RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Slučaj Bugojno – Početak kraja dugogodišnje agonije obitelji 20 nestalih Hrvata

Napisano 14.05.2011. 13:06

Slučaj Bugojno – Početak kraja dugogodišnje agonije obitelji 20 nestalih Hrvata

Nagodba Handžića otkrit će i gdje su tijela Hrvata

Sud prihvaćanje sporazuma odgodio jer su dobili nove dokumente

„Moje su molitve izgleda uslišane. Sve ove godine molim se Sv. Anti", kazala nam je u suzama i vidno potresena Slava Gvozden, majka Jadranka Gvozdena, jednog od trojice hrvatskih zatočenika iz skupine od 20 nasilno odvedenih čija bi tijela uskoro mogla biti pronađena, skoro 18 godina nakon misterioznog nestanka. Nadu majke koja od ljeta 1993. traži tijelo svojega sina kako bi ga dostojno pokopala, probudila su posljednja događanja na Sudu BiH, a koja se tiču nagodbe koju je s Tužiteljstvom BiH sklopio Enes Handžić, pomoćnik zapovjednika za sigurnost 307. motorizirane brigade Armije BiH.

Novi dokumenti

Sud BiH je ponovno odgodio prihvaćanje ovog sporazuma radi dopune određenih informacija vezanih uz Handžićevo priznanje krivnje. Nakon dijela suđenja zatvorenog za javnost Slavica Terzić, tužiteljica u ovom predmetu, izjavila je kako je Tužiteljstvo prvi put dobilo informacije gdje su stradali Jadranko Gvozden, Perica Kovačević i Nikica Miloš, kao i saznanja o mjestu na kojemu se nalaze njihova tijela.

 „Prije Handžićeva svjedočenja, te informacije nismo imali", kazala je tužiteljica Terzić. Mediji su i prije uhićenja Enesa Handžića u travnju 2007., objavili naloge za odvođenje zatočenika iz bugojanskih logora na kojima je Handžićev potpis.

Da Handžić zna gdje su tijela nestalih Bugojanaca cijelo vrijeme tvrde i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata Bugojna.
„Mi smo od Suda BiH tražili da ne prihvati Handžićevu nagodbu s Tužiteljstvom dok ne otkrije lokacije s tijelima nestalih. Zasad je, čini se, dao podatke o tijelima trojice zatočenika, a nadam se da će otkriti i lokacije s tijelima ostalih jer najmanje što obitelji zaslužuju jest pravo da dostojno pokopaju svoje najmilije. Također se nadamo da će Handžić na optuženičku klupu dovesti i prvog među odgovornima za zločine i progon bugojanskih Hrvata - Dževada Mlaću", kaže Miroslav Zelić, predsjednik Koordinacije bugojanskih udruga i također jedan od bivših zatočenika logora Stadion, u kojemu je proveo punih osam mjeseci.

Nikica Miloš i Perica Kovačević odvedeni su upravo iz Stadiona, dok je Jadranko Gvozden odveden iz logora Prusac. „Svi iz skupine 20 odvedenih, za kojima još tragamo, prije odvođenja u nepoznato držani su neko vrijeme u BH Banci gdje su premlaćivani i gdje nisu mogli vidjeti ni sunca ni mjeseca. Ondje su za njih bili zaduženi pripadnici brigadne vojne policije, prepoznatljivi po crnim odorama", ispričao nam je Zelić.

Svjesna strahota koje je prošao i njezin sin Jadranko, Slava Gvozden prepričala nam je kako je molila optužene za zločine, među kojima i Handžića, da joj kažu gdje je tijelo njezina sina. „Na sudu sam stala pred njih i rekla im da sam ih sve mogla roditi, zamolila ih da me pogledaju u oči i kažu gdje su naši nestali.

Mlaćina odgovornost

Rekla sam tada, a i sad ponavljam: u stanju sam oprostiti svima osim Dževadu Mlaći i njegovu pravnom savjetniku Mensudu Duvnjaku. Za njih dvojicu oprosta nema", kazala nam je Slava Gvozden koju je vijest o mogućem pronalasku posmrtnih ostataka njezina sina potresla do te mjere da joj je pozlilo.
„Jadranko mi je bio sve. Imam još jednu kćer, muž je umro prije rata. Ništa na svijetu ne želim više nego pokopati ga i imati mjesto gdje se mogu pomoliti za njega i upaliti mu svijeću. Želim to isto i obiteljima ostalih nestalih Bugojanaca", kaže Slava Gvozden.

Enes Handžić sporazum o priznanju krivnje s Tužiteljstvom BiH sklopio je 26. travnja ove godine. Njegovo prihvaćanje Sud BiH je razmatrao 4. svibnja, potom 11. ovog mjeseca kada je sudskom vijeću dostavljen novi povjerljiv dokument, a izjašnjavanje o sporazumu zakazano za 12., odgođeno je za 18. svibnja.

Još se čeka istina…
Popis nasilno odvedenih hrvatskih zatočenika
■ Popis nasilno odvedenih hrvatskih zatočenika - iz logora Prusac odvedeni su: Marko Bartulović, Niko Džaja, Jadranko Gvozden, Frano Jezidžić, Mihovil Strujić i Stipica Zelić. Nakon odvođenja iz logora Stadion svaki trag se izgubio: Branku Crnjaku, Nikici (Dragutina) Milošu, Anti Markulju, Ivi Milošu, Nikici (Joze) Milošu, Niki Zlatuniću, Zdravku Jurčiću, Miroslavu Dilberu, Draganu Erkapiću, Perici Crnjaku, Perici Kovačeviću, Draganu Miličeviću i Zori Galiću.
Iz Gimnazije je odveden Mario Subašić.
Tijela Vinka Ivkovića i Ive Pocrnje su pronađena.


OSLOBOĐENJE: MOGUĆE JE DA SU TIJELA SPALJENA!

U tijeku javnog pretresa je rečeno da se u tajnom dokumentu navode dodatna saznanja i informacije koje je tužitelj dobio od optuženog Handžića. Ove informacije nisu ranije navedene u Zapisniku o njegovom saslušanju kao svjedoka. Tužiteljstvo je provjeravalo njihovu točnost u suradnji sa Institutom za nestala lica. Tužiteljica je otkrila da je, na osnovu Handžićevog svjedočenja, po prvi put utvrđeno gdje su ubijeni Jadranko Gvozden, Perica Kovačević i Nikica Miloš, zvani Kardelj.
Sutkinja Patricia Ann Whalen je zatražila od tužiteljice da razjasni da li se ove informacije o pogibiji tiču samo mjesta stradanja, a da pri tome tijela nisu pronađena.
Tužiteljica Terzić je rekla: "Izlazimo na lice mjesta. Ova informacija je sasvim točna!" Sutkinja je ponovo provjeravala tvrdnju tužiteljice: "Da li Vi govorite o lokaciji pogibije, a ne o pronalasku tijela?"
Tužiteljica je odgovorila: "Znamo i za mjesta gdje su tijela završila. Ne bih dalje odgovarala na javnoj sjednici."

Tukli ih do smrti

Potom je javnost isključena sa pretresa. Prema ranije dostupnim saznanjima, moguće je da uopće nema tijela trojice. Od ranije je poznato da je Jadranko Gvozden umro od posljedica premlaćivanja u podrumu BH banke u Bugojnu. Pretpostavlja se da su premlaćivanjem u podrumu BH banke ubijeni i Perica Kovačević i Nikica Miloš. Postoje od ranije tvrdnje dostupne javnosti da su tijela ubijenih premlaćivanjem potom spaljena iz dva pokušaja, od kojih je prvi bio neuspješan. U tom spaljivanju, kao načinu uklanjanja dokaza stravičnih ubojstava, sudjelovali su vojni policajci.

| VL | Oslobođenje | HB.org |


Ispiši
Ocijeni: 4.1
10631 pregleda

Nema komentara

Anketa

Ustavi