Nakon što je Milorad Dodik ponovio Jutarnjem listu svoja ranija iskazana stajališta po kojima „BiH nema budućnost, jer njome nitko nije zadovoljan, pa je kao državu treba ukinuti“ te izrazio podršku bh. Hrvatima u nastojanju da stvore „republiku koja bi imala sve prerogative države“ podršku u vidu plakata dobio je na prometnici Ljubuški-Grude.
Poručujem Bakiru Izetbegoviću i Stranci demokratske akcije da su Hrvati povijestan i ponosan narod i da imaju i po Božjim i po ljudskim zakonima pravo na najveći oblik slobode onaj republikanskoga tipa. Hrvati u državotvornoj zajednici BiH trebaju imati svoju Hrvatsku Republiku jer su je vrijedni.
Austrijska novinska agencija navodi kako je “predsjednik stranke, Željko Komšić, bio jedan od vođa SDP-a, a proteklih osam godina je proveo kao predstavnik “hrvatske manjine” u državnom predsjedništvu.
Nisam polemizirao s bosanskim franjevcima, već sa šačicom "daidža", izrazitom manjinom unutar franjevačke provincije Bosne Srebrne, koji su danas izravno u službi bošnjačke politike, kao što su njihovi mentori iz udruženja Dobri Pastir bili u službi titoističke, dok su im subraća ležala po zatvorima. Vodeći se logikom redodržave u kojoj narod ne mora imati političkih prava, već je važno da je njima kao posrednicima između naroda i vlasti (bila ona beg, partija ili današnji bošnjački unitarizam) dobro, odšutjeli su političko eliminiranje vlastitog naroda. Ukoliko niste pokazivali dovoljno oduševljenje što su Bošnjaci Hrvatima izabrali Komšića, „daidže" bi vam nabijali na nos Čovića, HDZ, Posavinu, Dodika i slične "argumente". Zamjeram njihovoj subraći iz provincije, ali i hercegovačkim franjevcima zašto na takve pojave, vjerojatno iz komocije, nisu reagirali ranije.
Iz dobro upućenih izvora ABCportal saznaje za još jednu političku potporu, ovaj put vodstvo NSRzB će sredinom tjedna iskazati svoju potporu i podršku Martinu Ragužu kandidatu HDZ-a 1990 za hrvatskog člana Predsjedništva.
Smatramo kako u ovome političkome trenutku, poglavito što u sljedećem mandatnom razdoblju dolazi na red ustavno preuređenje BiH, moramo osnažiti hrvatsko zajedništvo kroz istinski Hrvatski narodni sabor BiH za koji se uvijek zalagao HSP BiH. To je jedini jamac da sve hrvatske političke opcije, zajedno s pravaškom, dođu do rješenja hrvatskoga nacionalnoga pitanja na način da se ostvari sloboda hrvatskoga naroda.
Mario Karamatić, predsjednik HSS–a jedne od stranaka članica HNS BiH u svom obraćanju prisutnima rekao: „Dosta i vas iz ove dvorane me je zvalo ovih dana, Mario reci nešto o hrvatskim braniteljima reci što nam se događa, ali neću ništa o tome reći, a znate li zbog čega? Jer to je jedna od ovih sedam točaka u našemu programu koje ćemo mi realizirati nakon izbora i o tom će vam malo više reći budući hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović. Upravo je u tome veličina HNS-a. Jer smo uspjeli prevazići razlike koje nas dijele i uspjeli smo okupiti sve stranke koje danas hrvatski dišu u jednu veliku koaliciju. Uradili smo i jednu povijesnu činjenicu, potpisali smo trajnu koaliciju sa svojim hrvatskim narodom sve su se ove stranke obvezale da niti jedna od njih neće otići ni u jednu koaliciju protivno volji Hrvatskoga naroda“.
Bošnjačkim je strankama relativno lako izabrati 1/3 izaslanika u Klubu Hrvata Doma naroda koji su potrebni za formiranje koalicija bez stranaka s većinskim hrvatskim legitimitetom. No, zbog činjenice da se 12 izaslanika u Klub Srba u Domu naroda bira iz županija s bošnjačkom većinom, još lakšim se čini izbor dvotrećinske većine u Klubu Srba s kojom se može osigurati sudjelovanje u izvršnoj vlasti. Poznato je da je nakon općih izbora 2010. skupina stranaka predvođena SDP-om koordinirano krenula u popunjavanje hrvatskog kluba preko županijskih skupština bošnjačkih županija s ciljem isključivanja iz izvršne vlasti hrvatskih stranaka koje su uživale većinsku potporu hrvatskog biračkog tijela.
Nikola Lovrinović, nositelj liste HDZ-a i HNS-a BiH za Zastupnički dom PS BiH, na skupu u Travniku je rekao: "Za nas Travničane je alfa i omega svih reformi a posebice ustavnih, pitanje jednakog uređenja Mostara i Travnika, također Bugojna, jer ako će biti otvoreno pitanje za Mostar, bit će i za Travnik".
U ime kandidata s liste HDZ-a i HNS-a BiH za Zastupnički dom PS BiH obratio se nositelj liste, Nikola Lovrinović. On je kazao da „Svi oni koji danas spinuju i pokušavaju vas zavesti pričama da je dosta nacionalne retorike, poručujem neće moći, jer HDZ BiH od 1990. godine stalno daje Bosni i Hercegovini priliku. Stali smo na branik domovine BiH, a na koncu potpisivali sporazume samo da rata ne bude i Washingtonski i Daytonski, a što smo dobili kao zahvalu za to? Godine 2000. događa se klasični puč na ustavni poredak Federacije BiH i postajemo gotovo nacionalna manjina. Ni jedna ruka Hrvata za ovo nije digla ruku. Zato im poručujem da se ne igraju s našim strpljenjem“ rekao je Lovrinović. Na ovom predizbornom skupu obratili su se i članovi Predsjedništva HNS-a BiH. Predsjednik HSS-a BiH, Mario Karamatić i predsjednik HKDU-a,Ivan Musa.
Da, ja ne bih oklijevao da Herceg-Bosnu podržim. Mislim da je službena politika Republike Hrvatske svojedobno žrtvovala hrvatski nacionalni interes u BiH, prihvaćajući tu grešku zvanu Washingtonski sporazum. Ja imam pozitivan stav prema Herceg-Bosni i ne bi mi smetalo da ona i danas postoji. Ali da doista bude republika i da doista ima sve prerogative države – jednako kao i Republika Srpska – jer je nama krivo uvaljeno da se to zove entitet, što je riječ koja sama po sebi ne znači ništa, odnosno koja ima sasvim drukčije značenje od države.
‘Dok pojedine političke elite plasiraju priče o odcjepljenju i neodrživosti Bosne i Hercegovine, ja im poručujem kako u HDZ-u 1990 nemaju partnera za to i mi im nećemo držati svijeću”, kazao je kandidat za člana Predsjedništva BiH, Martin Raguž, pritom poručivši kako je europska, stabilna i zaposlena Bosna i Hercegovina moguća i kako će je biti.
Budućnost Dobretića vidim u razvoju planinskog turizma i u proizvodnji zdrave hrane, kaže načelnik koji je iz HSP-a prešao u HDZ BiH
„Za rad na ovoj knjizi motivirala me činjenica da je od dana potpisivanja, pa sve do danas Wašingtonski sporazum doživio takvu eroziju da je neprepoznatljiv. Do sada je na Ustav Federacije doneseno 109 amandmana, od toga je 73 nametnuo Visoki predstavnik, a u preko 90% njih došlo je do umanjenja prava Hrvata u odnosu na izvorna prava garantirana Ustavom Federacije iz 1994. godine. Navodim primjer da je u prvom sazivu Vrhovni sud Federacije imao 17 sudaca, od toga 7 Hrvata, 7 Bošnjaka i 3 iz reda ostalih, a 2012.godine u Vrhovnom sudu bilo je 34 suca, od toga samo 4 Hrvata“ - rekao je autor knjige Mato Tadić.
Predsjedništvo HNS BiH na danas održanoj sjednici je prihvatilo prijedloge akata potrebnih za institucionalizaciju Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH.