Forum

Facebook

Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9877
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Objavljeno elektronsko izdanje brošure „Na granici sa EU“

Objavljeno elektronsko izdanje brošure „Na granici sa EU“

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 29.12.2012. 11:27

Objavljeno elektronsko izdanje brošure "Na granici sa EU"

Direkcija za europske integracije objavila je na web stranici http://www.dei.gov.ba elektronsko izdanje brošure „Na granici sa EU" (http://www.dei.gov.ba/dei/media_servis/publikacije?id=11144). Brošuru čini 76 pitanja i odgovora o utjecaju ulaska Republike Hrvatske u EU na Bosnu i Hercegovinu i njene građane. Pitanja su razvrstana u četiri kategorije, a najvećim dijelom tretiraju postupke i situacije u kojima se građani BiH svakodnevno mogu naći. Brošura je primarno namijenjena internet korisnicima, a pojedina pitanja sadrže i linkove za više informacija.

Odgovore na pitanja, koja su dijelom prikupljena i posredstvom on-line obrasca koji je bio dostupan na web stranici Direkcije, verificirale su nadležne institucije u BiH, kao i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Izrada on-line brošure jedna je od aktivnosti koju Direkcija realizira u okviru kampanje informiranja javnosti o implikacijama ulaska RH u EU na BiH. Brošura će u prvom tromjesječju 2013. imati i tiskano izdanje u vidu letka džepnog formata.

Direkcija za europske integracije zahvaljuje svim institucijama koje su pomogle izradi ove brošure, kao i najširoj javnosti na interesu za ovu izuzetno značajnu temu.

Izdvojili smo nekoliko zanimljivih pitanja i odgovora:

41. Hoće li će građani BiH sa državljanstvom Hrvatske moći konkurirati na tržištu rada u ostalim državama EU?

U hrvatskom zakonodavstvu sticanje i prestanak hrvatskog državljanstva uređeni su Zakonom o hrvatskom državljanstvu. U skladu s navedenim Zakonom, državljanin Republike Hrvatske koji ima i strano državljanstvo, smatra se pred tijelima državne vlasti Republike Hrvatske isključivo hrvatskim državljaninom. S obzirom na navedeno, po ulasku Hrvatske u Evropsku uniju građani Bosne i Hercegovine koji imaju i hrvatsko državljanstvo smatraće se građanima Evropske unije i uživati ista prava kao i hrvatski državljani iz Republike Hrvatske, uključujući prava koja se odnose na zapošljavanje i slobodu kretanja bez graničnih kontrola unutar šengenskog prostora. Ovdje treba imati na umu kako postoji mogućnost da će neke države članice odlučiti ograničiti pristup svom tržištu rada za hrvatske državljane u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina od dana pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji.

44. Na koji način će građani BiH koji žive u pograničnom pojasu sa Hrvatskom moći prelaziti granicu?

Državljani BiH koji žive u pograničnom području državne granice BiH na udaljenosti do 5 kilometara od granice sa Hrvatskom, u skladu sa novim Sporazumom o pograničnom saobraćaju između BiH i RH, granicu sa RH moći će prelaziti uz posjedovanje pogranične propusnice. Ovaj dokument građanima BiH, koji imaju prebivališe na području BiH u neprekidnom trajanju od godinu izdavaće po zahtjevu Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske.

49. Uz koji dokument će građani BiH prelaziti granicu sa Hrvatskom?

Prema odredbama šengenske pravne stečevine, državljani tzv. trećih zemalja prilikom ulaska na teritorij članica EU moraju imati važeću putnu ispravu, radi unosa evidencijskih pečata pri prelasku vanjskih granica EU. Za ulazak bh. državljana u Hrvatsku nakon njenog članstva u EU potrebno je posjedovanje važećeg pasoša. Takođe, predstavnici bh. delegacije kroz završne pregovore sa predstavnicima Republike Hrvatske i Evropske komisije su zatražili da se i nakon ulaska Hrvatske u EU zadrži isti režim prelaska granice sa ličnim kartama odnosno da državljani BiH i nakon ulaska RH u EU mogu prelaziti u RH sa ličnom kartom (eventualno uz posjedovanje evidencijskog obrasca i sl.). U slučaju da ovakav režim bude dogovoren, potrebno je da BiH i RH potpišu Međudržavni sporazum, a Vijeće ministara inostranih poslova EU potvrdi takav eventualni dogovor. Osim toga, regulativa koja je na snazi i prije ulaska Hrvatske u EU, propisuje da maloljetna djeca koja putuju u pratnji jednog roditelja, osim pasoša moraju imati pisanu saglasnost drugog roditelja, a ona koja putuju u pratnji tzv. trećih lica moraju imati pisanu saglasnost oba roditelja.

65. Koji se pozitivni efekti ulaska Hrvatske u EU mogu očekivati u BiH?

Postoji niz prednosti koje članstvo Republike Hrvatske u EU donosi i BiH. Samo neke od njih su: povećana sigurnost granice; mogućnost povećane potražnje za radnicima iz naše zemlje; mogućnost komuniciranja sa institucijama EU na jeziku jednog od konstitutivnih naroda u BiH. Takođe, iskustvo Hrvatske u procesu usklađivanja zakonodavstva sa pravnom tečevinom EU (acquis-em), kao najsvežije biće od velikog značaja za BiH.

66. Da li građani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo (dvojno državljanstvo) imaju ista prava u EU kao i građani Hrvatske?

Uređenje dvojnog i matičnog državljanstva nije regulisano zakonodavstvom Evropske unije. Svaka država članica vlastitim zakonima uređuje oblast državljanstva. Prema Ugovoru između BiH i Republike Hrvatske o dvojnom državljanstvu (Sl. glasnik BiH broj 10/11), dvojni državljanin ima i uživa sva prava koja ima i uživa državljanin ugovorne strane na čijem se državnom području nalazi. U slučaju tzv. pozitivnog sukoba nadležnosti prednost ima ugovorna strana u kojoj dvojni državljanin ima prebivalište.

67. Može li Hrvatska glasanjem u institucijama EU zaustaviti integraciju BiH?

Odluku o proširenju Evropske unije, odnosno prijemu nove članice Evropsko vijeće donosi jednoglasno. Takođe, Pristupni ugovor moraju ratifikovati parlamenti svih država članica, kao i Evropski parlament. Iako do zastoja u integraciji može doći ulaganjem veta države članice u Evropskom vijeću (primjer je neriješen spor između Makedonije i Grčke, u vezi sa nazivom države), u vanjskoj politici Republike Hrvatske, kao i njenom opredjeljenju za njegovanje dobrosusjedskih odnosa sa državama regiona nema argumenata koji bi utemeljili ovakvu bojazan.

70. Ulaskom Hrvatske u EU hrvatski će postati službeni jezik Unije. Što to znači za BiH imajući u vidu da je hrvatski jedan od tri službena jezika Bosne i Hercegovine?

Hrvatski jezik će ulaskom Hrvatske u EU, postati njen 24. službeni jezik. To znači da svi koji se institucijama Evropske unije obrate na hrvatskom jeziku, imaju pravo dobiti povratnu informaciju na istom. Takođe, prevod cjelokupne pravne tečevine EU (acquis) biće dostupan na hrvatskom jeziku u Službenom glasniku EU EUR-lex.

71. Hoće li građani BiH koji posjeduju hrvatsko (dvojno) državljanstvo moći glasati za Europski parlament?

Prema odredbama Ugovora između BiH i Republike Hrvatske o dvojnom državljanstvu, dvojni državljanin aktivno i pasivno biračko pravo ostvaruje u skladu s unutrašnjim zakonodavstvom ugovornih strana. U Zakonu o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Evropski parlament (Narodne novine broj 92/10), navodi se:

Članove u Europski parlament biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani koji imaju biračko pravo. Pod istim uvjetima koji vrijede za hrvatske državljane, članove u Europski parlament mogu birati državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima (u daljnjem tekstu: državljani druge države članice Europske unije), ako nadležnom tijelu koji vodi popis birača podnesu zahtjev za upis u popis birača najkasnije 30 dana prije dana izbora. Uz zahtjev za upis u popis birača državljani druge države članice Europske unije dužni su predočiti od javnog bilježnika ovjerenu izjavu u kojoj je navedeno njihovo državljanstvo, adresa njihova prebivališta u Republici Hrvatskoj, gdje je to primjenljivo i mjesto ili izbornu jedinicu u matičnoj državi članici na kojem biračkom popisu je njegovo ime posljednje stavljeno, izjavu da će ostvariti pravo glasa samo u Republici Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici Europske unije čiji je državljanin.

76. Zašto BiH nije ušla u EU prije Hrvatske?

Iako je moguće pomisliti da na ovo pitanje ima onoliko odgovora koliko i mišljenja, tačno je da Republika Hrvatska postaje članicom EU prije nego BiH, jer je prije nego BiH ispunila kriterije za članstvo.