali razne eksponate koji će zauzeti svoje mjesto u muzeju. Njihove napore da od zaborava sačuvaju sve te predmete naslijedili su i ostali franjevci kojima su uvelike pomogli ljudi Posavine, ali i drugih područja.
Na kraju, kad je zbirka raznih predmeta iz povijesti postala impozantna, gvardijan Franjevačkog samostana u Tolisi fra Marijan Živković odlučio je da sve te predmete izloži u Muzeju „Vrata Bosne“. Za vrijeme naše posjete dušu su nam otvorila dvojica sarajevskih konzervatora, kipara Boro Žuža i Feđa Ćehajić iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Njih dvojica, uz nekoliko kustosa Zemaljskog muzeja i uglednog profesora Želimira Brnića s Karlovog sveučilišta u Pragu, čine ekipu koja je zadužena da muzej dobije završni oblik i posjetiteljima se predstavi u najboljem izdanju. Naravno, tu je i drugo osoblje iz toliškog samostana predvođeno gvardijanom Živkovićem, bez kojeg ideja o muzejskoj postavci nikada ne bi bila realizirana.

Kustosi su u dogovoru s franjevcima odlučili da muzej ima desetak zbirki. U prvom, prirodnjačkom dijelu, bit će izložene stijene i minerali, fosilni ostaci, školjke i puževi iz cijelog svijeta, a tu će biti i vitrina iz ledenog doba u BiH u kojoj su izloženi eksponati rogova i kostiju iz obitelji Cervidae, odnosno jelena, tzv. lopatara. Svoje mjesto tu je našao i lakat mamuta čija se starost procjenjuje između 10.000 i 20.000 godina, a potječe iz zadnjeg ledenog doba. Pronađene i izložene donja i gornja vilica, spoj karlice i femura (natkoljenične kosti), zubi i drugi dijelovi skeleta govore da su mamuti u davna vremena živjeli na ovim prostorima.
Konzervator Feđa Ćehajić kaže kako će u vitrini, skupa sa zubom mamuta, biti izložen i zub dinoterija star također više milijuna godina.
Arheološku zbirku muzeja čine predmeti od kamenog pa sve do modernog doba. Sav materijal za tu zbirku sakupljen je u Posavini. U zbirci je, uz ostalo, izložen i razvoj sjekire na tom području koji je gotovo identičan razvoju sjekire u drugim područjima u tom dobu, a riječ je o pretpovijesti, odnosno kamenom i metalnom dobu. Iz brončanog doba tu su
naušnice, narukvice, igle kao i brojni predmeti od željeza i keramike. Tu je izložen i arsenal oružja iz raznih povijesnih razdoblja. Posjetitelji će moći vidjeti vrijedne primjerke kubura, pušaka, bajuneta, noževa, mačeva, demeškinja i drugog oružja.

Narodna nošnja

Dvojica sarajevskih konzervatora tvrde da je riječ o izuzetno vrijednoj povijesnoj zbirci u kojoj ima i raznih alata iz novijeg doba. Izložena je i konstrukcija mača pronađenog u rijeci Savi pri bagerskom iskopu šljunka koji je samostanskom muzeju poklonio jedan od brodara iz oraškog sela Donja Mahala.
- Kada je riječ o arheološkoj zbirci, tu ima mnogo predmeta iz rimskog doba. Bit će izloženo više fibula, stakleni predmeti, posuđe i sitni alat koji potječe s rimskih nalazišta iz tih krajeva s područja sela Grebnice nedaleko od Bosanskog Šamca, okoline Brčkog i drugih mjesta Posavine. Tu je i koplje iz rimskog doba kao i mač iz metalnog doba, odnosno pretpovijesti. Posebno je zanimljiv poklopac sača (peke) koji je od keramike, a potječe također iz pretpovijesti - kaže nam Boro Žuža, konzervator-kipar sarajevskog Zemaljskog muzeja.

U trećem, etnološkom dijelu muzeja bit će izložene stare narodne nošnje iz toliške župe, nakit i drugi upotrebni predmeti stanovnika tog kraja od polovice prošlog stoljeća do današnjih dana, među kojima su i povijesni predmeti veće vrijednosti.

Bogata zbirka metalnog i papirnog novca od stare Grčke do modernog doba čini numizmatičku zbirku muzeja. Tu je novac iz doba Rimljana, Bizanta, srednjovjekovni, ali i novac koji je s enormno visokom stopom inflacije pratio raspad pojedinih država. Najstariji je grčki iz 350. godine prije Krista, rimski - 753. godina (Ab. Urbe condita), bizantski - 4. stoljeće poslije Krista... U zbirci se nalaze i razni medaljoni, kao i pečat-prstenovi, ali i noviji novci sa svih kontinenata.
Tu je, naravno, i sakralna zbirka muzeja, a činit će je crkveni predmeti kaleži, pokaznice, moći, misno ruho svećenika i ostali predmeti kojim su se služili svećenici.

Prva osnovna škola u BiH
- Muzej gradimo da pokažemo prošlost naroda koji živi na ovom području i da je on ukorijenjen u zemlji u kojoj živi. Zašto baš Tolisa? Pa, župa Tolisa od davnina je bila duhovno, ali i kulturno središte bosanske Posavine. U Tolisi je nastala prva osnovna škola u BiH 1823. godine, a osnovana je i prva zemljoradnička zadruga u našoj državi (1904). Franjevci su se, uz duhovnost, brinuli i za opismenjavanje i kulturu ovog kraja. Muzej je nastao upravo tako što su franjevci kroz povijest skupljali i čuvali kulturno blago naroda koji živi u bosanskoj Posavini, a sada je došlo vrijeme da se to prezentira javnosti - kaže fra Marijan Živković, gvardijan Franjevačkog samostana u Tolisi.

U biblioteci 8.000 knjiga

U veoma složenoj muzejskoj zbirci nalaze se predmeti od neprocjenjive vrijednosti, a zbirkama mogu pozavidjeti mnogi muzeji u zemljama okruženja. U sklopu muzeja je i bogato opremljena samostanska biblioteka s više od 8.000 starih knjiga, od kojih najstarija potječe iz 1525. godine. Projekt koji su osmislili vrijedni franjevci toliškog samostana financira se sredstvima Vlade Republike Hrvatske, Federacije BiH, Posavskog kantona i Općine Orašje.

Ekipa iz Sarajeva
Devet stručnjaka iz sarajevskog Zemaljskog muzeja dalo je svoj doprinos u pripremi zbirki. To su:
Marica Filipović, etnolog
Andrijana Pravidur, arheolog
Ana Marić, arheolog (kustosica za latinonumizmatiku)
Amra Hamzabegović, Božena Čvorović i Dražen Kotrošan (prirodnjaci)
Adnan Busuladžić, direktor Zemaljskog muzeja
Boro Žuža i Feda Ćehajić (konzervatori-kipari).

| Dnevni avaz  |  HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi