RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Zvonik i plato crkve sv. Ante Padovanskog dodijeljen je Franjevačkoj provinciji Bosne Srebrene

Napisano 25.01.2013. 13:15

Intervju – Fra Božidar Blažević, bihaćki župnik

Zvonik i plato crkve sv. Ante Padovanskog dodijeljen je Franjevačkoj provinciji Bosne Srebrene

■ Nakon sedamdeset godina, na platou crkve sv. Ante Padovanskoga u središtu grada upriličili prvu polnoćku, bio je to događaj koji je privukao nekoliko tisuća građana svih konfesija

■ Crkvu će obnavljati župni ured na temelju zaključaka Biskupskoga ordinarijata u B. Luci

■ Namjeravamo urediti kulturni prostor s muzejom, knjižnicom, izložbenim prostorom, vidikovcem i tribinama za različita kulturna i vjerska događanja

Vijećnici OV u Bihaću donijeli su odluku kojom zvonik i plato u Drugom svjetskom ratu porušene crkve sv. Ante Padovanskoga u staroj gradskoj jezgri dodjeljuju na upravljanje i korištenje Franjevačkoj provinciji Bosne Srebrene na neograničeno razdoblje. Ovaj povijesni i spomenik kulture franjevci već koriste pet godina, a spremni su u predstojećem razdoblju sanirati unutrašnjost zvonika i plato crkve.

Kako stoji u odluci OV, korisnik ne smije mijenjati autentičnost objekta koji se nalazi na listi spomenika kulture Bosne i Hercegovine. U povodu odluke, razgovarali smo s fra Božidarom Blaževićem, župnikom bihaćkim.

■ Hoće li i kad uslijediti obnova zvonika i platoa crkve i tko će to financirati?

Postojeće zdanje uz suglasnost Zavoda za zaštitu spomenika iz Sarajeva obnavljat će župni ured sv. Ante Padovanskoga na temelju zaključaka Biskupskoga ordinarijata u Banjoj Luci i Franjevačkoga provincijalata Bosne Srebrene u Sarajevu te Kapitula franjevačkoga samostana Petrićevac. Postoji stara idejna skica o obnovi koja će se uskladiti.

Projekt

■ Možete li reći nešto o povijesti ove crkve, pogotovo o njezinu uništenju?

Namjeravamo urediti kulturni prostor s muzejom, knjižnicom, izložbenim prostorom, vidikovcem i tribinama za različita kulturna i vjerska događanja. Povremeno ćemo za Božić, Uskrs, Tjelovo i Sv. Antu imati i svetu misu na platou crkve kao i molitvu, tj. spomen na sve nestale i poginule u Domovinskome ratu koji su branili Bihaćku regiju i oslobodili bihaćki džep.
Nakon što se potpiše ugovor između općinske uprave u Bihaću i župnoga ureda Bihać, krenut će se u realizaciju izrade idejnoga i izvedbenoga projekta u 2013. Sve aktivnosti će ovisiti o financijskim sredstvima koja ćemo potraživati od donatora i državnih institucija na svim razinama.

Inače, crkva je sagrađena 1881. godine. Obnavljana je od 1937. pa nadalje. Bombardirali su je Englezi 1944. godine.
Komunističke vlasti su zabranile obnovu i izgradnju porušene crkve pa su s tim poticali njezino daljnje urušavanje.
Godine 2007. vraćena je na razdoblje od pet godina Franjevačkom provincijalatu kako bi se restauracijom zaštitila od propadanja. Obnovljeno je krovište i postavljen križ na zvoniku, a statika je dodatno poboljšana betonskim pločama.

Zajedništvo

■ Prije šest mjeseci na čelu župe sv. Ante Padovanskoga naslijedili ste fra Ivicu Matića i preuzeli upravljanje ovom lokalnom vjerskom zajednicom. Kako se danas odvija život u župi?

Ja i fra Robert Slišković u srpnju smo preuzeli župu i u njoj pokrenuli neke nove aktivnosti. Rad s mladima i utemeljenje Frame - franjevačke mladeži. Koordiniramo i rad ministrantima. Utemeljili smo pjevačku grupu mladih. Nakon sedamdeset godina na platou crkve sv. Ante Padovanskoga u središtu grada upriličili prvu polnoćku. Bio je to događaj koji je privukao nekoliko tisuća građana Bihaća svih konfesija i potvrdio zajedništvo građana svih vjeroispovijesti.
Organizirali smo čajanku i sve građane darivali kuhanim vinom te domaćim kolačima na središnjem gradskome trgu na Badnju večer.
U zvoniku crkve napravili smo prve žive jaslice, proširili parkiralište crkve. U župnoj crkvi uveli smo novu led-rasvjetu. Ustrojili smo i rad pogrebnoga društva za održavanje groblja. U planu su i još neke aktivnosti koje će služiti dobru i župe i grada Bihaća.


Nema komentara

Anketa

Ustavi